Nedelja, 01.01.2012.

12:14

Nova godina: slavlje staro 40 vekova

Izvor: Politika, B92

Nova godina: slavlje staro 40 vekova IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

5 Komentari

Sortiraj po:

Đurađ

pre 14 godina

Božić nije bio izdvojeni praznik,već je u prva 3 veka u celom hrišćanskom svetu (istoka i zapada) bio slavljen zajedno sa bogojavljenjem,a kasnije je odvojen u poseban praznik koji se slavi 25 decembra/7 januara.
To je prvo počelo na zapadu da se slavi na taj način pa je kasnije prešlo na istok.
Postoji više verovanja zašto je došlo do odvajanja praznika,jedni smatraju da po prestanku gonjenja hrišćana,fizičko rođenje počinje da se više ceni (a pre toga ce više cenilo duhovno rođenje putem krštenja),a prema drugima,trebalo je nasuprot neznabožačkim praznicima koji su se slavili u periodu pre 25 decembra i na sam 25 decembar u Rimu,postaviti hrišćanski praznik.
U svakom slučaju,prvi put se slavljenje Božića 25 decembra, javlja u Rimu u 4 veku.

nemanja

pre 14 godina

Kicenje jelke je imitacija paganskog shamana koji susi lude pecurke na grani jelke kako ih ne bi smazale zivotinje. Pecurke su mnogo lakse za noaenje ddhidrirane.

Старо куче

pre 14 godina

Дакле, кићење јелке никако није у духу нити нашег народа, нити наше вере. Кићење јелке код римокатолика јесте ствар Божића а не нове године. Ми имамо и украшавамо бадњак, а нова година је увек после Божића

Paganka

pre 14 godina

Ovako. Stari Srbi su, kao i ostali Sloveni u vreme dok su bili pagani, slavili rađanje novog sunca 25. decembra, što bi danas bilo otpirlike na katolički božić. 22. decembar je najkraći dan u godini, a tri dana posle toga, znači 25. decembra, sunce se na nebu kreće uzlaznom putanjom, te dani postaju duži. Tada, kada sunce krene uzlaznom putanjom na nebu slavio se praznik zvan Koledo, po mladom suncu koje se posle tog dana rađa, i koje se takođe zvalo Koledo, a mesec decembar su Srbi zvali Koledar. Tada su organizovana slavlja po selima, palili se badnjaci, deca su išla od kuće do kuće da im domaćini daju neki prilog itd.

Nije hrišanstvo nilkakva slavlja izmislilo, već je samo nastavljeno praznovanje nečega čega ljudi nisu mogli da se odreknu, kao što je na primer Svetovid, pa je samo preobučeno u novo ruho. Takođe se slavilo i palili su se badnjaci i na veliki praznik kada počinje leto, na dan posle kojeg dani postaju kraći. Paljenje badnjaka su do danas zadržali samo Srbi, poneki Nemci i južni Francuzi. Nemci čak smatraju i da badnjak kad se stavi ispod kreveta u spavaćoj sobi tera zle duhove i tome slično. :)

Ovaj naš narod bi trebao da nauči malo više o svojim precima, jer narod koji nema prošlost nema ni sadašnjojst, ni budućnost. Tada bi znali da ništa mi nismo usvojili tuđe (osim da se prekrstimo) i sve što se nekada slavilo slavi se i danas, samo što su božanstva konvertovana u likove svetaca. Nisu Srbe rodili Nemanjići, postojali smo hiljadama godina pre njih o čemu svedoče i stihovi u Rig vedama, koji su pisani pre više od 4000 godina. :)

Mogla bih sad da pišem do sutra, ali ovo je dovoljno.

Đurađ

pre 14 godina

Vavilonci i drugi narodi su slavili Novu Godinu zbog prelaska jednog godišnjeg doba u drugo.
To se razlikuje od našeg slavljenja promene datuma u kalendaru.

Đurađ

pre 14 godina

Vavilonci i drugi narodi su slavili Novu Godinu zbog prelaska jednog godišnjeg doba u drugo.
To se razlikuje od našeg slavljenja promene datuma u kalendaru.

Paganka

pre 14 godina

Ovako. Stari Srbi su, kao i ostali Sloveni u vreme dok su bili pagani, slavili rađanje novog sunca 25. decembra, što bi danas bilo otpirlike na katolički božić. 22. decembar je najkraći dan u godini, a tri dana posle toga, znači 25. decembra, sunce se na nebu kreće uzlaznom putanjom, te dani postaju duži. Tada, kada sunce krene uzlaznom putanjom na nebu slavio se praznik zvan Koledo, po mladom suncu koje se posle tog dana rađa, i koje se takođe zvalo Koledo, a mesec decembar su Srbi zvali Koledar. Tada su organizovana slavlja po selima, palili se badnjaci, deca su išla od kuće do kuće da im domaćini daju neki prilog itd.

Nije hrišanstvo nilkakva slavlja izmislilo, već je samo nastavljeno praznovanje nečega čega ljudi nisu mogli da se odreknu, kao što je na primer Svetovid, pa je samo preobučeno u novo ruho. Takođe se slavilo i palili su se badnjaci i na veliki praznik kada počinje leto, na dan posle kojeg dani postaju kraći. Paljenje badnjaka su do danas zadržali samo Srbi, poneki Nemci i južni Francuzi. Nemci čak smatraju i da badnjak kad se stavi ispod kreveta u spavaćoj sobi tera zle duhove i tome slično. :)

Ovaj naš narod bi trebao da nauči malo više o svojim precima, jer narod koji nema prošlost nema ni sadašnjojst, ni budućnost. Tada bi znali da ništa mi nismo usvojili tuđe (osim da se prekrstimo) i sve što se nekada slavilo slavi se i danas, samo što su božanstva konvertovana u likove svetaca. Nisu Srbe rodili Nemanjići, postojali smo hiljadama godina pre njih o čemu svedoče i stihovi u Rig vedama, koji su pisani pre više od 4000 godina. :)

Mogla bih sad da pišem do sutra, ali ovo je dovoljno.

Старо куче

pre 14 godina

Дакле, кићење јелке никако није у духу нити нашег народа, нити наше вере. Кићење јелке код римокатолика јесте ствар Божића а не нове године. Ми имамо и украшавамо бадњак, а нова година је увек после Божића

nemanja

pre 14 godina

Kicenje jelke je imitacija paganskog shamana koji susi lude pecurke na grani jelke kako ih ne bi smazale zivotinje. Pecurke su mnogo lakse za noaenje ddhidrirane.

Đurađ

pre 14 godina

Božić nije bio izdvojeni praznik,već je u prva 3 veka u celom hrišćanskom svetu (istoka i zapada) bio slavljen zajedno sa bogojavljenjem,a kasnije je odvojen u poseban praznik koji se slavi 25 decembra/7 januara.
To je prvo počelo na zapadu da se slavi na taj način pa je kasnije prešlo na istok.
Postoji više verovanja zašto je došlo do odvajanja praznika,jedni smatraju da po prestanku gonjenja hrišćana,fizičko rođenje počinje da se više ceni (a pre toga ce više cenilo duhovno rođenje putem krštenja),a prema drugima,trebalo je nasuprot neznabožačkim praznicima koji su se slavili u periodu pre 25 decembra i na sam 25 decembar u Rimu,postaviti hrišćanski praznik.
U svakom slučaju,prvi put se slavljenje Božića 25 decembra, javlja u Rimu u 4 veku.

Đurađ

pre 14 godina

Vavilonci i drugi narodi su slavili Novu Godinu zbog prelaska jednog godišnjeg doba u drugo.
To se razlikuje od našeg slavljenja promene datuma u kalendaru.

Старо куче

pre 14 godina

Дакле, кићење јелке никако није у духу нити нашег народа, нити наше вере. Кићење јелке код римокатолика јесте ствар Божића а не нове године. Ми имамо и украшавамо бадњак, а нова година је увек после Божића

Paganka

pre 14 godina

Ovako. Stari Srbi su, kao i ostali Sloveni u vreme dok su bili pagani, slavili rađanje novog sunca 25. decembra, što bi danas bilo otpirlike na katolički božić. 22. decembar je najkraći dan u godini, a tri dana posle toga, znači 25. decembra, sunce se na nebu kreće uzlaznom putanjom, te dani postaju duži. Tada, kada sunce krene uzlaznom putanjom na nebu slavio se praznik zvan Koledo, po mladom suncu koje se posle tog dana rađa, i koje se takođe zvalo Koledo, a mesec decembar su Srbi zvali Koledar. Tada su organizovana slavlja po selima, palili se badnjaci, deca su išla od kuće do kuće da im domaćini daju neki prilog itd.

Nije hrišanstvo nilkakva slavlja izmislilo, već je samo nastavljeno praznovanje nečega čega ljudi nisu mogli da se odreknu, kao što je na primer Svetovid, pa je samo preobučeno u novo ruho. Takođe se slavilo i palili su se badnjaci i na veliki praznik kada počinje leto, na dan posle kojeg dani postaju kraći. Paljenje badnjaka su do danas zadržali samo Srbi, poneki Nemci i južni Francuzi. Nemci čak smatraju i da badnjak kad se stavi ispod kreveta u spavaćoj sobi tera zle duhove i tome slično. :)

Ovaj naš narod bi trebao da nauči malo više o svojim precima, jer narod koji nema prošlost nema ni sadašnjojst, ni budućnost. Tada bi znali da ništa mi nismo usvojili tuđe (osim da se prekrstimo) i sve što se nekada slavilo slavi se i danas, samo što su božanstva konvertovana u likove svetaca. Nisu Srbe rodili Nemanjići, postojali smo hiljadama godina pre njih o čemu svedoče i stihovi u Rig vedama, koji su pisani pre više od 4000 godina. :)

Mogla bih sad da pišem do sutra, ali ovo je dovoljno.

nemanja

pre 14 godina

Kicenje jelke je imitacija paganskog shamana koji susi lude pecurke na grani jelke kako ih ne bi smazale zivotinje. Pecurke su mnogo lakse za noaenje ddhidrirane.

Đurađ

pre 14 godina

Božić nije bio izdvojeni praznik,već je u prva 3 veka u celom hrišćanskom svetu (istoka i zapada) bio slavljen zajedno sa bogojavljenjem,a kasnije je odvojen u poseban praznik koji se slavi 25 decembra/7 januara.
To je prvo počelo na zapadu da se slavi na taj način pa je kasnije prešlo na istok.
Postoji više verovanja zašto je došlo do odvajanja praznika,jedni smatraju da po prestanku gonjenja hrišćana,fizičko rođenje počinje da se više ceni (a pre toga ce više cenilo duhovno rođenje putem krštenja),a prema drugima,trebalo je nasuprot neznabožačkim praznicima koji su se slavili u periodu pre 25 decembra i na sam 25 decembar u Rimu,postaviti hrišćanski praznik.
U svakom slučaju,prvi put se slavljenje Božića 25 decembra, javlja u Rimu u 4 veku.