Petak, 15.05.2015.

08:26

Najbrži auto na svetu prodaje se za 1,4 miliona dolara

Izvor: B92

Najbrži auto na svetu prodaje se za 1,4 miliona dolara IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

15 Komentari

Sortiraj po:

marko

pre 8 godina

Jes vala Joco, otpor vazduha raste s kvadratom brzine, a snaga samim tim s kubom. Doduse nisam siguran koji je udeo otpora vazduha u ukupnom otporu pri razlicitim brzinama.

Joca 011

pre 8 godina

Otpori kretanju vozila (sile koje mora da podmiri motor), nastaju usled trenja unutar vozila,
trenja kotrljanja, inercije, uspona, krivine trase i otpora vazduha tj. aerodinamičkog otpora.
Aerodinamički otpor u kontinuiranom kretanju počinje da dominira već posle brzine
od oko 60 km/h. On zavisi od koeficijenta aerodinamičkog oblika, gustine vazduha,
čeone površine i kvadrata brzine. Otpori (sila) pomnoženi sa brzinom daju snagu,
tako da snaga potrebna za savladavanje aerodinamičkog otpora raste sa kubom brzine.
Npr., ako je nekom vozilu potrebna snaga od 100 kW da bi se kretalo brzinom od 200 km/h,
biće mu neophodno osam puta toliko da bi se kretalo brzinom od 400 km/h, tj. 800 kW (1.040KS).
* * *
Odavde se vidi da je pomeranje granice maksimalne brzine skopčano sa velikim
povećavanjem snage motora, kao što se i vidi iz teksta o vozilu sa 1.262 KS
.

Benny Hill

pre 8 godina

Pa ovo na slici je isti Lotus.Ne vidim smisla da se kupi auto koji ide na nekih 100km više od toga kako izgleda.Lotus ide negde 320 ali kosta 10 puta manje.

Joca 011

pre 8 godina

Otpori kretanju vozila (sile koje mora da podmiri motor), nastaju usled trenja unutar vozila,
trenja kotrljanja, inercije, uspona, krivine trase i otpora vazduha tj. aerodinamičkog otpora.
Aerodinamički otpor u kontinuiranom kretanju počinje da dominira već posle brzine
od oko 60 km/h. On zavisi od koeficijenta aerodinamičkog oblika, gustine vazduha,
čeone površine i kvadrata brzine. Otpori (sila) pomnoženi sa brzinom daju snagu,
tako da snaga potrebna za savladavanje aerodinamičkog otpora raste sa kubom brzine.
Npr., ako je nekom vozilu potrebna snaga od 100 kW da bi se kretalo brzinom od 200 km/h,
biće mu neophodno osam puta toliko da bi se kretalo brzinom od 400 km/h, tj. 800 kW (1.040KS).
* * *
Odavde se vidi da je pomeranje granice maksimalne brzine skopčano sa velikim
povećavanjem snage motora, kao što se i vidi iz teksta o vozilu sa 1.262 KS
.

Benny Hill

pre 8 godina

Pa ovo na slici je isti Lotus.Ne vidim smisla da se kupi auto koji ide na nekih 100km više od toga kako izgleda.Lotus ide negde 320 ali kosta 10 puta manje.

marko

pre 8 godina

Jes vala Joco, otpor vazduha raste s kvadratom brzine, a snaga samim tim s kubom. Doduse nisam siguran koji je udeo otpora vazduha u ukupnom otporu pri razlicitim brzinama.

Benny Hill

pre 8 godina

Pa ovo na slici je isti Lotus.Ne vidim smisla da se kupi auto koji ide na nekih 100km više od toga kako izgleda.Lotus ide negde 320 ali kosta 10 puta manje.

Joca 011

pre 8 godina

Otpori kretanju vozila (sile koje mora da podmiri motor), nastaju usled trenja unutar vozila,
trenja kotrljanja, inercije, uspona, krivine trase i otpora vazduha tj. aerodinamičkog otpora.
Aerodinamički otpor u kontinuiranom kretanju počinje da dominira već posle brzine
od oko 60 km/h. On zavisi od koeficijenta aerodinamičkog oblika, gustine vazduha,
čeone površine i kvadrata brzine. Otpori (sila) pomnoženi sa brzinom daju snagu,
tako da snaga potrebna za savladavanje aerodinamičkog otpora raste sa kubom brzine.
Npr., ako je nekom vozilu potrebna snaga od 100 kW da bi se kretalo brzinom od 200 km/h,
biće mu neophodno osam puta toliko da bi se kretalo brzinom od 400 km/h, tj. 800 kW (1.040KS).
* * *
Odavde se vidi da je pomeranje granice maksimalne brzine skopčano sa velikim
povećavanjem snage motora, kao što se i vidi iz teksta o vozilu sa 1.262 KS
.

marko

pre 8 godina

Jes vala Joco, otpor vazduha raste s kvadratom brzine, a snaga samim tim s kubom. Doduse nisam siguran koji je udeo otpora vazduha u ukupnom otporu pri razlicitim brzinama.