Ponedeljak, 22.12.2014.

08:08

Jogurt je dobar protiv dijabetesa

Izvor: novosti.rs

Jogurt je dobar protiv dijabetesa IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

3 Komentari

Sortiraj po:

zeleni

pre 9 godina

@ Moje ime
Povecan unos masti itekako povecava masti u krvi, pa makar i da su najbolje biljne masti iz orasastog voca i maslinovog ili kokosovog ulja. Kada bi se zdrave masti unosile u granicama do 15% dnevnog unosa kalorija, ne bi dolazilo do povecanja secera u krvi i kada bi se preterivalo sa vocem i povrcem. Ali, do god je jetra masna to ce se desavati. O mastima iz mesa necu ni da trosim reci to apsolutno coveku ne treba u ishrani, kao i slatkisi, cokolade i ostalo djubre. Pozdrav i sve najbolje.

Moje ime

pre 9 godina

@Zeleni: Masti u krvi nemaju veze sa zasićenim ili nezasićenim mastima koje unosimo putem hrane. Jedine loše masti koje stvarno treba svesti na minimum su delimično hidrogenizovana i industrijska biljna ulja (čitaj: prerađeno suncokretovo ulje i margarin) i one utiču na porast triglicerida. Ono što povećava insulinsku rezistenciju su šećeri (tačnije fruktoza) pošto najveći deo jetra ne može direktno da preradi i odlazi u krv, dolazi do naglog skoka insulina koji blokira leptin, hormon sitosti. Zato možete pojesti 200 grama čokolade i dalje biti gladni. Isto se dešava i kada popijete čašu soka (nebitno da li je sveže ceđen, jer opet sadrži fruktozu). Nesumnjivo je voće i povrće zdravo, a pored vitamina i minerala sadrži i vlakna koja pomažu da se šećer u krvi sporije absorbira. Moj otac je bio zavisnik od slatkiša i veliki ljubitelj svih vrsta mesa i pečenja. Nakon preživljenog infarkta suočio se sa činjenicom da mora da promeni način ishrane. Slatkiše je izbacio ali ne i meso, jaja, jogurt, i uveo je više svežeg povrća, voća i koštunjavih plodova u ishranu. Sad mu je holesterol u granicama normale, i čak neke lekove više ne mora da uzima. Zaključak izvedite sami.

zeleni

pre 9 godina

Dijabetes nastaje od povecane kolicine masti u krvi, tako da ugljeni hidrati koji su gorivo za celije ne mogu da dodju do njih i onda skace secer u krvi. Svedite unos masti na minimum i nikada necete imati povisen secer u krvi i bicete zdravi. Naravno secere unosite samo iz svezeg voca i povrca, jer ostale telo ne prepoznaje.

Moje ime

pre 9 godina

@Zeleni: Masti u krvi nemaju veze sa zasićenim ili nezasićenim mastima koje unosimo putem hrane. Jedine loše masti koje stvarno treba svesti na minimum su delimično hidrogenizovana i industrijska biljna ulja (čitaj: prerađeno suncokretovo ulje i margarin) i one utiču na porast triglicerida. Ono što povećava insulinsku rezistenciju su šećeri (tačnije fruktoza) pošto najveći deo jetra ne može direktno da preradi i odlazi u krv, dolazi do naglog skoka insulina koji blokira leptin, hormon sitosti. Zato možete pojesti 200 grama čokolade i dalje biti gladni. Isto se dešava i kada popijete čašu soka (nebitno da li je sveže ceđen, jer opet sadrži fruktozu). Nesumnjivo je voće i povrće zdravo, a pored vitamina i minerala sadrži i vlakna koja pomažu da se šećer u krvi sporije absorbira. Moj otac je bio zavisnik od slatkiša i veliki ljubitelj svih vrsta mesa i pečenja. Nakon preživljenog infarkta suočio se sa činjenicom da mora da promeni način ishrane. Slatkiše je izbacio ali ne i meso, jaja, jogurt, i uveo je više svežeg povrća, voća i koštunjavih plodova u ishranu. Sad mu je holesterol u granicama normale, i čak neke lekove više ne mora da uzima. Zaključak izvedite sami.

zeleni

pre 9 godina

Dijabetes nastaje od povecane kolicine masti u krvi, tako da ugljeni hidrati koji su gorivo za celije ne mogu da dodju do njih i onda skace secer u krvi. Svedite unos masti na minimum i nikada necete imati povisen secer u krvi i bicete zdravi. Naravno secere unosite samo iz svezeg voca i povrca, jer ostale telo ne prepoznaje.

zeleni

pre 9 godina

@ Moje ime
Povecan unos masti itekako povecava masti u krvi, pa makar i da su najbolje biljne masti iz orasastog voca i maslinovog ili kokosovog ulja. Kada bi se zdrave masti unosile u granicama do 15% dnevnog unosa kalorija, ne bi dolazilo do povecanja secera u krvi i kada bi se preterivalo sa vocem i povrcem. Ali, do god je jetra masna to ce se desavati. O mastima iz mesa necu ni da trosim reci to apsolutno coveku ne treba u ishrani, kao i slatkisi, cokolade i ostalo djubre. Pozdrav i sve najbolje.

zeleni

pre 9 godina

Dijabetes nastaje od povecane kolicine masti u krvi, tako da ugljeni hidrati koji su gorivo za celije ne mogu da dodju do njih i onda skace secer u krvi. Svedite unos masti na minimum i nikada necete imati povisen secer u krvi i bicete zdravi. Naravno secere unosite samo iz svezeg voca i povrca, jer ostale telo ne prepoznaje.

zeleni

pre 9 godina

@ Moje ime
Povecan unos masti itekako povecava masti u krvi, pa makar i da su najbolje biljne masti iz orasastog voca i maslinovog ili kokosovog ulja. Kada bi se zdrave masti unosile u granicama do 15% dnevnog unosa kalorija, ne bi dolazilo do povecanja secera u krvi i kada bi se preterivalo sa vocem i povrcem. Ali, do god je jetra masna to ce se desavati. O mastima iz mesa necu ni da trosim reci to apsolutno coveku ne treba u ishrani, kao i slatkisi, cokolade i ostalo djubre. Pozdrav i sve najbolje.

Moje ime

pre 9 godina

@Zeleni: Masti u krvi nemaju veze sa zasićenim ili nezasićenim mastima koje unosimo putem hrane. Jedine loše masti koje stvarno treba svesti na minimum su delimično hidrogenizovana i industrijska biljna ulja (čitaj: prerađeno suncokretovo ulje i margarin) i one utiču na porast triglicerida. Ono što povećava insulinsku rezistenciju su šećeri (tačnije fruktoza) pošto najveći deo jetra ne može direktno da preradi i odlazi u krv, dolazi do naglog skoka insulina koji blokira leptin, hormon sitosti. Zato možete pojesti 200 grama čokolade i dalje biti gladni. Isto se dešava i kada popijete čašu soka (nebitno da li je sveže ceđen, jer opet sadrži fruktozu). Nesumnjivo je voće i povrće zdravo, a pored vitamina i minerala sadrži i vlakna koja pomažu da se šećer u krvi sporije absorbira. Moj otac je bio zavisnik od slatkiša i veliki ljubitelj svih vrsta mesa i pečenja. Nakon preživljenog infarkta suočio se sa činjenicom da mora da promeni način ishrane. Slatkiše je izbacio ali ne i meso, jaja, jogurt, i uveo je više svežeg povrća, voća i koštunjavih plodova u ishranu. Sad mu je holesterol u granicama normale, i čak neke lekove više ne mora da uzima. Zaključak izvedite sami.