10.11.2026.
18:26
Miroslavljevo jevanđelje u Narodnom muzeju: Poseban program na Dan primirja, ulaz besplatan
Jedan od najdragocenijih spomenika srpske pismenosti i kulture, Miroslavljevo jevanđelje, dostupno je posetiocima 10. i 11. novembra, odnosno danas i sutra.
Za sve koji žele da vide ovaj spomenik kulture korisno je da znaju da će 11. novembra, kada se slavi državni praznik Dan primirja u Prvom svetskom ratu, ulaz u Narodni muzej biti besplatan.
Zašto je važno Miroslavljevo jevanđelje
Nastalo krajem 12. veka, ovo remek-delo srednjovekovne kaligrafije i umetnosti predstavlja najstariji sačuvani srpski iluminirani ćirilički rukopis. Zbog svog izuzetnog istorijskog i kulturnog značaja, od 2005. godine nalazi se u Uneskovom registru „Pamćenje sveta”.
Specifični i strogi uslovi čuvanja ovog rukopisa od publike podrazumevaju posebno poštovanje muzejskog bontona, navode iz Narodno gmuzeja.
To su: strpljenje, ulazak u komoru u maloj grupi ljudi, na nekoliko minuta i zabranu fotografisanja.
Miroslavljevo jevanđelje u Narodnom muzeju Srbije možete da vidite u:
utorak,10. novembra - ulaz se naplaćuje po redovnim cenama karata
sredu, 11. novembra - ulaz je besplatan
Poseban program na Dan primirja
Povodom obeležavanja Dana primirja u Prvom svetskom ratu, Narodni muzej Srbije pripremio je poseban program za sve posetioce.
U utorak i sredu, 10. i 11. novembra, publika će imati priliku da vidi Miroslavljevo jevanđelje, najstariji sačuvani ćirilički iluminirani rukopis pisan srpskom redakcijom staroslovenskog jezika. Tokom oba dana Muzej će raditi redovnim radnim vremenom. U sredu, 11. novembra, ulaz u Muzej je besplatan.
Na sam Dan primirja u Prvom svetskom ratu, u sredu, 11. novembra, u 16 časova, održaće se predavanje "Doprinos srpske vojske pobedi saveznika u Prvom svetskom ratu", na kom će govoriti dr Slobodan Đukić, pukovnik i vanredni profesor sa Katedre društvenih nauka Dekanata Vojne akademije.
Prvi svetski rat 1914–1918. godine bio je najveći sukob u dotadašnjoj svetskoj istoriji, koji je obuhvatio najveći broj svetskih država, a vodio se na kopnu, moru i u vazduhu u Evropi, Aziji i Africi. U ratu su učestvovala dva suprotstavljena tabora: Trojni savez na čelu sa Nemačkom i Austrougarskom, kojima su se priključile Turska i Bugarska, i Trojni sporazum – Antanta, koju su činile Velika Britanija, Francuska i Rusija. Antanti su se priključile Srbija, Belgija, Rumunija, Grčka i druge države.
Sarajevski atentat, 28. juna 1914. godine, koji je bio povod za početak rata u Evropi, stavio je Srbiju u centar svetskih zbivanja. Austrougarska je objavila rat Srbiji, koji se pretvorio u evropski, a kasnije i svetski rat. Pobede srpske vojske na Ceru i Kolubari 1914. godine poljuljale su politički i vojni ugled Austrougarske u Evropi i nagovestile njen konačan raspad.
Odnos članica Antante prema Srbiji tokom rata bio je na posredan način pokazatelj njihovog jedinstva i odlučnosti da istraju u borbi protiv Nemačke i Austrougarske. U Srbiju je tokom 1915. godine stizala saveznička pomoć u vojnoj opremi i medicinskom materijalu iz Velike Britanije, Francuske i Rusije. Nikola Pašić, predsednik Vlade Kraljevine Srbije, verovao je u pobedu saveznika kada je u jesen 1915. godine doneo odluku o povlačenju srpske vojske na jadransko primorje uz reči: "Spasa nam nema, propasti ne možemo".
U završnici Prvog svetskog rata, u septembru 1918. godine, srpska vojska je izvršila proboj Solunskog fronta, što je dovelo do kapitulacije Bugarske, a mesec dana kasnije i Turske. Posle oslobođenja Srbije, početkom novembra 1918. godine, srpska vojska je prešla na teritoriju poražene Austrougarske, što je dovelo do kapitulacije Austrije 4. novembra i Nemačke 11. novembra, dok je Mađarska potpisala kapitulaciju u Beogradu 13. novembra 1918. godine.
Srpska vojska je nesrazmerno svojoj brojnoj snazi imala važnu ulogu tokom Prvog svetskog rata, a njene pobede na Ceru, Kolubari, Kajmakčalanu i Dobrom polju svrstale su je u red najboljih evropskih i svetskih vojski.
U zgradi potpisan akt o primirju
Zgrada u kojoj se danas nalazi Narodni muzej Srbije mesto je na kome je potpisan poslednji akt primirja u Prvom svetskom ratu. U nekadašnjoj zgradi Uprave fondova, 13. novembra 1918. godine, potpisano je Beogradsko primirje. Potpisnici Beogradskog primirja sa strane saveznika bili su francuski general Pol Prosper Anri i srpski vojvoda Živojin Mišić, dok je u ime novoproglašene Kraljevine Ugarske potpis stavio ministar vojni Bela Linder. Stoga, ovaj državni praznik zavređuje posebno mesto u istoriji zdanja u kome se Muzej nalazi.
Sve što bi trebalo da znate pre posete

Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar