Ne treba da se iznenadite ako u skoroj budućnosti u ordinaciji svog lekara čujete neku veselu muziku. Po svemu sudeći, nije daleko vreme kada će nam doktori umesto pilula propisivati muzičke diskove.
Istraživanja su pokazala da muzika tako duboko utiče na telo i psihu da zazslužuje svoju posebnu granu u alternativnoj medicini – muzikoterapiju.
Oni koji “leče” melodijama tvrde da pomažu u simptomima koji se javljaju tokom lečenja kancera, deci sa poremećajima pažnje, osobama sa psihičkim problemima, ali i mnogim drugim.
Neke bolnice na Zapadu odavno u hodnicima puštaju muziku kako bi se pacijentima olakšali bolovi i depresija.
Predstavljamo vam samo neke od mnogih blagodeti muzike.
Moždani talasi
Istraživanja su pokazala da muzika sa snažnim ritmom može stimulisati moždane talase da se sinhronizuju – brži ritmovi donose oštriju koncentraciju, a sporiji vas uvode u stanje meditacije.
Istraživanje je takođe otkrilo da koristi od slušanja muzike traju, čak i kada izvadite slušalice iz ušiju.
Disanje i brzina otkucaja srca
Sa promenama u moždanim talasima, menja se i celo telo. Funkcije koje su pod kontrolom autonomnog nervnog sistema poput disanja i otkucaja srca, takođe se menjaju u skladu sa muzikom.
To znači da će sporija muzika usporiti disanje i otkucaje srca i dovesti vas u stanje relaksacije.
Stranje psihe
Muzika se koristi da čoveka učini pozitivnijim i optimističnijim i drži ga podalje od depresivnih misli i anksioznosti.
Druge koristi
Muzika snižava krvni pritisak, osnažuje imunitet, opušta mišićnu tenziju. Takođe, lagane melodije ublažavaju efekte hroničnog stresa.
Sa tako mnogo pozitivnih efekata po telo i duh, nije nikakvo čudo što je mnogi vide kao lek.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U okviru drugog dela združene taktičke vežbe sa bojevim gađanjima "Pobednik 2026", jedinice Kopnene vojske na više lokacija realizuju uvežbavanja za izvođenje borbenih dejstava u napadnoj operaciji, saopšteno je danas iz Ministarstva odbrane.
Američke kompanije pokazale su interesovanje za jedan od najvećih planiranih infrastrukturnih projekata u ovom delu Evrope – Jadransko-jonski autoput, čija bi trasa trebalo da prolazi i kroz Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.
Sve veći broj Rusa strahuje da bi predsednik Vladimir Putin mogao da naredi novi talas masovne mobilizacije za rat u Ukrajini nakon parlamentarnih izbora koji se održavaju ove nedelje.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da će Evropska unija nastaviti da podržava Ukrajinu, kao i da je o tome razgovarala telefonom sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim.
Da su mobilni telefoni "pošast" koja preti da ugrozi obrazovanje već odavno je mnogima jasno, međutim, retki su oni koji su nešto i preduzeli povodom toga.
U ruskom napadu vođenim avio-bombama (KAB) na grad Sumi i njegovu okolinu večeras su poginule dve osobe, dok je najmanje sedam povređeno, među kojima je i jedno trinaestogodišnja devojčica.
U ruskom napadu vođenim avio-bombama (KAB) na grad Sumi i njegovu okolinu večeras su poginule dve osobe, dok je najmanje sedam povređeno, među kojima je i jedno trinaestogodišnja devojčica.
Rat u Ukrajini – 1.667. dan. Više od 350 dronova letelo je ka Moskovskoj oblasti od četvrtka uveče, izjavio je danas gradonačelnik ruske prestonice Sergej Sobjanjin. Rusija je kasno sinoć napala Dnjepar.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da predstavnici ukrajinskih vlasti govore o miru i obnovi pregovora, ali da svojim postupcima, kako je ocenio, onemogućavaju nastavak pregovaračkog procesa.
Meril Strip pozajmiće glas Aslanu u novoj Netflixovoj adaptaciji "Narnije" koju režira Greta Gervig. Film "Čarobnjakov nećak" u bioskope stiže 12. februara 2027, a na Netflix 2. aprila.
Serija prati 50-godišnju razvedenu ženu u potrazi za ljubavlju i seksualnim ispunjenjem, dok istovremeno brine o svojim bolesnim roditeljima i pokušava da odgaja sina koji bi već trebalo da bude odrastao.
"Pritajeno Zlo" tako na veliko platno donosi spoj horora, akcije, praktičnih efekata i atmosfere video-igre, uz priču koja publiku ne stavlja u ulogu posmatrača, već je vodi pravo u središte haosa.
Sajber kriminalci koji koriste veštačku inteligenciju urušavaju ugled brendova i poverenje korisnika u njih, a u Srbiji se čak 33,2 odsto prevara odnosi na imitiranje brendova, pokazuju rezultati novog istraživanja.
Komentari 11
Pogledaj komentare