Krompir iz uvoza "mlad" dok se ne dokaže suprotno

Još nije sezona mladog krompira, a police trgovačkih lanaca u Hrvatskoj prepune su "mladog" iz Egipta koji mami i izgledom i cenom.

Neretko je, naime, i pun zemlje, čime se potrošačima sugeriše kako je tek izvađen, a cena mu je iznenađujuće niska, oko šest kuna (93 dinara), piše hrvatski Večernji list.

Da priča bude sumnjivija, izduženi plodovi svetlije kore ponegde su već i proklijali, pa tamošnji proizvođači krompira pozivaju građane da ne nasedaju na trikove trgovaca, a nadležne da rade svoj posao.

Mladi ne baca klice

"Mladi krompir sigurno neće 'bacati' klice. To može samo tehnološki zreo krompir", kaže predsednik Udruženja međimurskih proizvođača merkantilnog krompira Damir Mesarić.

Objašnjava kako je mladi krompir osetljiv i ne može izdržati manipulaciju duže od nedelju dana od branja. Kora mu se lako skida i guli i rukom. Bere se ručno i obično tek po narudžbini kako bi bio što svjžiji jer ne traje dugo, a onaj koji ovih dana nalaze po prodavnicama običan je, zreo krompir. Jedino što mu sezona u Egiptu počinje dosta ranije nego u Hrvatskoj - i potrebne su mu nedelje od branja, pakovanja i prevoza brodskim kontejnerom do hrvatskih polica.

"Mladi krompir takav put ne bi mogao da izdrži. Ono što potrošači misle da je zemlja, zapravo je treset koji krompiru koji prelazi dug put pomaže da zadrži vlagu, inače bi se smežurao, no, u slučaju da se u njemu aktiviraju dormanti, on će i proklijati", kaže Mesarić ističući kako nema razlike između sadašnjeg "mladog" krompira u prodavnicama i "običnog" domaćeg koji na police stiže na jesen.

Međimurski mladi, dodaje, na policama će se naći tek u junu, hladno vreme u aprilu prolongiraće malo njegovu berbu. Istarski, pak, prvi dolazi na tržište u maju, a odmah iza njega dalmatinski.

"Ako se pravi mladi i nađe na policama trgovaca i na pijacama, onda je to krompir iz plastenika kojeg nema mnogo. Nema, naime, šanse da takva sadnja opravda trošak, on mora rasti na otvorenom polju", ističe Mesarić.

Na upit kako poljoprivredna inspekcija ovih dana gleda na "mladi" krompir iz uvoza, iz Državnog inspektorata odgovaraju kako je trenutno u toku ciljana akcija sprovođenja inspekcijskih nadzora kontrole usklađenosti voća i povrća s propisanim tržišnim standardima te do sada nisu uočene nepravilnosti po pitanju klijanja proizvoda koji je označen nazivom "mladi" krompir.

Ilustracija: Maria Sbytova/Shutterstock

Napominju kako se krompir, u skladu sa uredbama EU, može stavljati na tržište ako udovoljava opštim tržišnim standardima, ali nema nijednog propisa – i pod kojim tačno imenom.

"Propisano je da ako naziv hrane nije propisan, a kao što nije u slučaju krompira, mora odgovarati njenom uobičajenom nazivu ili, ako takav uobičajeni naziv ne postoji ili se ne koristi, treba navesti opisni naziv hrane", odgovaraju.

Prevedeno, ako liči na mladi, može se i zvati mladim – pa se ne može govoriti ni o zavaravanju potrošača ni o nepoštenoj trgovačkoj praksi.

Prof. Milan Pospišil sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta kaže kako se krompiri koji dolaze s trećih tržišta poput Egipta, Izraela, BiH..., tretiraju i nekim pesticidima koje je EU svojim proizvođačima zabranila, a dopušten je uvoz zrelih plodova pa se čekaju pravila koja bi to regulisala. Smatra kako Hrvatska ima veliku prednost koju neke države EU nemaju – može proizvoditi vrlo rani krompir u Istri i Dalmaciji zbog klime, a i drugde uz pomoć specijalnih folija.

Hemijski preparati

"Tako bi bila konkurentna i u izvozu, no treba se organizovati, menjati tehnologiju proizvodnje i specijalizovati se", ističe on.

Nakon što je EK krajem prošle godine zabranila korišćenje aktivne supstance klorprofama kao zaštite od klijanja krompira u skladištu (Tuberite N, Neo-stop, Tuberprop), Ministarstvo poljoprivrede je putem konkursa iz Programa ruralnog razvoja proizvođačima stavilo na raspolaganje 115 miliona kuna (oko 15,2 miliona evra) za ulaganja u nova i tehnički naprednija skladišta, moderne sisteme provetravanja i hlađenja, kao i regulisanja vlage, koji će omogućiti prihvat i čuvanje krompira u skladištu bez upotrebe klorprofama, smanjenje korišćenja hemijskih preparata te višestruku korist za okolinu.

Time će se, kako kaže ministarka Marija Vučković, osigurati preduslovi ne samo za nastavak proizvodnje već i podizanje konkurentnosti domaćih proizvođača. Već su, kako saznaje Večernji list, dodeljene potpore za 18 projekata u vrednosti od 67,3 miliona kuna (oko 8,9 miliona evra), dok je njihova ukupna vrednost veća od 103 miliona kuna (13,6 miliona evra).

U Republici Hrvatskoj se pre 20-ak godina proizvodilo i 736.000 tona krompira, a danas jedva 170.000 tona. Hrvatska je lane uvezla 34.655 tona za 13,5 miliona evra, a izvezla 13.188 tona za 2,4 miliona evra.