Ponedeljak, 20.04.2015.

17:15

Savet UB:Manji broj ispitnih rokova

Na sednici Saveta UB je jednoglasno doneta odluka o izmenama i dopunama Statuta UB, kojom se predviđa smanjivanje broja ispitnih rokova sa šest na četiri.

Izvor: Tanjug

Savet UB:Manji broj ispitnih rokova IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

8 Komentari

Sortiraj po:

Savet

pre 9 godina

Ma ukinite i ispite i predavanja i vezbe! Saljite i uplacujte platu profesorima, docentima i asistentima bez obaveze da bilo sta rade. Dosta su trpeli mobing i radili izmedju 4 i 6 sati u 3 meseca koliko traje semestar i pojavljivali se na 5 ispita godisnje.

DredastDron

pre 9 godina

@dusanmal Po Vasem iskustvu stecenom "preko bare" veci broj ispitnih rokova direktno je srazmeran manjem kvalitetu studija. Prvo, ne postoji nikakva studija ili istrazivanje koje pokazuje direktnu povezanost broja ispitnih rokova i kvalitet studija. Na njen kvalitet, kao sto i sami znate, presudno utice, program, kvalitet predavaca, kvalitet naucnog gradiva, konstantan napredak i usvajanje novih dokazanih teorija i prakse, razvoj kritickog misljenja kod studenata, razvoj interesovanja, praktican rad, posten i transparentan nacin ocenjivanja, tehnicka i infrastrukturna razvijenost fakulteta... Pretpostavljam da je kod nas veci broj ispitnih rokova nastao iz suste materijalne dobiti fakulteta kao i zbog specificnosti ekonomskih uslova u zemlji koja redovnim studentima namecu potrebu za radom pored studiranja i time sprecavaju permanentniju posvecenost predavanjima tokom semestara. Barem je kod mene to bio slucaj. Drugo, sto se tice potpune privatizacije, kod nas je ovakav oblik svojine vrlo nepovoljan i da upravo suprotno, podstice nepotizam i korupciju. Na zapadu funkcionise zbog totalno drugacijeg sistema vrednosti, zakonskih okvira, drustvenog uredjenja... Da sumiram, pusto kopiranje zapadnih sistema nikako nije dobar put za razvoj obrazovanja u Srbiji. Potrebno je iznaci modalitete koja se oslanjaju na dobro proverena strana resenja ukomponovana sa specificnostima i mogucnostima naseg drustva i podneblja koja prate potrebe privrede.

Globetrotter

pre 9 godina

Cilj polaganja ispita bi trebalo da bude provera znanja, veština i sposobnosti zahtevanih kurikulumom na osnovu jasnih, nepristrasnih, opštepoznatih i univerzalnih kriterijuma, te broj ispitnih rokova nije relevantan faktor u procesu vrednovanja usvojenog gradiva...ili posle tri fakulteta, dve magistratuje i jednog doktorata još uvek živim u zabludi?! Večno bavljenje periferijom i tehničkim formama evaluacije umesto rada na pospešenju kvaliteta nastave, uslovima studiranja, primenjivosti i konačno naplativosti znanja, te usavršavanju struke i unapređenju nauke u celosti.

dusanmal

pre 9 godina

@dr "Da li je broj ispitnih rokova najvazniji za kvaliteno studiranje? Resite nepotizam i polaganje ispita preko veze." - Dva razlicita pitanja. Da, resavanje nepotzima i korupcije je jedno od nasih glavnih drustvenih problema, svuda. Jedino pravo resenje za taj problem je trenutno nedodirljivo (potpuna privatizacija), no bar da se nesto pokusa bilo bi dobro.
Broj ispitnih rokova neverovatno utice na kvalitet obrazovanja i rezultata. Ja decenijama radim "preko bare" (ukljucujuci i deo mog sopstvenog visokog obrazovanja) na nekim od najpoznatijih svetskih Univerziteta. Ovde pojam "ispitnog roka" ne postoji i ta cinjenica gura i studente i profesore da vise i bolje rade. Nema "druge sanse". Ispiti su tokom istog semestra tokom kog se uci i deo tog obrazovanja. Tipicno manji deo ocene (i podsticaj da se uradi bolje ako u tom trenutku niste dobro uradili) je sa "midterm" ispita, u sredini semestra. Najveci deo ocene dolazi iz "final" ispita na kraju tog semestra. Nema drugog, treceg,... pokusaja bez ponavljanja kursa. Nema "ispit kasnije". Konacnost tog sistema tera studente koji mogu vise da vise i teze i brze rade. Mere rada profesora po tom sistemu, povezane sa uspehom studenata teraju profesore da daju sve od sebe. Prakticno dokazano. Ja sam iskusio i nas domaci sistem... sta bih dao za izgubljeno vreme i napredak da nije bilo ovih, naizgled pozitivnih, izbora rokova.

studentNS

pre 9 godina

Nema od toga nista! Megadens godisnje izbaci doktora onoliko koliko u NS-u diplomira, a drzavni poostrava uslove! Pa ljudi ce biti primorani da pohadjaju privatne fakultete, jer je manja cena sa obziram na prosek god studiranja, a diploma i onako ne garantuje posao.

dr

pre 9 godina

Verovatno je i Bumbasirevic imao samo cetri ispitna roka kada je studirao. Da li je broj ispitnih rokova najvazniji za kvaliteno studiranje? Resite nepotizam i polaganje ispita preko veze. Posebno se to odnosi na tzv. fakultete "Otac i sin" kao sto su medicina i stomatologija.

dr

pre 9 godina

Verovatno je i Bumbasirevic imao samo cetri ispitna roka kada je studirao. Da li je broj ispitnih rokova najvazniji za kvaliteno studiranje? Resite nepotizam i polaganje ispita preko veze. Posebno se to odnosi na tzv. fakultete "Otac i sin" kao sto su medicina i stomatologija.

studentNS

pre 9 godina

Nema od toga nista! Megadens godisnje izbaci doktora onoliko koliko u NS-u diplomira, a drzavni poostrava uslove! Pa ljudi ce biti primorani da pohadjaju privatne fakultete, jer je manja cena sa obziram na prosek god studiranja, a diploma i onako ne garantuje posao.

Globetrotter

pre 9 godina

Cilj polaganja ispita bi trebalo da bude provera znanja, veština i sposobnosti zahtevanih kurikulumom na osnovu jasnih, nepristrasnih, opštepoznatih i univerzalnih kriterijuma, te broj ispitnih rokova nije relevantan faktor u procesu vrednovanja usvojenog gradiva...ili posle tri fakulteta, dve magistratuje i jednog doktorata još uvek živim u zabludi?! Večno bavljenje periferijom i tehničkim formama evaluacije umesto rada na pospešenju kvaliteta nastave, uslovima studiranja, primenjivosti i konačno naplativosti znanja, te usavršavanju struke i unapređenju nauke u celosti.

DredastDron

pre 9 godina

@dusanmal Po Vasem iskustvu stecenom "preko bare" veci broj ispitnih rokova direktno je srazmeran manjem kvalitetu studija. Prvo, ne postoji nikakva studija ili istrazivanje koje pokazuje direktnu povezanost broja ispitnih rokova i kvalitet studija. Na njen kvalitet, kao sto i sami znate, presudno utice, program, kvalitet predavaca, kvalitet naucnog gradiva, konstantan napredak i usvajanje novih dokazanih teorija i prakse, razvoj kritickog misljenja kod studenata, razvoj interesovanja, praktican rad, posten i transparentan nacin ocenjivanja, tehnicka i infrastrukturna razvijenost fakulteta... Pretpostavljam da je kod nas veci broj ispitnih rokova nastao iz suste materijalne dobiti fakulteta kao i zbog specificnosti ekonomskih uslova u zemlji koja redovnim studentima namecu potrebu za radom pored studiranja i time sprecavaju permanentniju posvecenost predavanjima tokom semestara. Barem je kod mene to bio slucaj. Drugo, sto se tice potpune privatizacije, kod nas je ovakav oblik svojine vrlo nepovoljan i da upravo suprotno, podstice nepotizam i korupciju. Na zapadu funkcionise zbog totalno drugacijeg sistema vrednosti, zakonskih okvira, drustvenog uredjenja... Da sumiram, pusto kopiranje zapadnih sistema nikako nije dobar put za razvoj obrazovanja u Srbiji. Potrebno je iznaci modalitete koja se oslanjaju na dobro proverena strana resenja ukomponovana sa specificnostima i mogucnostima naseg drustva i podneblja koja prate potrebe privrede.

dusanmal

pre 9 godina

@dr "Da li je broj ispitnih rokova najvazniji za kvaliteno studiranje? Resite nepotizam i polaganje ispita preko veze." - Dva razlicita pitanja. Da, resavanje nepotzima i korupcije je jedno od nasih glavnih drustvenih problema, svuda. Jedino pravo resenje za taj problem je trenutno nedodirljivo (potpuna privatizacija), no bar da se nesto pokusa bilo bi dobro.
Broj ispitnih rokova neverovatno utice na kvalitet obrazovanja i rezultata. Ja decenijama radim "preko bare" (ukljucujuci i deo mog sopstvenog visokog obrazovanja) na nekim od najpoznatijih svetskih Univerziteta. Ovde pojam "ispitnog roka" ne postoji i ta cinjenica gura i studente i profesore da vise i bolje rade. Nema "druge sanse". Ispiti su tokom istog semestra tokom kog se uci i deo tog obrazovanja. Tipicno manji deo ocene (i podsticaj da se uradi bolje ako u tom trenutku niste dobro uradili) je sa "midterm" ispita, u sredini semestra. Najveci deo ocene dolazi iz "final" ispita na kraju tog semestra. Nema drugog, treceg,... pokusaja bez ponavljanja kursa. Nema "ispit kasnije". Konacnost tog sistema tera studente koji mogu vise da vise i teze i brze rade. Mere rada profesora po tom sistemu, povezane sa uspehom studenata teraju profesore da daju sve od sebe. Prakticno dokazano. Ja sam iskusio i nas domaci sistem... sta bih dao za izgubljeno vreme i napredak da nije bilo ovih, naizgled pozitivnih, izbora rokova.

Savet

pre 9 godina

Ma ukinite i ispite i predavanja i vezbe! Saljite i uplacujte platu profesorima, docentima i asistentima bez obaveze da bilo sta rade. Dosta su trpeli mobing i radili izmedju 4 i 6 sati u 3 meseca koliko traje semestar i pojavljivali se na 5 ispita godisnje.

dusanmal

pre 9 godina

@dr "Da li je broj ispitnih rokova najvazniji za kvaliteno studiranje? Resite nepotizam i polaganje ispita preko veze." - Dva razlicita pitanja. Da, resavanje nepotzima i korupcije je jedno od nasih glavnih drustvenih problema, svuda. Jedino pravo resenje za taj problem je trenutno nedodirljivo (potpuna privatizacija), no bar da se nesto pokusa bilo bi dobro.
Broj ispitnih rokova neverovatno utice na kvalitet obrazovanja i rezultata. Ja decenijama radim "preko bare" (ukljucujuci i deo mog sopstvenog visokog obrazovanja) na nekim od najpoznatijih svetskih Univerziteta. Ovde pojam "ispitnog roka" ne postoji i ta cinjenica gura i studente i profesore da vise i bolje rade. Nema "druge sanse". Ispiti su tokom istog semestra tokom kog se uci i deo tog obrazovanja. Tipicno manji deo ocene (i podsticaj da se uradi bolje ako u tom trenutku niste dobro uradili) je sa "midterm" ispita, u sredini semestra. Najveci deo ocene dolazi iz "final" ispita na kraju tog semestra. Nema drugog, treceg,... pokusaja bez ponavljanja kursa. Nema "ispit kasnije". Konacnost tog sistema tera studente koji mogu vise da vise i teze i brze rade. Mere rada profesora po tom sistemu, povezane sa uspehom studenata teraju profesore da daju sve od sebe. Prakticno dokazano. Ja sam iskusio i nas domaci sistem... sta bih dao za izgubljeno vreme i napredak da nije bilo ovih, naizgled pozitivnih, izbora rokova.

Globetrotter

pre 9 godina

Cilj polaganja ispita bi trebalo da bude provera znanja, veština i sposobnosti zahtevanih kurikulumom na osnovu jasnih, nepristrasnih, opštepoznatih i univerzalnih kriterijuma, te broj ispitnih rokova nije relevantan faktor u procesu vrednovanja usvojenog gradiva...ili posle tri fakulteta, dve magistratuje i jednog doktorata još uvek živim u zabludi?! Večno bavljenje periferijom i tehničkim formama evaluacije umesto rada na pospešenju kvaliteta nastave, uslovima studiranja, primenjivosti i konačno naplativosti znanja, te usavršavanju struke i unapređenju nauke u celosti.

studentNS

pre 9 godina

Nema od toga nista! Megadens godisnje izbaci doktora onoliko koliko u NS-u diplomira, a drzavni poostrava uslove! Pa ljudi ce biti primorani da pohadjaju privatne fakultete, jer je manja cena sa obziram na prosek god studiranja, a diploma i onako ne garantuje posao.

dr

pre 9 godina

Verovatno je i Bumbasirevic imao samo cetri ispitna roka kada je studirao. Da li je broj ispitnih rokova najvazniji za kvaliteno studiranje? Resite nepotizam i polaganje ispita preko veze. Posebno se to odnosi na tzv. fakultete "Otac i sin" kao sto su medicina i stomatologija.

Savet

pre 9 godina

Ma ukinite i ispite i predavanja i vezbe! Saljite i uplacujte platu profesorima, docentima i asistentima bez obaveze da bilo sta rade. Dosta su trpeli mobing i radili izmedju 4 i 6 sati u 3 meseca koliko traje semestar i pojavljivali se na 5 ispita godisnje.

DredastDron

pre 9 godina

@dusanmal Po Vasem iskustvu stecenom "preko bare" veci broj ispitnih rokova direktno je srazmeran manjem kvalitetu studija. Prvo, ne postoji nikakva studija ili istrazivanje koje pokazuje direktnu povezanost broja ispitnih rokova i kvalitet studija. Na njen kvalitet, kao sto i sami znate, presudno utice, program, kvalitet predavaca, kvalitet naucnog gradiva, konstantan napredak i usvajanje novih dokazanih teorija i prakse, razvoj kritickog misljenja kod studenata, razvoj interesovanja, praktican rad, posten i transparentan nacin ocenjivanja, tehnicka i infrastrukturna razvijenost fakulteta... Pretpostavljam da je kod nas veci broj ispitnih rokova nastao iz suste materijalne dobiti fakulteta kao i zbog specificnosti ekonomskih uslova u zemlji koja redovnim studentima namecu potrebu za radom pored studiranja i time sprecavaju permanentniju posvecenost predavanjima tokom semestara. Barem je kod mene to bio slucaj. Drugo, sto se tice potpune privatizacije, kod nas je ovakav oblik svojine vrlo nepovoljan i da upravo suprotno, podstice nepotizam i korupciju. Na zapadu funkcionise zbog totalno drugacijeg sistema vrednosti, zakonskih okvira, drustvenog uredjenja... Da sumiram, pusto kopiranje zapadnih sistema nikako nije dobar put za razvoj obrazovanja u Srbiji. Potrebno je iznaci modalitete koja se oslanjaju na dobro proverena strana resenja ukomponovana sa specificnostima i mogucnostima naseg drustva i podneblja koja prate potrebe privrede.