Petak, 01.08.2014.

08:54

I centralne banke lepo zarade

Centralna banka Švajcarske je u prvoj polovini ove godine ostvarila profit od 16,1 milijardi švajcarskih franaka.

Izvor: Beta

I centralne banke lepo zarade IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

1 Komentari

Sortiraj po:

karikirani primer

pre 9 godina

Tacno je to. Medjutim, zarada Centralne banke Svajcarske je smesno mala u odnosu na Centralnu banku SAD, poznatiju pod nazivom FED. FED ima ekskluzivu na stampanje i pustanje u promet dolara. Evo jednostavnog primera kako to otprilike ide. SAD preko FED odstampa milion dolara(trosak jednak ceni papira, boje, struje za masinu...). Taj novac uz kamatu prosledi poslovnoj banci. Banka da kredit privatnoj firmi na ime uvoznog posla. Ta privatna firma za kredit od milion dolara kupi mnogo tona banana iz Latinske Amerike, koje se zatim prodaju na domacem trzistu i prodavac kada vrati kredit zadrzi profit. U celom lancu zaradjuje FED na kamati, poslovna banka na kamati, prodavac na razlici u ceni. Medjutim, samo FED niti ima rizik niti ima troskove. Ciste pare stizu. I to lici na alhemiju jer se od pocetnog stanja 0(pre ukljucivanja stamparije) odjednom pojavljuje kamata koja stize na osnovicu od milion dolara. A prodavac banana iz Latinske Amerike gura novac u tekucu potrosnju i ne moze izazvati inflaciju u SAD pustanjem u (americki) promet tih milion dolara nekom kupovinom.

karikirani primer

pre 9 godina

Tacno je to. Medjutim, zarada Centralne banke Svajcarske je smesno mala u odnosu na Centralnu banku SAD, poznatiju pod nazivom FED. FED ima ekskluzivu na stampanje i pustanje u promet dolara. Evo jednostavnog primera kako to otprilike ide. SAD preko FED odstampa milion dolara(trosak jednak ceni papira, boje, struje za masinu...). Taj novac uz kamatu prosledi poslovnoj banci. Banka da kredit privatnoj firmi na ime uvoznog posla. Ta privatna firma za kredit od milion dolara kupi mnogo tona banana iz Latinske Amerike, koje se zatim prodaju na domacem trzistu i prodavac kada vrati kredit zadrzi profit. U celom lancu zaradjuje FED na kamati, poslovna banka na kamati, prodavac na razlici u ceni. Medjutim, samo FED niti ima rizik niti ima troskove. Ciste pare stizu. I to lici na alhemiju jer se od pocetnog stanja 0(pre ukljucivanja stamparije) odjednom pojavljuje kamata koja stize na osnovicu od milion dolara. A prodavac banana iz Latinske Amerike gura novac u tekucu potrosnju i ne moze izazvati inflaciju u SAD pustanjem u (americki) promet tih milion dolara nekom kupovinom.

karikirani primer

pre 9 godina

Tacno je to. Medjutim, zarada Centralne banke Svajcarske je smesno mala u odnosu na Centralnu banku SAD, poznatiju pod nazivom FED. FED ima ekskluzivu na stampanje i pustanje u promet dolara. Evo jednostavnog primera kako to otprilike ide. SAD preko FED odstampa milion dolara(trosak jednak ceni papira, boje, struje za masinu...). Taj novac uz kamatu prosledi poslovnoj banci. Banka da kredit privatnoj firmi na ime uvoznog posla. Ta privatna firma za kredit od milion dolara kupi mnogo tona banana iz Latinske Amerike, koje se zatim prodaju na domacem trzistu i prodavac kada vrati kredit zadrzi profit. U celom lancu zaradjuje FED na kamati, poslovna banka na kamati, prodavac na razlici u ceni. Medjutim, samo FED niti ima rizik niti ima troskove. Ciste pare stizu. I to lici na alhemiju jer se od pocetnog stanja 0(pre ukljucivanja stamparije) odjednom pojavljuje kamata koja stize na osnovicu od milion dolara. A prodavac banana iz Latinske Amerike gura novac u tekucu potrosnju i ne moze izazvati inflaciju u SAD pustanjem u (americki) promet tih milion dolara nekom kupovinom.