Medvedev: Promena vremena stresna

Pedsednik Rusije Dmitrij Medvedev vladi uputio direktivu da se sledeće jeseni vreme ne vraća unazad. Protiv pomeranja kazaljki i nekoliko svetskih stručnjaka.

Izvor: B92, Tanjug

Sreda, 09.02.2011.

00:21

Default images

U Rusiji će po svemu sudeću uskoro biti ukinuto zimsko i letnje računanje vremena.

Medvedev je svoju odluku obrazložio tvrdnjom da prilagođavanje na promenu u pomeranju kazaljki na satu prate stres i obolevanje, uveren da će takva odluka biti korisna.

"Mi smo navikli da svakog proleća i jeseni pomeramo kazaljke i svi se zbog toga po navici bunimo jer remetimo bioritam, što dovodi do razdražljivosti. Svi se ili uspavaju ili bude rano, ne znajući šta će sa sobom u tom satu viška. Da ne govorim o nesrećnim kravama i drugim životinjama, koje ne shvataju prelazak na drugo vreme i zašto oni koji ih muzu dolaze ranije ili kasnije“, kaže Medvedev. Ruski predsednik je u Federalnoj skupštini već najavljivao tu inicijativu, a Ministarstvu za industriju i trgovinu je naložio da sprovede analizu tog problema.

Međutim, Medvedev u svom zahtevu neće ostati usamljen, jer mu se pridružuje i nekoliko stručnjaka iz drugih zemalja.

Naime, i vodeći nemački hronobiolog Til Roneberg zalaže se za ukidanje prelaska na zimsko i letnje vreme u celom svetu. On smatra da pomeranje kazaljki na satu ima izuzetno štetne posledice po organizam, a predstavlja i nedopustivo mešanje u prirodni ritam sna i budnosti.

I neki drugi eksperti ukazuju da će se ukidanjem dva vremenska režima smanjiti šteta po zdravlje.

"Službeno vreme" u svetu pomera se unapred u poznu zimu, ili rano proleće, a vraća unazad u jesen, najčešće za jedan sat, ali tačan broj sati i datumi izmena određuju se na lokalnom nivou i podložni su promenama.

Letnje računanje vremena u Srbiji počinje rano ujutro u poslednjoj nedelji u martu, a završava se poslednje nedelje oktobra, kada počinje zimsko računanje.

Pomeranje kazaljki u zapadnoj Evropi uvedeno je početkom sedamdesetih godina, s obrazloženjem da se time "produžava" dan, omogućuju uštede u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.

Prelazak na letnje i zimsko vreme prvi put je zabeležen 1916. godine u zemljama na severu Evrope, a do sada je uvedeno u oko 70 država, uglavnom na severnoj hemisferi. Island je jedina evropska zemlja koja nije uvela zimsko i letnje računanje vremena.

Na južnoj hemisferi početak i kraj letnjeg vremena obrnuti su u odnosu na severnu.

Izrael je do pre nekoliko godina menjao letnje vreme različito od ostatka sveta, zbog posebnog lunarnog kalendara, pa većina računarskih sistema nije mogla da prelazi na izraelsko letnje vreme.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

25 Komentari

Možda vas zanima

Srbija

Oni su sada jedini vlasnici Knjaz Miloša

Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.

18:20

26.4.2024.

1 d

Podeli: