Med, propolis, medovača i pune tezge, uprkos suši: Subotica okupila pčelare iz Srbije i regiona

"Dani pčelarstva" u Subotici tradicionalno se održavaju na gradskom trgu već 29 godina, a ovogodišnja manifestacija organizovana je kao trodnevni sajam proizvoda od meda.

Veliki broj posetilaca zastajao je na tezgama izlagača i birao među brojnim proizvodima, kako bi se pred hladnije dane snabdeo medom, propolisom, polenom, medenom rakijom i drugim proizvodima iz košnica.

Dvadesetak pčelara iz Subotice, Sombora, Beograda i Rume, kao i izlagači iz susedne Mađarske i Rumunije, ponudili su različite vrste meda - suncokretov, bagremov, livadski i med od uljane repice. U ponudi su bili i polen, saće i razne đakonije od meda.

Proizvođači su uglavnom zadovoljni ovogodišnjim prinosima, a naveli su da je drugog dana manifestacije poseta bila najveća. Više Subotičana reklo je za Kurir da godinama kupuje med upravo na ovom jesenjem sajmu, jer su stekli poverenje u pčelare koji izlažu na gradskom trgu, dok neki već imaju i svoje stalne proizvođače od kojih kupuju med.

Osnivač "Pčelarstva Sudarević" Kalman Sudarević pčelarstvom se bavi 45 godina, a od 2012. godine posao vodi porodično sa sinom Ivanom i snahom Marijanom.

"Prvu košnicu imamo od 1981. godine, a sada ih imamo oko 700. Noviji proizvodi rade se sa voćnim aromama, imamo med sa lešnikom, raznim voćem, kakaom i koprivom, a pravimo i rakije i likere. Ja sam zadužena za vrcanje meda, pored posla u firmi. Učestvujemo na sajmovima, berbanskim i pčelarskim danima, radimo mnogo, ali imamo još mnogo ideja. Zadovoljni smo prinosom i ove godine, a cilj nam je da obogatimo ponudu novim proizvodima od meda", rekla je za Kurir Marijana Sudarević.

Mali drveni burići sa tezge Jovana Dedića iz Sombora proizvode se od topolovog drveta, a unutrašnjost im je obložena pčelinjim voskom, dok su spolja zaštićeni posebnim vrstama ulja.

Dedić je naveo da se čuvanjem meda u takvim burićima postiže efekat sličan onome u košnici. Osim što su dekorativni, mogu da prime oko dva kilograma meda, a cena im je 1.500 dinara.

Pčelar Antal Holo rekao je za Kurir da su, uprkos suši, zadovoljni ovogodišnjim prinosom od 15 do 20 kilograma meda po košnici.

"Proizveli smo više od tri i po tone kvalitetnog meda. Malo manje nektara je bilo zbog suše, ali treba naučiti šta je kvalitetan med, onaj koji sadrži i mikro i makroelemente. Bagrem je bio solidan, lipa i uljana repica prosečne, a nešto manje bilo je suncokretovog meda jer se suncokret ranije brao ove godine", rekao je Holo.

U porodičnom pčelarstvu Holo rade i njegova supruga Erika, ćerka Monika i zet Tibor, a posao sa pčelama započeli su još 1990. godine.

"Krenuli smo sa 36 proizvodnih društava, a sada imamo oko 200 košnica. Godina je klimatski bila lošija, ali smo selili košnice od Banata do Tise, rumunske granice, Vrbice i Crvenke", rekao je.

Kako je naveo, proizvode čist med za koji imaju sertifikate, a kupce imaju i u inostranstvu.

"Imamo i pijačnu tezgu. Uveli smo medne doručke za decu do četvrtog razreda, a u fiskulturnim salama držimo i predavanja o pčelarstvu, jer su pčele uslov opstanka biljnog sveta", rekao je Holo.

U Subotici je aktivno oko stotinu pčelara, dok je u udruženju "Pčela" njih oko 60.

"Pčelarstvo Bampa" postoji od 1985. godine, a pokrenuo ga je deda Bruna Bampe, koji je u ove krajeve došao iz Italije.

"Obavili smo šest velikih paša, sve do Fruške gore, ali je ranijih godina bilo lakše. Suša je smanjila prinos, a kiša je omela bagrem. Imamo oko 60 košnica. Supruga Milena i ja radimo kod kuće. Cvetni i šumski med dobro se prodaju, kao i bagremov i lipov, ali i melemi i rakije od meda", rekao je Bampa za Kurir.

"Pčelarstvo Počuča" iz Bačke Topole proizvodi med oko 20 godina. Vlasnik Goran Počuča pripada mlađoj generaciji pčelara, a počeo je sa jednom košnicom, dok ih danas ima oko stotinu.

"Čitao sam literaturu o pčelarstvu i odlučio da uz posao proizvodim i med. Nije lako raditi iz smene u smenu, ali u ponudi već imamo med i polen, med sa đumbirom, med u saću, mešavine sa bundevom i kurkumom, a sada radimo i med sa cimetom i kakaom, propolis kapi, kandirano voće u medu i medovaču", rekao je Počuča.

On je dodao da pčelarstvo zahteva mnogo rada i ulaganja, dok uvozni med, kako je naveo, obara cenu domaćim proizvođačima.

"Otkupna cena je nedovoljna u odnosu na ulaganje. Veći proizvođači imaju bolju poziciju i oni mogu da žive od proizvodnje meda", rekao je Počuča za Kurir.