Hidrolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Dejan Vladiković rekao je da su ovogodišnji niski vodostaji stigli znatno ranije nego što je uobičajeno. Najniži vodostaji obično se beleže krajem avgusta, a ove godine ekstremno niski nivoi zabeleženi su već krajem jula, kaže Vladiković i dodaje da se može očekivati niži vodostaj za 10-15 santimetara u narednom periodu. Ističe da je razlog višemesečni deficit padavina i veoma male zalihe vode u snežnom pokrivaču tokom zime.Sušni i topli talas koji traje širom Srbije doveo je do rekordno niskih vodostaja na najvećim rekama. Na Dunavu se pojavljuje sve više sprudova, dok je količina vode u koritu na istorijskom minimumu, što ugrožava plovidbu, proizvodnju električne energije i rečne ekosisteme.Hidrolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Dejan Vladiković rekao je da su ovogodišnji niski vodostaji stigli znatno ranije nego što je uobičajeno."Najniži vodostaji obično se beleže krajem avgusta, a ove godine ekstremno niski nivoi zabeleženi su već krajem jula. Razlog su višemesečni deficit padavina i veoma male zalihe vode u snežnom pokrivaču tokom zime“, rekao je Vladiković.Prema njegovim rečima, RHMZ je još pre mesec dana izdao upozorenje na niske plovidbene nivoe, a na potezu Dunava od Bezdana do Bogojeva već su zabeleženi istorijski minimumi u poslednjih 50 godina merenja.Pad vodostaja se nastavljaHidrološki modeli ne ukazuju na značajnije poboljšanje tokom avgusta."Očekujemo tek sporadične padavine, koje neće biti dovoljne za oporavak vodostaja. U narednih desetak dana na delu Dunava od Bezdana do Bogojeva moguć je dodatni pad od deset do 15 centimetara, što će dodatno otežati situaciju“, naveo je Vladiković.Uzrok niskih vodostaja nije samo suša u Srbiji, već nedostatak padavina u gotovo čitavom slivu Dunava."Izrazita suša traje od maja u južnoj Nemačkoj, Austriji, Slovačkoj, Češkoj i posebno Mađarskoj. U Srbiji je južno od Save i Dunava bilo nešto više padavina, ali one nisu bile dovoljne da poprave stanje“, objasnio je Vladiković.Dodao je da je dodatni problem to što je od februara količina vode u snežnom pokrivaču bila ispod višegodišnjeg proseka.Ozbiljne posledice za plovidbu i energetikuNiski vodostaji već stvaraju velike probleme u rečnom saobraćaju. Turistički kruzeri gotovo da više ne saobraćaju uzvodnim delom Dunava, dok teretni transport funkcioniše otežano."Velike barže više ne mogu da plove punim kapacitetom, pa se teret pretovara u manje barže sa plićim gazom“, rekao je Vladiković.Posebno je pogođena proizvodnja električne energije. U akumulaciju hidroelektrane Đerdap trenutno pristiže oko 1.500 kubnih metara vode u sekundi, što je blizu istorijskog minimuma."Elektroprivreda pokušava da održi ravnotežu između proizvodnje električne energije i raspoloživih količina vode, ali je proizvodnja već redukovana“, istakao je.Ugrožen i biljni i životinjski svetOsim privrede, ugrožen je i ekološki status reka."Niski protoci znače manje rastvorenog kiseonika u vodi. Zbog visokih temperatura voda se dodatno zagreva, što može ozbiljno ugroziti riblji fond i druge organizme u rekama“, upozorio je Vladiković.Za značajniji oporavak vodostaja, prema procenama hidrologa, bilo bi potrebno više epizoda obilnih padavina, sa ukupno najmanje 100 do 150 milimetara kiše raspoređenih širom centralne Evrope."Takav scenario ne očekujemo tokom avgusta. Dugoročni modeli pokazuju da bi određeno poboljšanje moglo da usledi tek u septembru“, rekao je Vladiković.Klimatske promene donose sve češće ekstremeGovoreći o dugoročnim trendovima, Vladiković je ocenio da klimatske promene dovode do sve učestalijih hidroloških ekstrema."Stručna javnost godinama upozorava da će se ovakve pojave sve češće smenjivati – od naglih i razarajućih poplava do ekstremno niskih vodostaja. Zbog toga je neophodno prilagođavanje klimatskim promenama i podizanje svesti o njihovim posledicama“, zaključio je Vladiković.
30.7.2026.
9:23
Dunav se guši: Ekstremno nizak vodostaj ugrožava biljni i životinjski svet, hidrolozi najavljuju dalji pad
Ekstremno nizak vodostaj i visoke temperature smanjuju količinu kiseonika u Dunavu, zbog čega su ugroženi riblji fond i drugi organizmi u reci.
Izvor: Tanjug
Podeli:
Vrati se na vest
0 Ostavite komentar
B92 na društvenim mrežama
Najnovije
Rekorderi Moravičkog okruga: Prosečna plata u Dragačevu preko 110.000 dinara
Prosečna neto zarada u Moravičkom okrugu u maju iznosila je 103.363 dinara, što je gotovo 3.000 dinara manje nego u aprilu.
10:46
30.7.2026.
9 min
Gurnuo policajca tokom pregleda vozila u Novom Sadu, u gepeku pronađen nož
U gepeku automobila pronađen je nož, pa je protiv 33-godišnjeg vozača podnet zahtev za pokretanje prekršajnog postupka.
10:45
30.7.2026.
9 min
Novi zahtev za kulu od 35 spratova: Tempo Tower postao Mind Tower i dobio novog investitora
Nekadašnji Tempo Tower dobio je novo ime i investitora, a kompleks sa tri lamele i kulom od 35 spratova ponovo je pred nadležnim organima.
10:31
30.7.2026.
24 min
Niš pokretač privrednog oporavka: Nezaposlenost pala 44 odsto, kompanije šire proizvodnju
Kompanije u Nišu povećavaju kapacitete, šire proizvodne pogone i zapošljavaju nove radnike, čime grad postaje jedan od pokretača razvoja juga Srbije.
10:02
30.7.2026.
53 min
Pred samu berbu uništen ceo voćnjak: Posečeno 228 stabala kruške kod Leskovca, šteta višemilionska
Osamdesetpetogodišnjem Božidaru Stamenkoviću iz Radonjice kod Leskovca posečeno je 228 stabala kruške viljamovke, a gotovo ceo rod uništen je samo dvadesetak dana pre berbe.
9:51
30.7.2026.
1 h