29.09.2025.
14:00
Porez na dobit u Evropi: Koje zemlje ubiraju najviše?
U proseku, porez na dobit preduzeća čini 4% BDP-a u zemljama OECD-a, ali razlike među evropskim državama su ogromne – od svega 1,3% u Litvaniji do čak 11,7% u Norveškoj.
Porez na dobit preduzeća (Corporate Income Tax – CIT) spada među ključne fiskalne instrumente država, jer se njime oporezuju neto prihodi, profit i kapitalna dobit kompanija. Prema podacima OECD-a, CIT u proseku donosi oko 4% BDP-a, dok se njegov udeo u ukupnim poreskim prihodima u Evropi značajno razlikuje od zemlje do zemlje.
Norveška i Irska – evropski rekorderi
Najveći udeo poreza na dobit u ukupnim poreskim prihodima ima Norveška – 28,3%, zahvaljujući snažnim prihodima iz sektora nafte i gasa. Irska je druga sa 21,7%, dok Češka (13,9%), Turska (12,8%) i Holandija (12,7%) zaokružuju top pet.
Ekonomistkinja iz Tax Foundation Europe, Kristina Enaše, objašnjava da Norveška, i pored umerenih poreskih stopa, ostvaruje enormne prihode zbog visoke profitabilnosti energetskog sektora, dok Irska koristi status globalnog sedišta multinacionalnih korporacija, prenosi Euronews Business.
Velike ekonomije Evrope oslanjaju se manje na CIT
Među pet najvećih evropskih ekonomija, Velika Britanija ima najveći udeo CIT-a u poreskim prihodima – 10,1%, dok je Francuska na začelju sa svega 5,3%. Njemačka (6,1%), Italija (6,5%) i Španija (7,9%) ostaju ispod evropskog proseka od 9,8%.
„Razlog je diverzifikovana struktura prihoda – ove zemlje više zavise od poreza na dohodak i PDV-a, pa CIT ne zauzima dominantno mesto“, objašnjava Enaše.
Zašto postoje velike razlike među zemljama?
Razlike u udelu CIT-a potiču od ekonomske strukture i poreskih politika.
Estonija i Letonija imaju niske prihode (oko 5,3%) jer oporezuju samo distribuiranu dobit, što podstiče reinvestiranje, dok Irska i Litvanija privlače investicije niskim stopama.
Velika Britanija i Nemačka, s druge srane, imaju široke poreske olakšice i kapitalne odbitke, što smanjuje efektivne prihode.
Norveška je uverljiv lider i po CIT-u kao udelu u BDP-u sa 11,7% BDP-a, dok evropski prosek iznosi 3,5%. Slede Luksemburg (5,0%), Holandija (4,9%), Češka (4,7%) i Irska (4,7%).
Najniže vrednosti beleže Letonija (1,3%) i Estonija (1,9%), a u samom dnu su i Nemačka, Francuska i Mađarska sa 2,2%.
Poreske stope – ujednačene, ali prihodi različiti
Stope poreza na dobit u Evropi 2024. uglavnom se kreću između 20% i 25%. Najniža stopa je u Mađarskoj (9%), dok Malta ima najvišu – 35%. Oko polovine evropskih zemalja nalazi se u intervalu 20–25%.
Norveška je, iako dominira po prihodima, zadržala relativno umerenu stopu od 22%.
Šta znači viši ili niži udeo CIT-a?
Visok CIT udeo: prisustvo velikih i profitabilnih kompanija, ili oslanjanje države na kapitalno intenzivne industrije (nafta, gas).
Nizak CIT udeo: poreske olakšice, reinvesticiona politika ili oslanjanje države na PDV i poreze na rad.
Kako zaključuje Enaše, „razlike u poreskoj politici odražavaju različite ekonomske prioritete – dok Norveška kapitalizuje resurse, Estonija podstiče investicije odlaganjem poreza na reinvestiranu dobit.“
Ključne brojke
- Norveška: 28,3% u poreskim prihodima, 11,7% BDP-a
- Irska: 21,7% u poreskim prihodima, 4,7% BDP-a
- Letonija: 4,2% u poreskim prihodima, 1,3% BDP-a
- Evropski prosek: 9,8% u poreskim prihodima, 3,5% BDP-a
Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar