Olimpijski stadion

Izvor: B92

Sreda, 18.07.2012.

00:06

Default images

kapacitet: 80.000 (za OI, kasnije bi trebalo da kapacitet padne na 60.000)
cena: 486 miliona funti
visina: 62,7 metara
dužina: 315 metara
širina: 256 metara

Olimpijski stadion po pravilu je trajni legat koji najveće sportsko takmičenje ostavlja u gradu-domaćinu. U trenutku izbora domaćina, u leto 2005, na tlu britanske prestonice gradila su se dva velika i moderna zdanja – novi Vembli i Ašburton Grouv, novi Arsenalov stadion u Izlingtonu (danas znatno poznatiji po komercijalnom imenu „Emirejts“). Međutim, oba stadiona pravljena su za fudbal, bez atletske staze i sa jasnim konceptom upotrebe, pa je bilo jasno da singapursko slavlje predstavlja temelj za novi velelepni objekat u gradu na Temzi.

Dovoljno slobodnog prostora u relativnoj blizini centra grada nije bilo nigde, koliko u dolini rečice Li, u kraju gde se istočni London približava severnom i centralnom delu grada, pa su se organizatori brzo dogovorili da tu postave težište Igara, a pre svega najreprezentativniji objekat.

Usledile su dve godine planova, pre nego što je 7. novembra 2007. predstavljen projekat objekta koji će koštati skoro pola milijarde funti, primati 80 hiljada gledalaca tokom otvaranja, atletskih takmičenja i zatvaranja, a zatim biti sveden na tri četvrtine tog broja za kasniju upotrebu.

Zvanični početak gradnje bio je 22. maj 2007, a izgradnja je trajala preko četiri godine. Jedna od tačaka sporenja bio je krov – kompletna pokrivenost nije dolazila u obzir, a u jednom trenutku raspravljalo se može li stadion da kompletno bude bez krova. Na kraju je napravljena međuvarijanta pri kojoj je pokriveno dve trećine stolica, a opravdanje je pronađeno u istraživanju vetra. Naime, da nije postavljen krov, vetar bi na stadionu u polovini vremena bio jači od dozvoljene granice za priznavanje rekorda, dok je postojeća pokrivenost dovoljna da taj period spusti na samo pet posto.

Londonski olimpijski stadion jedan je od “najzelenijih” u istoriji arhitekture. Ne samo da je zbog načina gradnje i materijala koji je korišćen lakši četiri puta od pekinškog Ptičjeg gnezda, nego su u njegovoj izgradnji upotrebljavane cevi širokog profila koje su preostale posle građenja naftovoda u Severnom moru, čime je postignuta značajna ušteda. I to nije sve, većina materijala dopremljena je vozom ili baržama, ekološki znatno prihvatljivije nego da su korišćeni kamioni, na šta smo navikli pri izgradnji ovakvih objekata.

Sledeći nivo problema bio je – šta učiniti sa stadionom posle Igara? U savremeno doba mnogi domaćini velikih takmičenja suočavaju se sa tim problemom, a LOCOG (Organizacioni komitet Londonskih olimpijskih igara) bio je višestruko ograničen. Odlučeno je da će objekat zadržati sportsku namenu, da mora da zadrži i osnovne arhitektonske crte, da mora da na njemu ostane atletska staza. Svi ti prohtevi eliminisali su neke od kandidata, ali se pojavio trocifren broj interesenata, sve dok se priča nije svela na dva fudbalska kluba – Totenhem i Vest Hem.

Oba kluba imala su „za“ i „protiv“: Totenhem je iz severnog, a Vest Hem iz istočnog Londona, u kojem je i Stratford (od oba kandidata daleko je bliži Lejton Orijent, ali taj klub se kreće između treće i četvrte lige i nema ni ambicije ni potencijal da se stvarno nadmeće); sa druge strane „Pevci“ imaju mnogo više navijača od „Čekićara“, za koje malo ko veruje da mogu da napune i skraćeni kapactitet od 60.000. Na kraju je na stranu Vest Hema (uz geografiju) pobedila ponuda njihove kampanje da zadrže atletsku stazu (što je i bio uslov), dok je Totenhem nudio da celu stazu prebaci na sadašnji atletski kompleks u južnom delu grada.

Ipak, i ta odluka je osporena, a zatim je ceo posao sa prodajom propao, tačno osam meseci pošto je sklopljen. Od tog trenutka trže se zakupci, koji će za odgovarajuću sumu (za premijerligaše to je oko 2 miliona funti godišnje) iznajmljivati stadion. Oba kluba su se kandidovala, a postoji inicijativa da se oko stadiona sagradi i staza za F1.

U svakom slučaju izvesno je da će atletska staza na stadionu ostati, a već mu je dodeljeno još jedno veliko takmičenje – Svetsko atletsko prvenstvo 2017. Do tada može biti domaćin fudbalskim mečevima i drugim priredbama.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: