Komšije ukidaju državni penzioni fond?

Ovo je jedan od ciljeva programa "Evropa sad 2", a sve u skladu sa odlukom Evropske unije iz 2015. godine da se do 2035. ukinu svi državni penzioni fondovi. Sve ovo uticaće i na nemali broj penzionera iz Srbije koji su radni vek proveli u susednoj nam zemlji.

Analitičar Oleg Filipović, međutim, ističe da bi svemu ovome trebalo da prethode precizne analize i izmena zakona. On navodi i da je penzioni sistem u EU, u zavisnosti od zemlje do zemlje, definisan različito.

"Tako u Nemačkoj postoji trostubni penzioni sistem, što u suštini znači da imamo obavezni državni penzioni fond, kao prvi stub. Drugi, da poslodavci uplaćuju jedan deo sredstava i u privatni penzioni fond i treći stub je baziran na odluci zaposlenog da samostalno jedan deo, u odnosu na različite ponude, plasira u privatni penzioni fond. U Francuskoj, kao drugoj vodećoj zemlji EU, postoji samo državni fond. Zajedničko za Francusku, Nemačku i Crnu Goru je da se javljaju nedostajuća sredstva za funkcionisanje državnih fondova", kaže Filipović.

On objašnjava da, kako bi jedan državni penzioni fond u idealnim uslovima mogao da funkcioniše, neophodno je da četiri radna mesta pokrivaju jednu penziju. S obzirom na to da to više nije slučaj, javlja se taj nedostatak sredstava. Francuska je, da bi nadoknadila ta nedostajuća sredstva, podigla starosnu granicu za odlazak u penziju, što je rezultiralo ogromnim protestima.

"Zadatak svakog penzionog fonda, pa i državnih, je taj da u idealnim uslovima investira novac prikupljen na taj način, na zapadnom tržištu, a to se ogleda u investiciji državne obveznice zato što je ta vrsta investicije najmanje rizična, ali ujedno donosi i najmanji prinos", poručuje Filipović.

Upravo smanjeni prilivi po osnovu doprinosa su uticali, kako je dodao, na tu preporuku EU da do 2035. godine svi fondovi budu privatni.

"U Crnoj Gori trenutno je nedostajućih sredstava oko 40 miliona evra, koje se pokrivaju iz državnog budžeta. Po zvaničnoj statistici, dva radnika pokrivaju jednog penzionera. Da bi penzioni fondovi profunkcionisali, neophodno je stvoriti preduslove, odnosno regulisati tržište", kazao je Filipović.

U Crnoj Gori i sada funkcioniše puno osiguravajućih kompanija koje u okviru svojih ponuda nude i životno osiguranje.

"To je takođe jedan vid penzije plus. Sa druge strane, to nam govori da treba izmeniti Zakon o fondovima, osnivanju fondova, osnivačkom kapitalu i najvažnije menadžment kompanijama koje njima upravljaju. Sa druge strane, treba napraviti granicu između poslovanja osiguravajućih kompanija i fondova", precizira Filipović.

Smatra da Zakon o penzionom fondu treba promeniti, bez obzirana to da li će doći do ukidanja doprinosa.

"Postojeći penzioni fond bi imao svoju svrhu za vreme stare države i kao takav u tom vremenskom periodu on je investirao u državne kompanije, a u nekima bio čak i većinski vlasnik. U ovom momentu on je samo prelazni račun od državnog trezora prema penzionerima", kazao je Filipović.