13.11.2026.
16:22
Koliko košta okretanje leđa Rusiji? Komšije u dilemi, traže pomoć EU
Mađarski MOL upozorava da bi odustajanje od ruske nafte moglo da izazove rast cena energenata, društvene nemire i političku krizu, zbog čega traži finansijsku pomoć EU.
Mađarska naftna i gasna kompanija MOL saopštila je da će do kraja 2027. godine biti tehnički spremna da obustavi uvoz ruske nafte, istovremeno pozivajući Evropsku uniju da obezbedi dodatna finansijska sredstva za podršku prelasku sa ruskih energenata na alternativne izvore snabdevanja.
U razgovoru za međunarodni Euronews, izvršni direktor kompanije MOL Mađarska Đerđ Bača upozorio je da bi smanjenje zavisnosti Mađarske od ruske sirove nafte moglo da dovede do rasta troškova energije, izazove društvene nemire i podstakne političku nestabilnost u Mađarskoj i Slovačkoj, koje i dalje u velikoj meri zavise od ruskih isporuka nafte.
Preokret
Sa novom vladom u Budimpešti, MOL će prvi put zatražiti sredstva EU za diverzifikaciju energetskog snabdevanja. Ovaj zaokret predstavlja odstupanje od politike iz perioda Viktora Orbana, kada je Mađarska ostala u velikoj meri zavisna od ruske nafte i odlučila da ne učestvuje u pojedinim energetskim inicijativama EU.
Prema studiji Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz 2025. godine, potpuna obustava isporuka ruskih energenata mogla bi da poveća mađarske troškove za energiju za oko 15 odsto do 2030. godine, što bi dodatno opteretilo energetsku bezbednost zemlje.
Evropska komisija navodi da je udeo Rusije u uvozu nafte u EU pao sa 27 odsto u 2021. godini na svega dva odsto. Mađarska i Slovačka ostale su jedine članice EU koje i dalje uvoze značajne količine ruske sirove nafte preko naftovoda Družba, izgrađenog još u sovjetsko vreme.
U Mađarskoj su cene benzina i dizela ove godine naglo porasle, što je izazvalo kritike opozicionih stranaka.
"To bi zaista moglo da unazadi te ekonomije, što bi moglo da dovede do političke krize. Posledice takve krize bile bi nepredvidive i potencijalno bi mogle da se odraze na celokupnu evropsku politiku", rekao je Bača, koji obavlja i funkciju direktora za strategiju u okviru grupacije.
On je odbio da iznese dodatne detalje o cenama ruske nafte. Sirova nafta marke Urals trenutno se prodaje po ceni od oko 60 dolara po barelu, što je približno 34 odsto manje od cene nafte Brent.
Bača je naglasio da MOL poštuje sva pravila i sankcije EU i da ostaje posvećen diverzifikaciji izvora snabdevanja energentima.
"U trenutnoj krizi ovo više nije sporedno pitanje, u kojem ste jednostavno spremni da platite 10 ili 20 odsto više za zelenu energiju ili energiju koja ne potiče iz Rusije", rekao je on.
Možda vas zanima
EU povlači ručnu: Zakon o potpunoj zabrani uvoza ruske nafte na čekanju
Evropska komisija neće podneti zakonodavni predlog o trajnoj zabrani uvoza ruske nafte do 15. aprila, kako je prvobitno planirano, pokazao je današnji ažurirani zakonodavni program Evropske unije.
15:27
24.3.2026.
234 d
Evropska komisija želi potpunu zabranu uvoza ruske nafte: Nema više izuzetaka
Komesar za energetiku Dan Jergensen danas je najavio da će Evropska komisija predložiti zabranu uvoza ruske nafte, za koju su trenutno na snazi sankcije, ali dve zemlje imaju izuzeće.
21:45
16.3.2026.
241 d
MOL traži sredstva EU za proširenje mreže naftovoda
Bača je rekao da ograničenja koja se odnose na projekte zasnovane na fosilnim gorivima sprečavaju MOL da dobije sredstva EU za proširenje mreže naftovoda, neophodne za diverzifikaciju snabdevanja i jačanje energetske bezbednosti.
Prema njegovim rečima, centralna i istočna Evropa zaostaju za zapadnom Evropom kada je reč o infrastrukturi naftovoda.
"Ovaj nedostatak, ova nejednakost, moraju negde da budu rešeni. Zalažem se za namenski evropski program, uz namenski opredeljena evropska sredstva, za infrastrukturno povezivanje svih sistema za transport gasa, električne energije, nafte i naftnih derivata.“
Portparol Evropske komisije nije isključio mogućnost razgovora o infrastrukturnim projektima povezanim sa fosilnim gorivima, ali je naglasio da je evropski prioritet smanjenje zavisnosti od ruskih energenata.
"Ne mogu odmah da odgovorim na pitanje da li bi finansiranje bilo dostupno i koje bi mogućnosti postojale. Međutim, naš prioritet je da države članice imaju diversifikovanu energetsku politiku, kako ne bi dobijale naftu, gas i tečni prirodni gas (LNG) iz Rusije", rekla je Itkonen.
Jedan od ključnih elemenata MOL-ove strategije diverzifikacije je naftovod Adria, koji povezuje Hrvatsku i Mađarsku i mogao bi da predstavlja alternativu pravcu snabdevanja preko naftovoda Družba.
MOL i hrvatski državni operater naftovoda JANAF već godinama vode sporove oko transportnih kapaciteta, tranzitnih naknada i transporta ruske sirove nafte do Mađarske i Slovačke.
MOL je zatražio od Evropske komisije da posreduje u sporu oko testiranja kapaciteta hrvatske deonice naftovoda.
"Pitanje da li će JANAF-ovo testiranje sada proći tu prepreku od izuzetnog je značaja za nas“, rekao je Bača.
"Ali čak ni tada ne bi trebalo da odustanemo od cilja da budemo u središtu nekoliko diversifikovanih naftovodnih sistema, umesto da se nalazimo na kraju samo jednog naftovoda. Ranija odluka JANAF-a da ne sprovede testiranje stvorila nam je konkretan problem".
MOL je zainteresovan i za povezivanje Mađarske sa naftovodom TAL, koji se proteže od Trsta do Nemačke. Kompanija bi takođe pozdravila ponovno pokretanje rada naftovoda Družba na deonici od Broda do Odese u Ukrajini.
Prošle nedelje izbile su ozbiljne političke tenzije između Kijeva i Budimpešte zbog ovog naftovoda, čije ime na ruskom znači "Prijateljstvo“, nakon što je prestao da funkcioniše.

Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar