Ekonomija 0

19.11.2026.

9:43

Trstenik i Kruševac na vrhu Srbije: Gotovo svaki drugi dinar od sadnica stiže iz ovog kraja

Trstenik i Kruševac vodeći su centri rasadničke proizvodnje u Srbiji. Sa 129 registrovanih firmi ostvaruju gotovo 45 odsto ukupnih prihoda sektora u Srbiji.

Izvor: Biznis.rs, B92.net

Trstenik i Kruševac na vrhu Srbije: Gotovo svaki drugi dinar od sadnica stiže iz ovog kraja
Shutterstock/Viktorya Telminova

Podeli:

Trstenik i Kruševac decenijama su poznati po proizvodnji voćnih sadnica i loznih kalemova, a najnoviji finansijski podaci potvrđuju da ovaj kraj i danas predstavlja vodeće središte rasadničke proizvodnje u Srbiji.

Prema analizi portala Biznis.rs, zasnovanoj na podacima bonitetne kuće CompanyWall, u Trsteniku i Kruševcu registrovano je ukupno 129 firmi koje se bave proizvodnjom sadnog materijala, a njihov zajednički prihod tokom 2025. godine dostigao je 3,1 milijardu dinara. To predstavlja gotovo 45 odsto ukupnih prihoda čitavog sektora u Srbiji.

Poređenja radi, ukupan prihod svih 286 privrednih subjekata registrovanih za ovu delatnost u Srbiji iznosio je 6,9 milijardi dinara. To znači da su firme iz samo dva grada Rasinskog okruga ostvarile gotovo polovinu tog iznosa, dok je na ostatak zemlje otpadalo približno 3,8 milijardi dinara.

Trstenik prednjači po prihodima, Kruševac po broju firmi

Sam Trstenik ima 62 registrovane firme u ovoj delatnosti, koje su ostvarile ukupno 1,7 milijardi dinara prihoda, odnosno gotovo četvrtinu prihoda rasadničke proizvodnje u Srbiji.

Kruševac, sa 67 registrovanih firmi, ostvario je prihod od 1,4 milijarde dinara.

Rasinski okrug, u kojem su registrovana ukupno 134 privredna subjekta iz ove delatnosti, predstavlja vodeće područje rasadničke proizvodnje u Srbiji po broju firmi i ukupnom prometu.

Koliko je proizvodnja sadnog materijala koncentrisana u ovom kraju pokazuje i činjenica da gotovo 47 odsto svih registrovanih firmi u Srbiji posluje upravo na teritoriji Rasinskog okruga.

Zanimljivo je i poređenje sa drugim delovima zemlje. Šabac, na primer, sa svega šest registrovanih firmi ostvaruje čak 1,3 milijarde dinara prihoda, što ukazuje na prisustvo velikih proizvođača.

Najveći pojedinačni prihod među kompanijama u Srbiji ostvario je "Seveplant" iz Kule, sa približno 1,3 milijarde dinara.

Ipak, kada se posmatraju broj proizvođača i njihov zajednički prihod, Trstenik i Kruševac potvrđuju dominantnu poziciju na domaćem tržištu sadnog materijala.

Trstenik i Kruševac na vrhu Srbije: Gotovo svaki drugi dinar od sadnica stiže iz ovog kraja
Shutterstock/yarrbush

Prihodi rasadnika dostigli 6,9 milijardi dinara

Rasadnička proizvodnja predstavlja osnovu savremene poljoprivrede, jer od kvaliteta sadnica direktno zavise budući prinosi, otpornost zasada i konkurentnost domaćih proizvoda na svetskom tržištu.

Iako je često u senci finalnih proizvoda, poput maline, jabuke ili vina, bez kvalitetnog sadnog materijala nema ni održive biljne proizvodnje.

U poljoprivredi postoji nepisano pravilo da se greška pri izboru sadnog materijala plaća decenijama. U voćarstvu i vinogradarstvu zasadi traju od 15 do 30 godina, pa kvalitet sadnica u velikoj meri određuje i uspeh investicije.

Savremeni rasadnici proizvode sertifikovan i selekcionisan sadni materijal, kalemljen na podloge otpornije na ekstremne vremenske uslove i prilagođene zemljištu na kojem se podižu zasadi.

Kvalitetne sadnice omogućavaju i brži ulazak zasada u pun rod, čime poljoprivrednicima skraćuju period povraćaja uloženog novca.

Razvoj domaće rasadničke proizvodnje istovremeno smanjuje zavisnost od uvoza, omogućava da novac ostane kod domaćih proizvođača i otvara mogućnosti za izvoz i zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima.

Prema podacima CompanyWall-a, u Srbiji je tokom 2025. godine bilo registrovano 286 privrednih subjekata u delatnosti proizvodnje sadnog materijala.

Ova delatnost obuhvata gajenje sadnica i podloga, ukrasnog bilja, lukovica, gomolja i korena, micelijuma za pečurke, kao i poslovanje rasadnika.

Ukupan prihod sektora povećan je za gotovo 15 odsto i dostigao 6,9 milijardi dinara, odnosno približno 59 miliona evra.

Međutim, rast prihoda nije pratilo i povećanje profitabilnosti.

Trstenik i Kruševac na vrhu Srbije: Gotovo svaki drugi dinar od sadnica stiže iz ovog kraja
Shutterstock/Viktorya Telminova

Dobit smanjena za gotovo trećinu

Neto dobit sektora tokom 2025. godine iznosila je 157 miliona dinara, što predstavlja pad od približno 31 odsto u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznosila gotovo 230 miliona dinara.

Uprkos tome, ostvarena dobit bila je približno dva i po puta veća nego 2023. godine.

Neto profitna marža smanjena je sa približno 3,8 odsto u 2024. na 2,28 odsto u 2025. godini.

Pad dobiti uprkos povećanju prihoda ukazuje na rast troškova radne snage, energije i repromaterijala, ali i na gubitke koje su ostvarili pojedini veliki učesnici na tržištu.

Proizvodnja sadnog materijala spada u delatnosti koje zahtevaju značajna ulaganja u kapital i radnu snagu, uz spor obrt zaliha, budući da proizvodni ciklus sadnica traje od jedne do tri godine.

Više od 40 odsto registrovanih firmi bez prihoda

Zbirni podaci ne oslikavaju u potpunosti stvarno stanje sektora, jer je tokom 2025. godine prihode ostvarivalo nešto manje od 60 odsto registrovanih firmi.

Od ukupnog broja, 140 privrednih subjekata imalo je promet veći od milion dinara.

Istovremeno, čak 118 firmi prijavilo je prihod jednak nuli, a oko 90 odsto njih nije ostvarivalo prihode ni tokom prethodne tri godine.

Ovi podaci ukazuju na značajan broj registrovanih privrednih subjekata bez evidentiranih prihoda, ali se na osnovu njih ne može sa sigurnošću zaključiti da li je reč o privremenoj neaktivnosti, prestanku proizvodnje ili promeni poslovne orijentacije.

Formalno zaposleno 422 radnika

U rasadničkoj proizvodnji tokom 2025. godine formalno su bila zaposlena 422 radnika, što znači da je u proseku bilo manje od dvoje zaposlenih po registrovanoj firmi.

Međutim, ovaj podatak ne odražava ukupan broj ljudi angažovanih u proizvodnji.

Zbog izrazite sezonalnosti, značajan deo radne snage angažuje se na sezonskim poslovima, izvan stalnog radnog odnosa. Troškovi takvog angažovanja evidentiraju se kroz naknade i usluge, pa sezonski radnici nisu obuhvaćeni prosečnim brojem stalno zaposlenih.

Trstenik i Kruševac na vrhu Srbije: Gotovo svaki drugi dinar od sadnica stiže iz ovog kraja
Shutterstock/Caroline Ruda

Tradicija kalemarstva koja traje generacijama

Sela u dolini Zapadne Morave, naročito duž njene leve obale, poput Medveđe, Velike Drenove, Milutovca i Selišta, decenijama su razvijala proizvodnju voćnih sadnica i loznih kalemova.

Snažna rasadnička proizvodnja postala je jedan od glavnih pokretača privrednog razvoja ovog kraja, a njen izvozni potencijal, zajedno sa industrijskim gigantom "Prva petoletka", svrstavao je Trstenik među uspešnije privredne centre nekadašnje Jugoslavije.

Znanje i veštine kalemljenja prenosili su se sa generacije na generaciju, a proizvodnja sadnog materijala postala je neodvojivi deo privrednog i porodičnog nasleđa ovog kraja.

Uprkos promenama na tržištu i brojnim izazovima, naročito tokom devedesetih godina, kada je proizvodnja gotovo zamrla, ova delatnost uspela je da se oporavi i zadrži značajno mesto u privredi Rasinskog okruga, što potvrđuju i najnoviji finansijski podaci.

Podeli:

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: