Ova ostrvska država bori se sa najgorom ekonomskom krizom od plada sovjetskog bloka.
Sada je potrebno 150 kubanskih pezosa za kupovinu jednog američkog dolara i isto toliko za kupovinu evra, na neformalnom tržištu valuta, prema nezavisnom časopisu El Toque, koji objavljuje dnevni listing nezvaničnih kurseva.
"Kurs je odraz smanjenja nacionalne proizvodne aktivnosti, oskudice, monetarne neravnoteže i očaja", rekao je za AFP kubanski ekonomista Pavel Vidal koji radi u Kolumbiji.
Kuba prolazi kroz najgoru ekonomsku krizu od 1990-ih, praćenu nestašicom hrane i lijekova i svakodnevnim nestankom struje, prenosi Klix.
Kubanska valuta je krajem sedmice dostigla najnižu tačku od 150, blago skliznuvši sa prethodnog kursa od 148 pezosa za dolar.
Centralna banka Kube, pokušavajući da zakoči devalvaciju pezosa, prošlog meseca je počela da trguje po fiksnom paritetu od 120 pezosa u državnim menjačnicama - po istom kursu koji je tada preovladavao na neformalnom tržištu.
Vrednost dolara je naglo porasla u januaru 2021. nakon što je centralna vlada u Havani objavila mere finansijske reforme i postavila zvanični kurs na 24 pezosa.
To je pokrenulo spiralu troškova, pri čemu je stopa inflacije dostigla 70 posto do kraja 2021.
Ekonomista Vidal je rekao da je razumljiv "očajnički" napor vlade da dobije stranu valutu za plaćanje uvoza i podršku proizvodnim aktivnostima.
"Međutim, berzansko tržište nije pravi način", dodao je.
Fiksna stopa od 120 pezosa za dolar "neće funkcionisati u ekonomiji koja nastavlja da trpi krizu platnog bilansa" i gde zastareli sistem električne energije dovodi do redovnih nestanaka struje.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 4
Pogledaj komentare