Kina potrošila rekordnu sumu na zlato: Uvezla više od 1.000 tona

Druga po veličini ekonomija sveta izdvojila je 158,8 milijardi dolara za uvoz zlata u prvih osam meseci ove godine. To je značajan rast u odnosu na čitavu prošlu godinu, kada je za uvoz 886 tona zlata utrošeno 96,5 milijardi dolara, piše Financial Times.

Ovaj nagli rast potražnje usledio je nakon što je Kina privremeno usporila kupovinu tokom snažnog rasta cena zlata, koje su porasle sa 2.625 dolara po unci na vrhunac od 5.595 dolara (9.500 KM) početkom godine.

Kina je i sama najveći svetski proizvođač ovog plemenitog metala, s prošlogodišnjom proizvodnjom od 384 tone, prema podacima Svetskog veća za zlato (WGC).

Analitičari su istakli da kineski investitori sve više kupuju zlato u sklopu širih nastojanja da diverzifikuju svoju imovinu. Ilustracije radi, kineska ulaganja u obveznice američkog Ministarstva finansija smanjena su na 618 milijardi dolara, što je najniži iznos još od augusta 2008. godine.

"Centralna banka i privatni investitori diverzifikuju svoje rezerve i štednju prema imovini koja ne nosi rizik druge ugovorne strane, što je deo šire dugoročne strategije očuvanja bogatstva", podsetila je Liza Liu, generalna direktorka u kompaniji Gold Mountains Asset Management, ogranku najvećeg kineskog rudnika zlata Zijin Mining Group.

Mogućnosti za domaća ulaganja u Kini prilično su ograničene od 2021. godine i krize na tržištu nekretnina. Kineski indeks deonica CSI 300 u padu je 1,8 posto ove godine i nalazi se više od petine ispod svog vrhunca s početka 2021, dok su prinosi na kineske državne obveznice blizu istorijski niskih nivoa.

"Ovo nije kratkoročna trgovina, već višegodišnje prekomponovanje imovine domaćinstava i države. Obim i kontinuitet kineske kupovine sada su ključni pokretač globalnih cena zlata i očekujemo da će se taj trend nastaviti sve dok traje nesigurnost u pogledu ekonomskog rasta i geopolitike", dodala je Liu.

Institucionalna kupovina zlata i dalje je najznačajniji faktor rasta cena na globalnom tržištu. Kristofer Hamilton iz kompanije Invesco istakao je da se zlato više ne ponaša kao u ranijim periodima rasta realnih prinosa kada mu je cena padala te da se trenutno nalazimo u okruženju u kojem investitori po svaku cenu žele da poseduju realnu imovinu.

Prema procenama analitičkih kuća poput Goldman Sachsa, Centralna banka Kine kupuje znatno više zlata nego što to zvanično objavljuje. Oni procenjuju da je kineska centralna banka samo u jednom mjesecu kupila 35 tona zlata, što je znatno iznad zvanično prijavljenih 20 tona.

Ovakav potez Kine dio je šireg globalnog trenda među suverenim državama koje nastoje fizički da vrate i osiguraju svoje zlatne rezerve, poput Vlade Holandije koja je nedavno prebacila deo svojih zlatnih rezervi iz Njujorka u London, piše Financial Times.