Zdravlje žene

Zašto je višnja dobra za zdravlje

Ljupka tamnocrvena višnja (lat. Prunus cerasus) potiče iz Severne Indije i Irana, a popularna je od davnih vremena. Obožavali su je Persijanci i Rimljani, koji su s njom upoznali Britance, da bi je oni proširili po svetu. Prema budističkoj legendi drvo višnje ponudilo je svoje plodove Maji, Budinoj majci, da bude zdrava i sita tokom trudnoće. Legenda ima osnova, jer višnja neguje čitav organizam i daje osećaj sitosti.

Utorak, 11.06.2013.

13:15

Izvor: B92

Default images

Podeli:

Zasto je visnja dobra za zdravlje Lekovita svojstva visnje Visnje su poznate po svojim brojnim lekovitim svojstvima i antioksidativnom dejstvu. Bogate su vitaminima A, C, E i folnom kiselinom, mineralima kalijumom, magnezijumom, gvozdjem i vlaknima. Visnja sadrzi fenole, galicnu i p-kumarinsku kiselinu, kemferol i kvercetin. Jaka protivupalna svojstva visnje cine je korisnom za smanjivanje bola kod gihta i upale misica, osteoartritisa i reumatoidnog artritisa. Istrazivanja potvrdjuju da dvadeset visanja dnevno ili koncentrat te kolicine visanja imaju isti ucinak na oslobadjanje od bola kao aspirin ili ibuprofen. Mocno protivupalno sredstvo Akutne upale odgovor su tela na povrede, infekcije, nepravilnu ishranu i alergene. Ako su upale dugotrajne, mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema poput srcanih bolesti, artritisa, astme i dijabetesa. Novija istrazivanja nude sve vise dokaza o pozitivnom delovanju visanja na smanjenje upala. U jednoj od studija desetoro ljudi tokom dve nedelje je svaki je dan pilo 250 ml soka od visnje, nakon cega su im se znacajno smanjili upalni procesi, normalizovao se nivo triglicerida i LDL holesterola - rizicnih faktora za razvoj srcanih bolesti. Stite od slobodnih radikala Visnje obiluju fenolnim jedinjenjima - snaznim antioksidansima koje stite nervni sistem i sprecavaju oksidativni stres. To je bitno za starije osobe, jer ih stiti od neurodegenerativnih poremecaja poput gubitka pamcenja, senilne demencije i Alchajmerove bolesti. Zbog visokog udela antocijanina visnje su znacajne u prevenciji raka, posebno debelog creva. Teraju nesanicu Visnja je jedna od retkih vrsta voca koje sadrzi melatonin – prirodan hormon koji regulise san. Nase telo inace prirodno luci hormon melatonin koji se oslobadja samo tokom noci, obicno nakon devet sati uvece i tako podstice san. Pre spavanja popijte casu cistog visnjinog soka. To ce vam omoguciti dubok, neprekidan i opustajuci san. Melatonin se takodje koristi u lecenju tegoba menopauze, odvikavanja od lekova, kod raka dojke i prostate, hiperaktivnosti i deficita paznje. Lekovita svojstva visnje: hrani i stiti mozak smanjuje rizik od dijabetesa pomaze kod bubreznih smetnji pogoduje sistemu za varenje potpomaze mrsavljenju poboljsava san smanjuje rizik od srcanih bolesti pomaze kod upale mokracnih kanala Koristi ostalih delova visnje Susene visnje deluju slicno kao i sveze. Idealna su zamena kada visnje nisu dostupne u svezem obliku. Peteljke visnje daju caj koji pomaze kod izbacivanja peska iz mokracnih kanala, celulita, impotencije, bubreznih bolesti i hronicnog kaslja. Lisce visnje je odlicno sredstvo za lepotu, a pomaze kod peruti i otecenih kapaka. Semenke visnje primenjuju se kao toplo-hladni oblozi i kao punjenje za jastuke. Sadnja i berba visnje Visnja se sadi u jesen. Moze se uspesno uzgajati na gotovo svim zemljistima, osim na previse vlaznom tlu. Tokom hijadu godina uzgoja, kultivisano je mnogo vrsta visnje. Visnja pocninje da daje plodove u trecoj godini nakon sadnje. Vreme berbe zapocinje u junu. Ovaj je plod cest sastojak vocnih kolaca, sokova i drugih ukusnih poslastica. Osim ukusom, neodoljiv je i mirisom, pa je popularan dodatak kozmetickim proizvodima. Visnje u kulinarstvu Visnje su dostupne tokom citave godine u smrznutom, kandiranom, susenom ili konzerviranom obliku i kao sok, ali su sirove ipak najzdravije. Da biste iskoristili sve prednosti visnje, dnevno konzumirajte jednu do dve soljice ovog voca. Dug je spisak jela u kojima mozete koristiti visnje, a to su razliciti deserti, kolaci, sosevi, dzemovi, sokovi, kompoti i drugo. Sok od visanja Sastojci: 5 kg visanja 3,5 kilograma secera 25 grama limunske kiseline 1 l vode Priprema: Ociscene visnje pomesajte s limunskom kiselinom i vodom. Ostavite 24 sata, procedite kroz gazu, dodajte secer i mesajte dok se ne otopi. Ulijte sok u sterilizovane boce, pa ih dobro zatvorite. Energetske plocice s visnjama Sastojci: 2/5 soljice badema pola soljice mlevenog lana pola soljice susenih visanja pola soljice susenih brusnica stevija ili drugi prirodni zasladjivac 2-3 kasike vode Priprema: Dobro sameljite sve sastojke. Smesu rasporedite po tepsiji. Narezite kao plocice. Autor: Ivana Dragica Izvor: alternativa-za-vas.com Foto: FlorinN/sxc.hu, thea0211/sxc.hu, sxc.hu alternativa-za-vas.com Ljupka tamnocrvena visnja (lat. Prunus cerasus) potice iz Severne Indije i Irana, a popularna je od davnih vremena. Obozavali su je Persijanci i Rimljani, koji su s njom upoznali Britance, da bi je oni prosirili po svetu. Prema budistickoj legendi drvo visnje ponudilo je svoje plodove Maji, Budinoj majci, da bude zdrava i sita tokom trudnoce. Legenda ima osnova, jer visnja neguje citav organizam i daje osecaj sitosti. Visnjom oterajte nesanicu, sprecite upale i ocistite mokracne kanale!

Lekovita svojstva višnje

Višnje su poznate po svojim brojnim lekovitim svojstvima i antioksidativnom dejstvu.

Bogate su vitaminima A, C, E i folnom kiselinom, mineralima kalijumom, magnezijumom, gvožđem i vlaknima.

Višnja sadrži fenole, galičnu i p-kumarinsku kiselinu, kemferol i kvercetin.

Jaka protivupalna svojstva višnje čine je korisnom za smanjivanje bola kod gihta i upale mišića, osteoartritisa i reumatoidnog artritisa. Istraživanja potvrđuju da dvadeset višanja dnevno ili koncentrat te količine višanja imaju isti učinak na oslobađanje od bola kao aspirin ili ibuprofen.

Moćno protivupalno sredstvo

Akutne upale odgovor su tela na povrede, infekcije, nepravilnu ishranu i alergene. Ako su upale dugotrajne, mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema poput srčanih bolesti, artritisa, astme i dijabetesa.

Novija istraživanja nude sve više dokaza o pozitivnom delovanju višanja na smanjenje upala. U jednoj od studija desetoro ljudi tokom dve nedelje je svaki je dan pilo 250 ml soka od višnje, nakon čega su im se značajno smanjili upalni procesi, normalizovao se nivo triglicerida i LDL holesterola - rizičnih faktora za razvoj srčanih bolesti.

Štite od slobodnih radikala

Višnje obiluju fenolnim jedinjenjima - snažnim antioksidansima koje štite nervni sistem i sprečavaju oksidativni stres. To je bitno za starije osobe, jer ih štiti od neurodegenerativnih poremećaja poput gubitka pamćenja, senilne demencije i Alchajmerove bolesti.

Zbog visokog udela antocijanina višnje su značajne u prevenciji raka, posebno debelog creva.

Teraju nesanicu

Višnja je jedna od retkih vrsta voća koje sadrži melatonin – prirodan hormon koji reguliše san. Naše telo inače prirodno luči hormon melatonin koji se oslobađa samo tokom noći, obično nakon devet sati uveče i tako podstiče san. Pre spavanja popijte čašu čistog višnjinog soka. To će vam omogućiti dubok, neprekidan i opuštajući san.

Melatonin se takođe koristi u lečenju tegoba menopauze, odvikavanja od lekova, kod raka dojke i prostate, hiperaktivnosti i deficita pažnje.

Lekovita svojstva višnje:

  • hrani i štiti mozak
  • smanjuje rizik od dijabetesa
  • pomaže kod bubrežnih smetnji
  • pogoduje sistemu za varenje
  • potpomaže mršavljenju
  • poboljšava san
  • smanjuje rizik od srčanih bolesti
  • pomaže kod upale mokraćnih kanala
Koristi ostalih delova višnje

Sušene višnje deluju slično kao i sveže. Idealna su zamena kada višnje nisu dostupne u svežem obliku.

Peteljke višnje daju čaj koji pomaže kod izbacivanja peska iz mokraćnih kanala, celulita, impotencije, bubrežnih bolesti i hroničnog kašlja.

Lišće višnje je odlično sredstvo za lepotu, a pomaže kod peruti i otečenih kapaka.

Semenke višnje primenjuju se kao toplo-hladni oblozi i kao punjenje za jastuke.

Sadnja i berba višnje

Višnja se sadi u jesen. Može se uspešno uzgajati na gotovo svim zemljištima, osim na previše vlažnom tlu. Tokom hijadu godina uzgoja, kultivisano je mnogo vrsta višnje.

Višnja počninje da daje plodove u trećoj godini nakon sadnje. Vreme berbe započinje u junu.

Ovaj je plod čest sastojak voćnih kolača, sokova i drugih ukusnih poslastica. Osim ukusom, neodoljiv je i mirisom, pa je popularan dodatak kozmetičkim proizvodima.

Višnje u kulinarstvu

Višnje su dostupne tokom čitave godine u smrznutom, kandiranom, sušenom ili konzerviranom obliku i kao sok, ali su sirove ipak najzdravije.

Da biste iskoristili sve prednosti višnje, dnevno konzumirajte jednu do dve šoljice ovog voća.

Dug je spisak jela u kojima možete koristiti višnje, a to su različiti deserti, kolači, sosevi, džemovi, sokovi, kompoti i drugo.

Sok od višanja

Sastojci:

5 kg višanja
3,5 kilograma šećera
25 grama limunske kiseline
1 l vode

Priprema:

Očišćene višnje pomešajte s limunskom kiselinom i vodom. Ostavite 24 sata, procedite kroz gazu, dodajte šećer i mešajte dok se ne otopi. Ulijte sok u sterilizovane boce, pa ih dobro zatvorite.

Energetske pločice s višnjama

Sastojci:

2/5 šoljice badema
pola šoljice mlevenog lana
pola šoljice sušenih višanja
pola šoljice sušenih brusnica
stevija ili drugi prirodni zaslađivač
2-3 kašike vode

Priprema:

Dobro sameljite sve sastojke. Smesu rasporedite po tepsiji. Narežite kao pločice.

Autor: Ivana Dragica

Izvor: alternativa-za-vas.com
Foto: FlorinN/sxc.hu, thea0211/sxc.hu, sxc.hu

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 7

Pogledaj komentare