pomalo u mlekarstvu
pre 15 godina
Dobro je da će država da otkupi ove "viškove" mleka i na taj način smiri goruću situaciju. Ali, da li iko razmišlja na duže staze i o uvođenju reda u ovu oblast?! Problem je kod nas što se sve radi stihijski umesto planski. Kada "poželite" da na farmi dobijete još jedno muzno grlo, prvo morate da imate kravu sposobnu za oplodnju, da istu osemenite, sačekate 285 dana da se oteli (pod uslovom da je ostala steona odmah i da se otelilo žensko tele što je slučaj u nekuh 49%), potom da sačekate 12-16 meseci da to tele postane telesno i polno sposobno da ostane steono, osemenite ga, sačekate narednih 285 dana da se ona oteli (sada već krava) i po teljenju počne da daje mleko. Pri tome maksimalnu proizvodnju sigurno neće dati u prvoj laktaciji nego 2-3 laktacije kasnije. Elem, ako saberemo gornje brojeve dobijamo da nam je potrebno 30 do 34 meseca da dobijemo kravu koja daje mleko ili 2.5 godine ukoliko sve bude bilo idealno (što u praksi svakako nije slučaj). Ovo sam naveo da ljudi shvate da proizvodnja kravljeg mleka nije nešto što može da se planira danas za sutra, i da ukoliko se nastavi ovakvo igranje sa proizvođačima veliki broj muznih krava će završiti na klanju i za kratko vreme bićemo osuđeni na uvoz mleka, koje će nas tada sigurno koštati mnogo više, i istovremeno će svakodnevno državi stvarati dodatni spoljnotrgovinski deficit. Da napravim paralelu I ukažem na dvostruke aršine države. Država je procenila da treba "preuzeti" fabriku stakla u Paraćinu (na ime dugovanja iste za gas) da bi se kod nas proizvodilo staklo, i da ne bismo uvozili date proizvode od stakla jer su nam godišnje potrebe u takvom staklu oko 30 miliona eura. A šta mislite koliko bi nam para dnevno izlazilo iz zemlje ukoliko bismo uvozili mleko za svakodnevne potrebe??? Zatim, šta će se desiti sa svim ratarima koji proizvode detelinu, lucerku, kukuruz i druga krmiva koja se koriste u ishrani goveda? Šta će biti sa njihovom proizvodnjom i gde će oni plasirati svoje proizvode? Koliko će nam oranica tada ostati neobrađeno? Koliko će tada biti novih socijalnih slučajeva? Suštna problema koji se kod nas javlja je u neozbiljnosti naše države i njene nespremnosti da se uhvati u koštac sa ovim problemom na pravi način!!! Kod nas oduvek postoje problemi između proizvođača poljoprivrednih proizvoda i prerađivača istih (voćari i hladnjače, proizvođači svinja i klaničari, proizvođači mleka i mlekare i tako redom). Kada je malo "sirovine" na tržištu proizvođači ucenjuju prerađivače cenom, kada je višak sirovie obrnuto i tako u nedogled... Na svakih par godina ponovo isti krug... NIkada se nije desilo da kada padne cena npr. maline, sok od maline pojeftini u radnjama ili nešto slično. A zar ne bi trebalo da se preračuna sa koliko % učestvuje ta komponenta u gotovom proizvodu pa da za toliko pojeftini i gotov proizvod pa da bude dostupniji svima i da svi budu na dobitku?! Zar nije to kvlitet i dobrobit "konkurencije" na tržištu?! Da potrošači (to jest svi mi) dobijamo proizvode po što nižim cenama?! Mislim da jeste, i to samo govori da kod nas još uvek konkurencija na tržištu NE POSTOJI!!! Pa nije teško uzeti sabrati cene svih komponenata stočne hrane, veterinarske zaštite životinja, radnika, amortizacije i svega ostalog i dobiti koliko treba novca po litri proizvedenog mleka... Isto je i sa preradom mleka (prikupljanje, transport, skladištenje mleka, starter culture, energenti…). Svi ti parametri su dobro poznati ljudima iz ove branše i zna se kolika je proizvođačka cena mleka po litri a koliko mlekaru košta litar pasterizovanog, sterilizovanog mleka, jogurta, kefira i svih ostalih mlečnih proizvoda. Ali niko ne želi to da obelodani, mada verovatno ima i oih koji ne smeju da iznesu takve podatke!!! Neko jako dobro zarađuje na svemu ovome i uopšte ga nije briga za budućnost ljudi u ovoj zemlji... O ovoj temi bi moglo da se piše nadugačko i naširoko, recimo i kvalitet "fermentisanih proizvoda od mleka sa probiotskim bakterijama" i o stvarnom broju tih "dobrih" bakterija u njima, o dvostrukoj pasterizaciji mleka i biološkoj vrednosti tako "izmaltretiranog" mleka, o loše urađenim deklaracijama na ambalaži proizvoda koje su u suprotnosti sa pravilnikom iz date oblasti i još mnogo što šta ... Da zaključim, proizvođači bi trebali da odrede realne cene svog proizvoda što bi isto trebali da urade i prerađivači na taj načuin bi skočila potrošnja mleka i svi (izuzev par onih koji dobro love u mutnom) bi bili na dobitku!!!
12 Komentari
Sortiraj po: