17.11.2026.
10:35
Koliko u kešu treba držati kod kuće?
Nestanak struje, prekid interneta ili kvar platnog sistema mogu privremeno onemogućiti plaćanje karticom i podizanje novca na bankomatu.
Manja gotovinska rezerva tada može pokriti najnužnije troškove, ali držanje velikog dela ušteđevine u kući donosi rizik od krađe, požara i gubitka kupovne moći.
Kartice, mobilno bankarstvo i digitalni novčanici olakšavaju svakodnevna plaćanja. Ipak, njihova dostupnost zavisi od infrastrukture koja u vanrednim okolnostima može da zakaže.
Zato pitanje nije samo koliko novca imate na računu, već i kako ćete platiti hranu, lekove ili prevoz ako tom novcu privremeno ne možete pristupiti. Za čitaoce u Crnoj Gori praktičnije je razmišljati o osnovnim troškovima domaćinstva u evrima nego preuzimati američke preporuke izražene u dolarima, prenosi Investitor.
Koliko gotovine je dovoljno za hitne troškove?
Finansijski stručnjaci u izvornom američkom tekstu navode različite iznose.
Finansijska savetnica Danijel Miura iz kompanije Spark Financials smatra da je za manje nepredviđene troškove dovoljno približno 100 do 200 dolara. Jasmin Pernel, osnivačica sajta The Wallet Moth, govori o oko 1.000 dolara kao rezervi koja bi mogla pokriti neposredne troškove hrane, goriva, lekova i privremenog smeštaja.
Džesi Krejmer iz Cobblestone Capital Advisors prednost daje iznosu manjem od 1.000 dolara, upozoravajući na rizike čuvanja velikih suma u domaćinstvu.
Ovi iznosi odnose se na američki kontekst. Potrebna rezerva zavisi od broja članova domaćinstva, zdravstvenih potreba, prevoza i okolnosti zbog kojih novac može biti potreban.
Evropski primer: 200 evra za četvoročlanu porodicu
Konkretnu smernicu objavio je holandski Nacionalni forum za platni sistem, kojim predsedava centralna banka De Nederlandsche Bank (DNB). Preporuka je oko 70 evra po odrasloj osobi i 30 evra po djetetu, za najnužnije troškove tokom prva 72 sata prekida elektronskih plaćanja.
Prema toj računici, dvoje odraslih i dvoje dece imali bi rezervu od 200 evra. Preporuka obuhvata osnovne potrebe poput vode, hrane, lekova i prevoza, uz prilagođavanje ličnim okolnostima.
Kako izračunati rezervu za svoje domaćinstvo
Polazna tačka može biti spisak neophodnih izdataka za nekoliko dana: hrana i voda, redovna terapija, osnovni prevoz i posebne potrebe dece ili starijih članova porodice.
Primera radi, ako domaćinstvo proceni da bi mu za te potrebe trebalo 40 evra dnevno, trodnevna rezerva iznosila bi 120 evra.
Korisno je imati manje apoene i nešto kovanica, jer trgovac možda neće imati dovoljno kusura. DNB takođe preporučuje kombinaciju novčanica i kovanica radi lakšeg plaćanja tačnog iznosa.
Gotovina može olakšati plaćanje tamo gde prodaja i dalje funkcioniše. Sama po sebi, međutim, ne može da reši zatvaranje prodavnica ili prekid rada opreme na benzinskoj pumpi.
Gotovinska rezerva i fond za nepredviđene situacije imaju različitu svrhu
Novac za nekoliko dana otežanog plaćanja samo je jedan deo finansijske pripreme domaćinstva. Širi fond za nepredviđene situacije služi i za veće troškove, poput popravke automobila, lečenja ili privremenog gubitka prihoda.
Miura zato smatra da glavninu tog fonda treba držati na štednom računu, umesto u kući. Pri izboru računa važno je proveriti dostupnost sredstava, naknade i uslove povlačenja novca. Novac potreban u kratkom roku zahteva poseban oprez prema ulaganjima čija vrednost može značajno da oscilira.
Kako bezbedno čuvati novac kod kuće
Metju Dejli iz Tiger Financiala i finansijski savetnik Rajan Makarti ukazuju na potrebu zaštite od krađe, požara i poplave. Za čuvanje gotovine predlažu odgovarajući sef, uz proveru njegove otpornosti na vatru i vodu i mogućnosti pričvršćivanja.
Ipak, nijedan način čuvanja ne uklanja sve rizike. Zato iznos treba uskladiti sa stvarnom namenom rezerve, a potrošeni deo povremeno dopuniti.
Džej Zigmont, osnivač Childfree Wealtha, upozorava i na jednostavniji problem: novac koji je stalno pri ruci lakše je potrošiti. Jasno odvajanje rezerve od novca za svakodnevnu kupovinu pomaže da ona bude dostupna kada zatreba.
Zašto velika kućna zaliha novca gubi vrednost
Gotovina ne donosi kamatu, a kada cene rastu, njenom nepromenjenom nominalnom vrednošću može se kupiti manje robe i usluga. Evropska centralna banka (ECB) upravo gubitkom kupovne moći objašnjava jedan od osnovnih efekata inflacije.
I novac na računu može da gubi kupovnu moć ako kamata ne prati rast cena. Zato odluka o većoj ušteđevini zahteva razmatranje prinosa, dostupnosti i rizika, dok kućna gotovinska rezerva prvenstveno služi za neposredne potrebe.

Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar