Aktuelno

Četvrtak, 26.06.2014.

16:50

Procenili smo brzinu svetlosti pogrešno?

Izvor: Phys.org

Procenili smo brzinu svetlosti pogrešno? IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

66 Komentari

Sortiraj po:

Vilogorski

pre 9 godina

Šta je VAKUUM?
Vakuum je(O) matematički interpretirano!
Praznina ili ništa je pojam koji zaokuplja ljudsku misao već milenijumima. Kinezi,Indusi, Vavilonci, Grci, Arapi nekada i mnogi drugi i dan danas vode borbu sa problemom ničega, etra, flogistina,vakuuma ili nekog prenosnika poremećaja. Čuvena Ajnštajnova muka trenutnog dejstva na daljinu je posledica nemanja prenosnika informacije. Veliki Makcvel je uveo ETAR ali ga Ajnštajn skloni i osta praznina.Nula je matematička interperetacija vakuuma pretpostavlja se da su je uveli Kinazi ili Indusi pre par hiljada gorina. U relugiji vakuum je onostranost(zagrobni život) u Grka had. U modernoj naučnoj misli vakuum se interpretira kao nešto gde nastaje prekid između fizičkog i metafizičkog i taj rascep nikada ne možemo preskočiti.U toj asimtotskoj zoni prestaje važenje ovih naših svesnih prirodnih zakona ali ceo svet i zbivanja u njemu su posledica kolebanja vakuma. Vakum ne možemo meriti on ne podleže euklidskoj geometriji vremena i prostora. Ali bez vakuuma nema ni bitka.On se ne može videti ali njegove manifestacije praktično i te kako osećamo.
Eto toliko. Tek da se zna, ako se bilo šta može znati?!

ništa, samo kažem

pre 9 godina

@Petar, u vakuumu postoje najmanje sve dimenzije, uključujući prostor i vreme
Čini se da je vakuum ipak prilično 'daleko' od kako reče NICEGA, ne?

dokle vise

pre 9 godina

@mc: Dobro si me nasmejao sa tvojom recenicom da su stari Grci izmerili brzinu svetlosti zupcanicima. Ovaj tvoj biser treba sacuvati jer je vrlo redak. Bilo bi super fenomenalno da su oni zaista bili toliko napredni ali prosto nisu. Oni nisu cak ni imali ideju da se svetlost prostire konacnom brzinom. Na stranu to sto su Grci mislili da im je um dovoljan da spoznaju stvari i pojave pa se nisu bavili experimentima. Taj experiment sa zupcanicima je dosao nekih 2500 godina posle starih Grka. Galilej, koji nista nije verovao na rec, je pokusao da izmeri brzinu svetlosti ali nije uspeo. Prve zadovoljavajuce procene brzine svetlosti su dosle iz astronomskih posmatranja. Inace, pao si na oba "maturska" pitanja.

vasilije knezevic

pre 9 godina

Svjetlost ne putuje.Ta cinjenica treba da je sasvim jasna svima onima koji se ozbiljno mijesaju
u taj problem,Onda mjerenje brzine svjetlosti kao da nema smisla.Postoje razliciti izvori ciji
intenzitet zavisi od prirode materijala koji su ukljuceni u taj proces.Svjetlost koja se dobija od
nebeskih tijela,nase sunce jedno od tih,je beskonacna pojava koja se nije dobila nekakvim
zapaljivanjem,niti sibicom,praskavicom ili slicnim priborom koji se upotrebljava za vrlo "male
vatre"koje nam u minijaturi koriste,Ta svjetlost koja nas okruzuje i koja je izvor od naseg sunca
je beskonacna pojava,njen pocetak i kraj je nepozna.Ona ne putuje nego je tu kao more ili okean
u kome mi plivamo.Pojave koje se pripisuju svjetlosti prouzrokovane su raznim sjenkama,
ambrelama koje nas vremenom stite.Intezitet nekog izvora svjetlosti, u nasim ogranicenim
mjerenjima,moze imati vrlo razlicit kapacitet ali se ne treba mijesati sa beskonacno postojecom
svjetloscu.U pitanju su vrlo razlciti izvori,po prirodi sicusno mali,iako za nas mogu znaciti nesto
ogromno.Nema sumnje da svi ti izvori imaju razlicitu strukturu, koja nije nikakva konstanta.
Mjerenje brzine svjetlosti je "don Kihotski"eksperiment i za pravu nauku ne znaci ama bas
nista.Moguce je da se raznorazne vrijednosti neprestano koriguju ali je sustina nepoznata i
povrsna."Vjecna zublja vjecne pomrcine,nit' dogori niti svetlost gubi".
vasilije knezevic 27 juna 2014

orca

pre 9 godina

hej zaboravio si najvazniji deo a to je princip pravljenja pekmeza od sljiva u stanju mirovanja pri konstantnoj temperaturi i ne promenjenom pritisku i vlaznosti vazduha.

Petar

pre 9 godina

@JA
(da se i ja nadovezem)
" ali mozda ima nesto jos redje od vakuma" - Vakuum je po definiciji odsustvo bilo cega, tako da ne moze biti nesto redje od NICEGA.

vilogorski

pre 9 godina

Način mišljenja!?
Promeniti ugao gledanja!
Logika klasične mehanike (u koji spada u Ajnštajnova teorija relativnosti)
ne podleže istim zakonima, princip komplementarnosti. Za kvantnu mehaniku važe druga pravila, koja su proizvod kvantovanja razmera.

fizicar

pre 9 godina

@JA
"3.
Ako uzmemo te dve pretpostavke i iskombinujemo ih, dolazimo do zakljucka da svetlost mozda moze imati promenljivu brzinu u zavisnosti od sredine u kojoj se prostire."

zamolio bih te da nadjes negde udzbenik iz fizike za osnovnu skolu. u sadrzaju pronadji nesto kao "indeks prelamanja svetlosti". u medjuvremenu, dok to budes trazio, stavi kafenu kasicicu u staklenu casu do pola napunjene vodom i posmatraj zapanjujuci fenomen

Mile

pre 9 godina

@ja

Svetlost i ima drugačiju brzinu u različitim sredinama. Ima tu x nekakvih stvari da ne ulazimo u detalje (uzmi neku knjigu iz fizike) ali ono što se označava sa "c" je brzina svetlosti u vakumu.

ja

pre 9 godina

Glup sam ali cu ipak prokomentarisati (tako radi vecina zar ne?)
1.
Ako svetlost ima masu, onda je podlozna dejstvu gravitacije a to onda naravno znaci da moze da uspori. Fotoni po trenutnom ucenju nemaju nikakvu masu.

2.
Ako znamo da se zvuk prostire samo tamo gde ima materije (u vakumu se ne prostire jer ne postoji interakcija izmedju atoma kojima bi se taj zvuk prostirao) - mozda postoji i granica postojanja materije u kojima se svetost ne prostire ili usporava usled nedostatka adekvatnog okruzenja. Kroz vakum svetlost ide ali mozda ima nesto jos redje od vakuma, mozda postoje dzepovi kosmosa sa potpunim odsustvom bilo kakvog postojanja bilo mase ili energije, gde svetlost nema kako da se prostire ?

3.
Ako uzmemo te dve pretpostavke i iskombinujemo ih, dolazimo do zakljucka da svetlost mozda moze imati promenljivu brzinu u zavisnosti od sredine u kojoj se prostire.

Vilogorski

pre 9 godina

Poštovani kritičari.
Zao mi je, što bi narod rekao, što mešate žebe i babe.
Za ovako suptilne rasprave pdbacite emocije, egoizam i samoljublje.
Prvo mora se uzeti u obzir a i razumeti; Keatov pojam ANTINOMIJE.
Drugo, razumeri logički mehanizam funkcionisanja Tjuringove mašine.
Treće, shvatiti konačnu beskonačnosr,
Četvrto, razumeti Raselov paradoks, da su ga razumeli u vreme stvarana teorije relativiteta nauka ne bi išla tim tokom.
Peto, teorija brojeva je temelj razumevanja čistog uma
Razumeti Gedelovu teoremu.
Kada se to shvati i usvoji sve ostalo postaje jasno i divno!

Kvazimodo Sorabius

pre 9 godina

1. Ovaj ozbiljni naučnik, i ako je generalno u pravu, ipak greši u detalju. Srbi su živi dokaz da teorija o kašnjenju svetla jeste tačna, ali - ne kasni samo par sati, već više vekova - tamo negde još od agresije azijata na Balkan i nastanka ropstva, koje i dalje traje...
2. "Oče" vasilije knezevicu - šta ti bi? Šteta što ti nisam predavao fiziku, znao bi na čemu si: da li bih te naučio nekim lekcijama ili bi imao slabu "k'o vrata". Je li tvoja klupa radila kada je bila lekcija o merenju svetla, o onim ogledalima s brda na brdo?
Biser je da je svetlost uvek TU, i da nije materijalna već energija, a fotoni? Pa solarne ćelije, fotoefekt kod naočara, na primer?
3. vilogorski, ti si moj idol! Ovo oko iracionalnog broja.
4. mladene, u pravu si, tako se NEKADA definisale vrednosti - danas ne: sve je definisano kvantnom fizikom, tj na pr. metar više nije tako već po talasnoj dužini.
5. Dragoljube, slažem se, i ne samo u ovom slučaju, sve matematičke konstante su tačne onoliko koliko smo do datog trenutka sposobni da izračunamo, a ne da su netačne. Što nešto nije precizno nije netačno.

Da se vratimo na početak: i ovi koji kritikuju (preneti) tekst ne obrate pažnju na bitnu postavku oko brzine svetlosti - "u vakuumu"!
Jer i ako zagonetna, svetlost je klasična fizička materija, ponaša se u skladu sa zakonima: prelamanje, razlaganje, refrakcija, difrakcija - čim menja sredinu i pri prolasku pored masivnih gravitacija.
Ova pretpostavka o grešci u brzini ne menja fiziku!

mc

pre 9 godina

@Mladen
Jeste u vakuumu indeks 1, ali je dokazano da na nju utice magnetno polje I U VAKUUMU!
Broj Pi tj. 22/7 je aproksimacija koja se koristila zbog lakseg racunanja, jer je tacan Pi (njegovih X decimala) izracunat pomocu integrala odavno! Egipcani su racunali povrsine pre 4000 godina, a Grci od Talesa (talesova teorema). Pretecu integrala je prvi postavio Arhimed uz pomoc zbira pravougaonika je racunao povrsinu, a na osnovu toga je Rieman postavio odredjeni integral. Tako da se odavno znalo za Pi, ne kao 22/7 nego 3.14.....a verovatno se i zbog integrala broj Pi zove Arhimedov broj (Ludolfov broj kasnije)

@Dokle vise
A ko ce da potvrdi odgovore na pitanja ako pola naucnika smatra jedno a druga polovina drugo. Ko je u pravu??

Stari Grci su racunali brzinu svetlosti sistemom zupcanika koji se okrecu odredjenom przinom, durbinom na razdaljini 1km ili vise se posmatrao zupcanik i jednostavnom matematikom se dobije brzina. Tacnu brzinu je prvi izracunao Galileo Galilej 1607. godine eksperimentom na Zemlji 300.000km/s

Ovo sto pise u tekstu da je neko izjavio je cista glupost. Ni Ajnstajn nije izracunao nego je doneo teoremu. A dokaz ze zasniva na stvarima za koje nismo sigurni.

A sta je metar i koliko je to? Od alata kojim merim zavisi sta cu izmeriti. Ako krojackim metrom merim, lenjirom, sestarem, nonijusom, laserom, mikroskopom, da li cu dobiti iste vrednosti? Molim lepo! Isto sto i G nije svuda isto... Tako da polemika brzine svetlosti ne pije vodu.

motokultivator

pre 9 godina

onomad se busasmo kako je naša genijalna Mileva, matematičkim proračunima dala esenciju Ajnštajnovim teorijama ..jer Albert se slabo snalazio u računu.. kad ono, pi! mora da je ovde ipak nešto čačko dok nije gledala

amadeo

pre 9 godina

@nikola
Ajnstajn je prvo objavio papir na temu Specijalne teorije relativnosti(Special theory of relativity) da bi nakon desetak godina objavio Opstu teoriju relativnosti(General theory of relativity) koja u specijalnu dopunjuje i gravitaciju,tako da se radi samo o pogresnom prevodu.Inace autori na ovakvim sajtovima ne postoje,vec se sve svodi na prepisivanje sa najpoznatijih portala i onda vesti tako idu kao bumerang kroz medije a prvobitni tekst je opet neki grubi neuki prevod nekog anglosaksonskog medija itd...

milan

pre 9 godina

i meni moderana nauka izgleda mnogo suspektno to bih rekao i neje interesantna teza da nije tacno okey ali brate to su za toliku udaljenost i gresku koju ovaj utvrdio su uopste irele
vantne za ovu udaljenost o kojoj se prica primera radi ako uopste znam ista o astronomiji sledeca galaksija nama sused ili komsije o zivotu se samo nagadja dakle ni opticki najbolji teleskop pr.Habel NEMA SANSI da vidi planetu nama slicnu ili bilo sta dakle samo teorije i nagadjanja bar po Ajstanovoj merenji svetlosti koji je najbrzi i nema nista niti moze sta biti brze od tih C300 hiljada km /S DAKLE Adromeda je 2miliona godina od nase mlecne galaxije udaljena i neznam zaista dali je relevantna ta brzina koja se nijansi razlikuje nebitno za nasu vasionu jel je bezkrajno velik i nemoze razum da zamiasli tu daljinu i bezkrajnost nebitno saMO ZA TE NAUCNIKE AKO IM neverujes teze isto je skoro kao nije bas ali ima slicnosti ta dva sveta talibanskog i nase nauke koja se zasniva na tezama ako neverujes onda si glup i prost samo teze!a talibani sta ti rade nece ni da pisem ako nisi njihovog misljenja ali se te dv sveta u osudi nevere pmnogo slazu!!!

Mladen

pre 9 godina

Prvo , vreme kasnjenja je manje od merne nesigurnosti izmerene brzine svetlosti . Drugo , 'naucnik' ni na koji nacin nije osporio Ajstajnov zakon , vec je rekao da konstanta u zakonu nije tacna . Tako je kroz vekove broj PI bio aproksimiran sa 3 , pa sa 22/7 , pa sa 3.14159265359... Niko ne osporava da ta konstanta postoji , vec samo njenu tacnu vrednost . Drugo , ta zvezda je bila VEOMA daleko i cinjenica je da se svemir siri . Neutrino slabo interaguje i putuje skoro pravoliniski , sa druge strane na svetlost utice gravitacija . To znaci da je svetlost mogla biti privucena galaksijama koje se udaljavaju i da je isla cik-cak , efektivno produzavajuci put . Takodje smatramo da je indeks prelamanja vakuuma 1 za sve talasne duzine , sto ne mora da znaci jer svetlost mozda nije putovala kroz apsolutno prazan prostor (npr. oblak prasine u kome je 'usporila') . I poslenje - 4.5 sata je prosecno kasnjenje na liniji Beograd-Bar , tako da imamo mnogo ozviljnije probleme .

Artemis Faul

pre 9 godina

@dejan ja kontam sta hoces da kažeš, ali nema šanse da se svjetlost probijala 4 i po sata. U slučaju koji ti opisuješ kašnjenje svjetlosti za neutronima bi mogli biti par djelića sekunde - u najgorem slučaj par sekundi - nikako par sati... (Rango, 26. jun 2014 19:29)

Fotonu stvorenom u sredistu Sunca potrebno je nekoliko milino godina da dospe do povrsine i otisne se ka nama, tako da to tvoje o par sekundi ne pije vodu.

mladen

pre 9 godina

@Viloggorski
Kakve veze ima što je brzina svetlosti iracionalan broj??
Brzina se definiše dužinom puta kroz potrebno vreme, pri čemu su osnovne jedinice metar i sekund. A kako su one definisane?
Sekund 1/24/60/60 deo solarnog dana.
Metar u startu kao 1/10000000 dužine po meridijanu od pola do ekvatora.
Znači obe u startu za naravno iracionalni brojevi u odnosu na bilo kakve eventualne prirodne i univerzalne jedinice dužine ili vremena.

dokle vise

pre 9 godina

Evo pitanja za malu maturu:

1) Brzina svetlosti je konstanta u:
a) Specijalnoj teoriji relativnosti,
b} Opstoj teoriji relativnosti,
c) U obe od navedenih teorija.

2) Vrednost brzine svetlosti od 299792458 m/s je:
a) precizno izmerena velicina,
b) izracunata na osnovu Ajnstajnovih teorija;
c) Egzaktna jer je tako definisana.

Svako ko ne zna tacne odgovore na ova tri pitanja ne bi smeo NIKAD, ama bas NIKAD, da prosipa svoju umisljenu mudrost jer nema pojma o cemu govori.

Marko

pre 9 godina

Lupaju neke gluposti, postavljaju neke teorije, pišu neke jednačine, kasnije to demantuju, ne znaju ni oni šta rade. Te zemlja je stara ovoliko, te brzina svetla je onoliko, te crne rupe ovo, ono, Božije čestice, zakon relativiteta.Ništa to nije dokazano.Jedan kaže ovako je, drugi kaže onako je , a obojica imaju neke titule: prof, dr ,mr, vr, gr. Brate, naučnik je onaj koji je nešto konkretno napravio, ili postavio neku teoriju, ali se upotrebljava u realnom životu. Ovo ostalo su šarlatani, željni pažnje.

Dragoljub

pre 9 godina

Ako smo je izmerili na konacno mnogo decimala, kako znamo da je iracionalan broj? Takodje, ako je i iracionalan broj, zbog cega bi bio neizracunljiv (npr. kvadratni koren iz 2, inace algebarski broj, ili pi, transcedentni broj su iracionalni ali izracunljivi sa proizvoljnom tacnoscu). Konacno, i ako brzina svetlosti nije izracunljiva, sta to dokazuje, tj. dokazuje li da je fizika pogresna? Ili, pak, samo ukazuje na to da fizicke konstante nisu posledice nekakvih numeroloskih relacija...

Dan

pre 9 godina

Fizičar Džejms Frenson je pogrešio, jer nije uzeo u obzir da se svetlost može usporiti. Još 1999-te godine fizičarka Lene Vestergard Hau uspela da uspori svetlost na 60 km/h. A sada su uspeli da potpuno zaustave svetlost, zatim da ga otkoče kako bi nastavio da se kreće istom brzinom.

Zoran

pre 9 godina

Treba biti prilicno blesav pa misliti da svetlost putje kroz svemir uvek konstatnom brzinom, dok kroz neke tecnosti ili stvari na Zemlji usporava pa nastavlja istom brzinom.

kzen

pre 9 godina

Nekad pomislim da B92 objavljuje ove naucne tekstove samo da bi navukli neobrazovane "pametnjakovice" da se blamiraju svojim anti-naucnim stavom koji mogu da reklamiraju samo zahvaljujuci nauci...

kikile

pre 9 godina

Ono sto je bitno... Nauka bejbi. Ako se dokaze da je tako, "ok pogresili smo" i sve ce se ponovo racunati. To je to...
(Zeljko, 26. jun 2014 17:05)

koliko li sve to menjanje teorija izludjuje vernike

Žaki

pre 9 godina

Ne bi bilo toliko dramatično čak i da je tačno. Dve nedelje kašnjenja na 12 miliona godina je relativno beznačajno pa bi se svi proračuni lako korigovali. A danas imamo i kompjutere pa su izračunavanja daleko lakša i brža nego u Ajnštajnovo vreme.(milan, 26. jun 2014 17:59)

Da, slažem se. Tim pre ako je uočeno usporavanje pravilo u nekoj jedinici vremena!

marko

pre 9 godina

idem bas da pitam Aleksandra vucica, naseg intelektualnog maga, sta on misli dal je ovo tacno. covek je kao lekar iz spanskih serija, u sve se razume!!!!

Rango

pre 9 godina

@dejan ja kontam sta hoces da kažeš, ali nema šanse da se svjetlost probijala 4 i po sata. U slučaju koji ti opisuješ kašnjenje svjetlosti za neutronima bi mogli biti par djelića sekunde - u najgorem slučaj par sekundi - nikako par sati...

Viloggorski

pre 9 godina

Danas je očigledno Ajnštajnova specijalna teorija u krizi. Prvo brzina svetlosti je iracionalan broj. Matenatički gledano ograničen ali neizračinljiv i još proglašen temeljnom konstantom. Znači brzina svetlisti nerealna. Drugi paradoks je neutrino. Čestica koja gotovo da ne interaguje sa sredunim i njena putanja je pravolinijska. Po prinipu zakona o održanju ona bi trebalo da bide najbrža čestica.Ako je pak to nije tako zakon o oržanju ne važi sto je totalna glupaost,(jer Fanman kaže:" ako se bilo šta održava, to je zakon o odžanju" koji je onov temelja nauke.
I kad pišete ovakve vesti pišite sa vuažavanjem naučnih principa!

Nikola

pre 9 godina

U četvrtoj godini gimnazije se iz fizike izučava opšta teorija relativiteta, a ne nekakva teorija generalne relativnosti. Možda će neko da kaže da je to isto, ali NIJE isto. To govori o tome koliko autor ovog teksta vlada materijom o kojoj piše. Ako je mogao tu da pogreši, ko zna kakve gluposti su skrivene u ostatku teksta (kojeg, naravno, posle početnog faula nemam nameru da čitam). Bilo bi pošteno da u potpisu teksta, kao ime autora napišete Google Translate.

vasilije knezevic

pre 9 godina

Konacno pronasao se neko da ispravi "krivu Drinu".Prije svega priroda svjetlosti nije pravilno
definisana.Svjetlost ne putuje.Svjetlost koju dobijamo od sunca jednostavno tu postoji, stalno,
ali je zemlja jednim dijelom zaklanja,iskljucuje,i ponovo se pojavljuje kada mi izlazimo iz
sjenke.To je slucaj i sa svim drugim izvorima svjetlosti koji nas okruzuju.Oni prostorno
ucestvuju u svjetlosnoj raspodjeli,mi ih vidimo ili ne,zavisno ud udaljenosti i jacine svjetlosnog
izvora.Naravno da je jacina svjetlosti ta koja odlucuje da li je vidljiva ili ne,kao i daljina,Obzirom
da je sunceva svjetlost, po prirodi najaca,ona zasjenjuje sve ostale izvore koje ne mozemo
vidjeti dokle nam zemljina sjenka to ne dozvoli.Svetlost je permanetno prostorna i ne putuje.
Odredjivnje brzine je jedan ocigledno sumnjiv ekseriment jer se uzima neka predjena razdaljina
kao osnova.Svjetlost,izvor svjetlosti,kao rezultat obicnog hemiskog gorenja,predaje energetske
impulse susjedstvu i oni odlucuju kako taj prenos funkcionise.Mi smo svjesni da postoji
beskonacni bezbroj cestica koje nas okruzuju a svjetlost je samo energetski dodatak.Svaka
cestica dobija svoj odredjeni dio energije koja ,po prirodi,moze biti svjetlosna i taj energetski
dodatak mi osjecamo.Nema sumnje da je svjetlosni efekat, prema mogucnosti naseg zapazanja,
neobicno visok.
vasilije knezevic 26 juni 2014

Radovan VII

pre 9 godina

"Ukoliko se Frensonova ideja ispostavi kao tačna, skoro svako merenje do kog smo došli i koristili ga sa teoriju univerzuma, biće pogrešno."

Meni, kao laiku za ovu temu, resenje deluje prilicno jednostavno. Posmatrati Ajnstajnovu teoriju kao merodavnu pod ""idealnim uslovima"", sa projektovanim +/- vrednostima u realnom svetu. Dakle, dosadasnja merenja nece biti pogresna, vec referentne vrednosti. Kao kada vam na pakovanju toalet papira napisu 100 listica +/- 5%.

znam odgovor.

pre 9 godina

Bilo je ovo u 8 ili 9 epizodi Cosmos: A space time odyssey. Neutrino stigne pre zato sto pre i krene, te cestice pobegnu pre same implozije zvezde.

dejan

pre 9 godina

"Izvor" neutrina je u jezgru zvezde i on bez problema prolazi kroz materiju jer jako slabo interaguje sa istom. Dakle,pri eksploziji zvezde,zvezdu prvo "napustaju" neutrini. Fotoni sa druge strane se mogu prelamati,apsorbovati potpuno ili delimicno od strane materije i iz tog razloga im je potrebno vise vremena da se probiju. Tako da im to nije apsolutno nikakav dokaz,cak je i dokazano da nisu u pravu. Ovo su osnovi nuklearne fizike(koje sam izneo na,doduse,laicki nacin)i molim vas nemojte samo prevesti i objaviti tekst bez da se uputite makar malo u materiju.

Siki

pre 9 godina

Iz navedenih brojeva se može lako izračunati da se, eventualno, radi od grešci koja je tri puta manja od milionitog dela procenta. Sa naučne tačke gledišta to bi svakako bilo značajno, ali ipak ne toliko značajno da bi: "...teorije koje su stvorene kako bi se opisalo sve posmatrano morale bi da budu bačene".

Deja Vu

pre 9 godina

Ovo je potpuno pogrešna postavka! Mi nismo 'prisustvovali' eksploziji supernove SN 1987A, pa da znamo da je ona eksplodirala u februaru 1987. godine, nego smo do trenutka tog događaja došli na osnovu brzine svetlosti, i zakona fizike, kojima baratamo.

milan

pre 9 godina

Ne bi bilo toliko dramatično čak i da je tačno. Dve nedelje kašnjenja na 12 miliona godina je relativno beznačajno pa bi se svi proračuni lako korigovali. A danas imamo i kompjutere pa su izračunavanja daleko lakša i brža nego u Ajnštajnovo vreme.

marko

pre 9 godina

idem bas da pitam Aleksandra vucica, naseg intelektualnog maga, sta on misli dal je ovo tacno. covek je kao lekar iz spanskih serija, u sve se razume!!!!

dejan

pre 9 godina

"Izvor" neutrina je u jezgru zvezde i on bez problema prolazi kroz materiju jer jako slabo interaguje sa istom. Dakle,pri eksploziji zvezde,zvezdu prvo "napustaju" neutrini. Fotoni sa druge strane se mogu prelamati,apsorbovati potpuno ili delimicno od strane materije i iz tog razloga im je potrebno vise vremena da se probiju. Tako da im to nije apsolutno nikakav dokaz,cak je i dokazano da nisu u pravu. Ovo su osnovi nuklearne fizike(koje sam izneo na,doduse,laicki nacin)i molim vas nemojte samo prevesti i objaviti tekst bez da se uputite makar malo u materiju.

Nikola

pre 9 godina

U četvrtoj godini gimnazije se iz fizike izučava opšta teorija relativiteta, a ne nekakva teorija generalne relativnosti. Možda će neko da kaže da je to isto, ali NIJE isto. To govori o tome koliko autor ovog teksta vlada materijom o kojoj piše. Ako je mogao tu da pogreši, ko zna kakve gluposti su skrivene u ostatku teksta (kojeg, naravno, posle početnog faula nemam nameru da čitam). Bilo bi pošteno da u potpisu teksta, kao ime autora napišete Google Translate.

milan

pre 9 godina

Ne bi bilo toliko dramatično čak i da je tačno. Dve nedelje kašnjenja na 12 miliona godina je relativno beznačajno pa bi se svi proračuni lako korigovali. A danas imamo i kompjutere pa su izračunavanja daleko lakša i brža nego u Ajnštajnovo vreme.

kzen

pre 9 godina

Nekad pomislim da B92 objavljuje ove naucne tekstove samo da bi navukli neobrazovane "pametnjakovice" da se blamiraju svojim anti-naucnim stavom koji mogu da reklamiraju samo zahvaljujuci nauci...

Mladen

pre 9 godina

Prvo , vreme kasnjenja je manje od merne nesigurnosti izmerene brzine svetlosti . Drugo , 'naucnik' ni na koji nacin nije osporio Ajstajnov zakon , vec je rekao da konstanta u zakonu nije tacna . Tako je kroz vekove broj PI bio aproksimiran sa 3 , pa sa 22/7 , pa sa 3.14159265359... Niko ne osporava da ta konstanta postoji , vec samo njenu tacnu vrednost . Drugo , ta zvezda je bila VEOMA daleko i cinjenica je da se svemir siri . Neutrino slabo interaguje i putuje skoro pravoliniski , sa druge strane na svetlost utice gravitacija . To znaci da je svetlost mogla biti privucena galaksijama koje se udaljavaju i da je isla cik-cak , efektivno produzavajuci put . Takodje smatramo da je indeks prelamanja vakuuma 1 za sve talasne duzine , sto ne mora da znaci jer svetlost mozda nije putovala kroz apsolutno prazan prostor (npr. oblak prasine u kome je 'usporila') . I poslenje - 4.5 sata je prosecno kasnjenje na liniji Beograd-Bar , tako da imamo mnogo ozviljnije probleme .

Deja Vu

pre 9 godina

Ovo je potpuno pogrešna postavka! Mi nismo 'prisustvovali' eksploziji supernove SN 1987A, pa da znamo da je ona eksplodirala u februaru 1987. godine, nego smo do trenutka tog događaja došli na osnovu brzine svetlosti, i zakona fizike, kojima baratamo.

znam odgovor.

pre 9 godina

Bilo je ovo u 8 ili 9 epizodi Cosmos: A space time odyssey. Neutrino stigne pre zato sto pre i krene, te cestice pobegnu pre same implozije zvezde.

Siki

pre 9 godina

Iz navedenih brojeva se može lako izračunati da se, eventualno, radi od grešci koja je tri puta manja od milionitog dela procenta. Sa naučne tačke gledišta to bi svakako bilo značajno, ali ipak ne toliko značajno da bi: "...teorije koje su stvorene kako bi se opisalo sve posmatrano morale bi da budu bačene".

kikile

pre 9 godina

Ono sto je bitno... Nauka bejbi. Ako se dokaze da je tako, "ok pogresili smo" i sve ce se ponovo racunati. To je to...
(Zeljko, 26. jun 2014 17:05)

koliko li sve to menjanje teorija izludjuje vernike

Radovan VII

pre 9 godina

"Ukoliko se Frensonova ideja ispostavi kao tačna, skoro svako merenje do kog smo došli i koristili ga sa teoriju univerzuma, biće pogrešno."

Meni, kao laiku za ovu temu, resenje deluje prilicno jednostavno. Posmatrati Ajnstajnovu teoriju kao merodavnu pod ""idealnim uslovima"", sa projektovanim +/- vrednostima u realnom svetu. Dakle, dosadasnja merenja nece biti pogresna, vec referentne vrednosti. Kao kada vam na pakovanju toalet papira napisu 100 listica +/- 5%.

dokle vise

pre 9 godina

Evo pitanja za malu maturu:

1) Brzina svetlosti je konstanta u:
a) Specijalnoj teoriji relativnosti,
b} Opstoj teoriji relativnosti,
c) U obe od navedenih teorija.

2) Vrednost brzine svetlosti od 299792458 m/s je:
a) precizno izmerena velicina,
b) izracunata na osnovu Ajnstajnovih teorija;
c) Egzaktna jer je tako definisana.

Svako ko ne zna tacne odgovore na ova tri pitanja ne bi smeo NIKAD, ama bas NIKAD, da prosipa svoju umisljenu mudrost jer nema pojma o cemu govori.

Dragoljub

pre 9 godina

Ako smo je izmerili na konacno mnogo decimala, kako znamo da je iracionalan broj? Takodje, ako je i iracionalan broj, zbog cega bi bio neizracunljiv (npr. kvadratni koren iz 2, inace algebarski broj, ili pi, transcedentni broj su iracionalni ali izracunljivi sa proizvoljnom tacnoscu). Konacno, i ako brzina svetlosti nije izracunljiva, sta to dokazuje, tj. dokazuje li da je fizika pogresna? Ili, pak, samo ukazuje na to da fizicke konstante nisu posledice nekakvih numeroloskih relacija...

Dan

pre 9 godina

Fizičar Džejms Frenson je pogrešio, jer nije uzeo u obzir da se svetlost može usporiti. Još 1999-te godine fizičarka Lene Vestergard Hau uspela da uspori svetlost na 60 km/h. A sada su uspeli da potpuno zaustave svetlost, zatim da ga otkoče kako bi nastavio da se kreće istom brzinom.

Artemis Faul

pre 9 godina

@dejan ja kontam sta hoces da kažeš, ali nema šanse da se svjetlost probijala 4 i po sata. U slučaju koji ti opisuješ kašnjenje svjetlosti za neutronima bi mogli biti par djelića sekunde - u najgorem slučaj par sekundi - nikako par sati... (Rango, 26. jun 2014 19:29)

Fotonu stvorenom u sredistu Sunca potrebno je nekoliko milino godina da dospe do povrsine i otisne se ka nama, tako da to tvoje o par sekundi ne pije vodu.

Žaki

pre 9 godina

Ne bi bilo toliko dramatično čak i da je tačno. Dve nedelje kašnjenja na 12 miliona godina je relativno beznačajno pa bi se svi proračuni lako korigovali. A danas imamo i kompjutere pa su izračunavanja daleko lakša i brža nego u Ajnštajnovo vreme.(milan, 26. jun 2014 17:59)

Da, slažem se. Tim pre ako je uočeno usporavanje pravilo u nekoj jedinici vremena!

mladen

pre 9 godina

@Viloggorski
Kakve veze ima što je brzina svetlosti iracionalan broj??
Brzina se definiše dužinom puta kroz potrebno vreme, pri čemu su osnovne jedinice metar i sekund. A kako su one definisane?
Sekund 1/24/60/60 deo solarnog dana.
Metar u startu kao 1/10000000 dužine po meridijanu od pola do ekvatora.
Znači obe u startu za naravno iracionalni brojevi u odnosu na bilo kakve eventualne prirodne i univerzalne jedinice dužine ili vremena.

Marko

pre 9 godina

Lupaju neke gluposti, postavljaju neke teorije, pišu neke jednačine, kasnije to demantuju, ne znaju ni oni šta rade. Te zemlja je stara ovoliko, te brzina svetla je onoliko, te crne rupe ovo, ono, Božije čestice, zakon relativiteta.Ništa to nije dokazano.Jedan kaže ovako je, drugi kaže onako je , a obojica imaju neke titule: prof, dr ,mr, vr, gr. Brate, naučnik je onaj koji je nešto konkretno napravio, ili postavio neku teoriju, ali se upotrebljava u realnom životu. Ovo ostalo su šarlatani, željni pažnje.

vasilije knezevic

pre 9 godina

Konacno pronasao se neko da ispravi "krivu Drinu".Prije svega priroda svjetlosti nije pravilno
definisana.Svjetlost ne putuje.Svjetlost koju dobijamo od sunca jednostavno tu postoji, stalno,
ali je zemlja jednim dijelom zaklanja,iskljucuje,i ponovo se pojavljuje kada mi izlazimo iz
sjenke.To je slucaj i sa svim drugim izvorima svjetlosti koji nas okruzuju.Oni prostorno
ucestvuju u svjetlosnoj raspodjeli,mi ih vidimo ili ne,zavisno ud udaljenosti i jacine svjetlosnog
izvora.Naravno da je jacina svjetlosti ta koja odlucuje da li je vidljiva ili ne,kao i daljina,Obzirom
da je sunceva svjetlost, po prirodi najaca,ona zasjenjuje sve ostale izvore koje ne mozemo
vidjeti dokle nam zemljina sjenka to ne dozvoli.Svetlost je permanetno prostorna i ne putuje.
Odredjivnje brzine je jedan ocigledno sumnjiv ekseriment jer se uzima neka predjena razdaljina
kao osnova.Svjetlost,izvor svjetlosti,kao rezultat obicnog hemiskog gorenja,predaje energetske
impulse susjedstvu i oni odlucuju kako taj prenos funkcionise.Mi smo svjesni da postoji
beskonacni bezbroj cestica koje nas okruzuju a svjetlost je samo energetski dodatak.Svaka
cestica dobija svoj odredjeni dio energije koja ,po prirodi,moze biti svjetlosna i taj energetski
dodatak mi osjecamo.Nema sumnje da je svjetlosni efekat, prema mogucnosti naseg zapazanja,
neobicno visok.
vasilije knezevic 26 juni 2014

Viloggorski

pre 9 godina

Danas je očigledno Ajnštajnova specijalna teorija u krizi. Prvo brzina svetlosti je iracionalan broj. Matenatički gledano ograničen ali neizračinljiv i još proglašen temeljnom konstantom. Znači brzina svetlisti nerealna. Drugi paradoks je neutrino. Čestica koja gotovo da ne interaguje sa sredunim i njena putanja je pravolinijska. Po prinipu zakona o održanju ona bi trebalo da bide najbrža čestica.Ako je pak to nije tako zakon o oržanju ne važi sto je totalna glupaost,(jer Fanman kaže:" ako se bilo šta održava, to je zakon o odžanju" koji je onov temelja nauke.
I kad pišete ovakve vesti pišite sa vuažavanjem naučnih principa!

Zoran

pre 9 godina

Treba biti prilicno blesav pa misliti da svetlost putje kroz svemir uvek konstatnom brzinom, dok kroz neke tecnosti ili stvari na Zemlji usporava pa nastavlja istom brzinom.

Kvazimodo Sorabius

pre 9 godina

1. Ovaj ozbiljni naučnik, i ako je generalno u pravu, ipak greši u detalju. Srbi su živi dokaz da teorija o kašnjenju svetla jeste tačna, ali - ne kasni samo par sati, već više vekova - tamo negde još od agresije azijata na Balkan i nastanka ropstva, koje i dalje traje...
2. "Oče" vasilije knezevicu - šta ti bi? Šteta što ti nisam predavao fiziku, znao bi na čemu si: da li bih te naučio nekim lekcijama ili bi imao slabu "k'o vrata". Je li tvoja klupa radila kada je bila lekcija o merenju svetla, o onim ogledalima s brda na brdo?
Biser je da je svetlost uvek TU, i da nije materijalna već energija, a fotoni? Pa solarne ćelije, fotoefekt kod naočara, na primer?
3. vilogorski, ti si moj idol! Ovo oko iracionalnog broja.
4. mladene, u pravu si, tako se NEKADA definisale vrednosti - danas ne: sve je definisano kvantnom fizikom, tj na pr. metar više nije tako već po talasnoj dužini.
5. Dragoljube, slažem se, i ne samo u ovom slučaju, sve matematičke konstante su tačne onoliko koliko smo do datog trenutka sposobni da izračunamo, a ne da su netačne. Što nešto nije precizno nije netačno.

Da se vratimo na početak: i ovi koji kritikuju (preneti) tekst ne obrate pažnju na bitnu postavku oko brzine svetlosti - "u vakuumu"!
Jer i ako zagonetna, svetlost je klasična fizička materija, ponaša se u skladu sa zakonima: prelamanje, razlaganje, refrakcija, difrakcija - čim menja sredinu i pri prolasku pored masivnih gravitacija.
Ova pretpostavka o grešci u brzini ne menja fiziku!

fizicar

pre 9 godina

@JA
"3.
Ako uzmemo te dve pretpostavke i iskombinujemo ih, dolazimo do zakljucka da svetlost mozda moze imati promenljivu brzinu u zavisnosti od sredine u kojoj se prostire."

zamolio bih te da nadjes negde udzbenik iz fizike za osnovnu skolu. u sadrzaju pronadji nesto kao "indeks prelamanja svetlosti". u medjuvremenu, dok to budes trazio, stavi kafenu kasicicu u staklenu casu do pola napunjene vodom i posmatraj zapanjujuci fenomen

amadeo

pre 9 godina

@nikola
Ajnstajn je prvo objavio papir na temu Specijalne teorije relativnosti(Special theory of relativity) da bi nakon desetak godina objavio Opstu teoriju relativnosti(General theory of relativity) koja u specijalnu dopunjuje i gravitaciju,tako da se radi samo o pogresnom prevodu.Inace autori na ovakvim sajtovima ne postoje,vec se sve svodi na prepisivanje sa najpoznatijih portala i onda vesti tako idu kao bumerang kroz medije a prvobitni tekst je opet neki grubi neuki prevod nekog anglosaksonskog medija itd...

dokle vise

pre 9 godina

@mc: Dobro si me nasmejao sa tvojom recenicom da su stari Grci izmerili brzinu svetlosti zupcanicima. Ovaj tvoj biser treba sacuvati jer je vrlo redak. Bilo bi super fenomenalno da su oni zaista bili toliko napredni ali prosto nisu. Oni nisu cak ni imali ideju da se svetlost prostire konacnom brzinom. Na stranu to sto su Grci mislili da im je um dovoljan da spoznaju stvari i pojave pa se nisu bavili experimentima. Taj experiment sa zupcanicima je dosao nekih 2500 godina posle starih Grka. Galilej, koji nista nije verovao na rec, je pokusao da izmeri brzinu svetlosti ali nije uspeo. Prve zadovoljavajuce procene brzine svetlosti su dosle iz astronomskih posmatranja. Inace, pao si na oba "maturska" pitanja.

Rango

pre 9 godina

@dejan ja kontam sta hoces da kažeš, ali nema šanse da se svjetlost probijala 4 i po sata. U slučaju koji ti opisuješ kašnjenje svjetlosti za neutronima bi mogli biti par djelića sekunde - u najgorem slučaj par sekundi - nikako par sati...

ja

pre 9 godina

Glup sam ali cu ipak prokomentarisati (tako radi vecina zar ne?)
1.
Ako svetlost ima masu, onda je podlozna dejstvu gravitacije a to onda naravno znaci da moze da uspori. Fotoni po trenutnom ucenju nemaju nikakvu masu.

2.
Ako znamo da se zvuk prostire samo tamo gde ima materije (u vakumu se ne prostire jer ne postoji interakcija izmedju atoma kojima bi se taj zvuk prostirao) - mozda postoji i granica postojanja materije u kojima se svetost ne prostire ili usporava usled nedostatka adekvatnog okruzenja. Kroz vakum svetlost ide ali mozda ima nesto jos redje od vakuma, mozda postoje dzepovi kosmosa sa potpunim odsustvom bilo kakvog postojanja bilo mase ili energije, gde svetlost nema kako da se prostire ?

3.
Ako uzmemo te dve pretpostavke i iskombinujemo ih, dolazimo do zakljucka da svetlost mozda moze imati promenljivu brzinu u zavisnosti od sredine u kojoj se prostire.

Vilogorski

pre 9 godina

Šta je VAKUUM?
Vakuum je(O) matematički interpretirano!
Praznina ili ništa je pojam koji zaokuplja ljudsku misao već milenijumima. Kinezi,Indusi, Vavilonci, Grci, Arapi nekada i mnogi drugi i dan danas vode borbu sa problemom ničega, etra, flogistina,vakuuma ili nekog prenosnika poremećaja. Čuvena Ajnštajnova muka trenutnog dejstva na daljinu je posledica nemanja prenosnika informacije. Veliki Makcvel je uveo ETAR ali ga Ajnštajn skloni i osta praznina.Nula je matematička interperetacija vakuuma pretpostavlja se da su je uveli Kinazi ili Indusi pre par hiljada gorina. U relugiji vakuum je onostranost(zagrobni život) u Grka had. U modernoj naučnoj misli vakuum se interpretira kao nešto gde nastaje prekid između fizičkog i metafizičkog i taj rascep nikada ne možemo preskočiti.U toj asimtotskoj zoni prestaje važenje ovih naših svesnih prirodnih zakona ali ceo svet i zbivanja u njemu su posledica kolebanja vakuma. Vakum ne možemo meriti on ne podleže euklidskoj geometriji vremena i prostora. Ali bez vakuuma nema ni bitka.On se ne može videti ali njegove manifestacije praktično i te kako osećamo.
Eto toliko. Tek da se zna, ako se bilo šta može znati?!

vilogorski

pre 9 godina

Način mišljenja!?
Promeniti ugao gledanja!
Logika klasične mehanike (u koji spada u Ajnštajnova teorija relativnosti)
ne podleže istim zakonima, princip komplementarnosti. Za kvantnu mehaniku važe druga pravila, koja su proizvod kvantovanja razmera.

Petar

pre 9 godina

@JA
(da se i ja nadovezem)
" ali mozda ima nesto jos redje od vakuma" - Vakuum je po definiciji odsustvo bilo cega, tako da ne moze biti nesto redje od NICEGA.

mc

pre 9 godina

@Mladen
Jeste u vakuumu indeks 1, ali je dokazano da na nju utice magnetno polje I U VAKUUMU!
Broj Pi tj. 22/7 je aproksimacija koja se koristila zbog lakseg racunanja, jer je tacan Pi (njegovih X decimala) izracunat pomocu integrala odavno! Egipcani su racunali povrsine pre 4000 godina, a Grci od Talesa (talesova teorema). Pretecu integrala je prvi postavio Arhimed uz pomoc zbira pravougaonika je racunao povrsinu, a na osnovu toga je Rieman postavio odredjeni integral. Tako da se odavno znalo za Pi, ne kao 22/7 nego 3.14.....a verovatno se i zbog integrala broj Pi zove Arhimedov broj (Ludolfov broj kasnije)

@Dokle vise
A ko ce da potvrdi odgovore na pitanja ako pola naucnika smatra jedno a druga polovina drugo. Ko je u pravu??

Stari Grci su racunali brzinu svetlosti sistemom zupcanika koji se okrecu odredjenom przinom, durbinom na razdaljini 1km ili vise se posmatrao zupcanik i jednostavnom matematikom se dobije brzina. Tacnu brzinu je prvi izracunao Galileo Galilej 1607. godine eksperimentom na Zemlji 300.000km/s

Ovo sto pise u tekstu da je neko izjavio je cista glupost. Ni Ajnstajn nije izracunao nego je doneo teoremu. A dokaz ze zasniva na stvarima za koje nismo sigurni.

A sta je metar i koliko je to? Od alata kojim merim zavisi sta cu izmeriti. Ako krojackim metrom merim, lenjirom, sestarem, nonijusom, laserom, mikroskopom, da li cu dobiti iste vrednosti? Molim lepo! Isto sto i G nije svuda isto... Tako da polemika brzine svetlosti ne pije vodu.

Vilogorski

pre 9 godina

Poštovani kritičari.
Zao mi je, što bi narod rekao, što mešate žebe i babe.
Za ovako suptilne rasprave pdbacite emocije, egoizam i samoljublje.
Prvo mora se uzeti u obzir a i razumeti; Keatov pojam ANTINOMIJE.
Drugo, razumeri logički mehanizam funkcionisanja Tjuringove mašine.
Treće, shvatiti konačnu beskonačnosr,
Četvrto, razumeti Raselov paradoks, da su ga razumeli u vreme stvarana teorije relativiteta nauka ne bi išla tim tokom.
Peto, teorija brojeva je temelj razumevanja čistog uma
Razumeti Gedelovu teoremu.
Kada se to shvati i usvoji sve ostalo postaje jasno i divno!

Mile

pre 9 godina

@ja

Svetlost i ima drugačiju brzinu u različitim sredinama. Ima tu x nekakvih stvari da ne ulazimo u detalje (uzmi neku knjigu iz fizike) ali ono što se označava sa "c" je brzina svetlosti u vakumu.

orca

pre 9 godina

hej zaboravio si najvazniji deo a to je princip pravljenja pekmeza od sljiva u stanju mirovanja pri konstantnoj temperaturi i ne promenjenom pritisku i vlaznosti vazduha.

motokultivator

pre 9 godina

onomad se busasmo kako je naša genijalna Mileva, matematičkim proračunima dala esenciju Ajnštajnovim teorijama ..jer Albert se slabo snalazio u računu.. kad ono, pi! mora da je ovde ipak nešto čačko dok nije gledala

milan

pre 9 godina

i meni moderana nauka izgleda mnogo suspektno to bih rekao i neje interesantna teza da nije tacno okey ali brate to su za toliku udaljenost i gresku koju ovaj utvrdio su uopste irele
vantne za ovu udaljenost o kojoj se prica primera radi ako uopste znam ista o astronomiji sledeca galaksija nama sused ili komsije o zivotu se samo nagadja dakle ni opticki najbolji teleskop pr.Habel NEMA SANSI da vidi planetu nama slicnu ili bilo sta dakle samo teorije i nagadjanja bar po Ajstanovoj merenji svetlosti koji je najbrzi i nema nista niti moze sta biti brze od tih C300 hiljada km /S DAKLE Adromeda je 2miliona godina od nase mlecne galaxije udaljena i neznam zaista dali je relevantna ta brzina koja se nijansi razlikuje nebitno za nasu vasionu jel je bezkrajno velik i nemoze razum da zamiasli tu daljinu i bezkrajnost nebitno saMO ZA TE NAUCNIKE AKO IM neverujes teze isto je skoro kao nije bas ali ima slicnosti ta dva sveta talibanskog i nase nauke koja se zasniva na tezama ako neverujes onda si glup i prost samo teze!a talibani sta ti rade nece ni da pisem ako nisi njihovog misljenja ali se te dv sveta u osudi nevere pmnogo slazu!!!

vasilije knezevic

pre 9 godina

Svjetlost ne putuje.Ta cinjenica treba da je sasvim jasna svima onima koji se ozbiljno mijesaju
u taj problem,Onda mjerenje brzine svjetlosti kao da nema smisla.Postoje razliciti izvori ciji
intenzitet zavisi od prirode materijala koji su ukljuceni u taj proces.Svjetlost koja se dobija od
nebeskih tijela,nase sunce jedno od tih,je beskonacna pojava koja se nije dobila nekakvim
zapaljivanjem,niti sibicom,praskavicom ili slicnim priborom koji se upotrebljava za vrlo "male
vatre"koje nam u minijaturi koriste,Ta svjetlost koja nas okruzuje i koja je izvor od naseg sunca
je beskonacna pojava,njen pocetak i kraj je nepozna.Ona ne putuje nego je tu kao more ili okean
u kome mi plivamo.Pojave koje se pripisuju svjetlosti prouzrokovane su raznim sjenkama,
ambrelama koje nas vremenom stite.Intezitet nekog izvora svjetlosti, u nasim ogranicenim
mjerenjima,moze imati vrlo razlicit kapacitet ali se ne treba mijesati sa beskonacno postojecom
svjetloscu.U pitanju su vrlo razlciti izvori,po prirodi sicusno mali,iako za nas mogu znaciti nesto
ogromno.Nema sumnje da svi ti izvori imaju razlicitu strukturu, koja nije nikakva konstanta.
Mjerenje brzine svjetlosti je "don Kihotski"eksperiment i za pravu nauku ne znaci ama bas
nista.Moguce je da se raznorazne vrijednosti neprestano koriguju ali je sustina nepoznata i
povrsna."Vjecna zublja vjecne pomrcine,nit' dogori niti svetlost gubi".
vasilije knezevic 27 juna 2014

ništa, samo kažem

pre 9 godina

@Petar, u vakuumu postoje najmanje sve dimenzije, uključujući prostor i vreme
Čini se da je vakuum ipak prilično 'daleko' od kako reče NICEGA, ne?

Marko

pre 9 godina

Lupaju neke gluposti, postavljaju neke teorije, pišu neke jednačine, kasnije to demantuju, ne znaju ni oni šta rade. Te zemlja je stara ovoliko, te brzina svetla je onoliko, te crne rupe ovo, ono, Božije čestice, zakon relativiteta.Ništa to nije dokazano.Jedan kaže ovako je, drugi kaže onako je , a obojica imaju neke titule: prof, dr ,mr, vr, gr. Brate, naučnik je onaj koji je nešto konkretno napravio, ili postavio neku teoriju, ali se upotrebljava u realnom životu. Ovo ostalo su šarlatani, željni pažnje.

vasilije knezevic

pre 9 godina

Konacno pronasao se neko da ispravi "krivu Drinu".Prije svega priroda svjetlosti nije pravilno
definisana.Svjetlost ne putuje.Svjetlost koju dobijamo od sunca jednostavno tu postoji, stalno,
ali je zemlja jednim dijelom zaklanja,iskljucuje,i ponovo se pojavljuje kada mi izlazimo iz
sjenke.To je slucaj i sa svim drugim izvorima svjetlosti koji nas okruzuju.Oni prostorno
ucestvuju u svjetlosnoj raspodjeli,mi ih vidimo ili ne,zavisno ud udaljenosti i jacine svjetlosnog
izvora.Naravno da je jacina svjetlosti ta koja odlucuje da li je vidljiva ili ne,kao i daljina,Obzirom
da je sunceva svjetlost, po prirodi najaca,ona zasjenjuje sve ostale izvore koje ne mozemo
vidjeti dokle nam zemljina sjenka to ne dozvoli.Svetlost je permanetno prostorna i ne putuje.
Odredjivnje brzine je jedan ocigledno sumnjiv ekseriment jer se uzima neka predjena razdaljina
kao osnova.Svjetlost,izvor svjetlosti,kao rezultat obicnog hemiskog gorenja,predaje energetske
impulse susjedstvu i oni odlucuju kako taj prenos funkcionise.Mi smo svjesni da postoji
beskonacni bezbroj cestica koje nas okruzuju a svjetlost je samo energetski dodatak.Svaka
cestica dobija svoj odredjeni dio energije koja ,po prirodi,moze biti svjetlosna i taj energetski
dodatak mi osjecamo.Nema sumnje da je svjetlosni efekat, prema mogucnosti naseg zapazanja,
neobicno visok.
vasilije knezevic 26 juni 2014

Viloggorski

pre 9 godina

Danas je očigledno Ajnštajnova specijalna teorija u krizi. Prvo brzina svetlosti je iracionalan broj. Matenatički gledano ograničen ali neizračinljiv i još proglašen temeljnom konstantom. Znači brzina svetlisti nerealna. Drugi paradoks je neutrino. Čestica koja gotovo da ne interaguje sa sredunim i njena putanja je pravolinijska. Po prinipu zakona o održanju ona bi trebalo da bide najbrža čestica.Ako je pak to nije tako zakon o oržanju ne važi sto je totalna glupaost,(jer Fanman kaže:" ako se bilo šta održava, to je zakon o odžanju" koji je onov temelja nauke.
I kad pišete ovakve vesti pišite sa vuažavanjem naučnih principa!

Deja Vu

pre 9 godina

Ovo je potpuno pogrešna postavka! Mi nismo 'prisustvovali' eksploziji supernove SN 1987A, pa da znamo da je ona eksplodirala u februaru 1987. godine, nego smo do trenutka tog događaja došli na osnovu brzine svetlosti, i zakona fizike, kojima baratamo.

Zoran

pre 9 godina

Treba biti prilicno blesav pa misliti da svetlost putje kroz svemir uvek konstatnom brzinom, dok kroz neke tecnosti ili stvari na Zemlji usporava pa nastavlja istom brzinom.

kikile

pre 9 godina

Ono sto je bitno... Nauka bejbi. Ako se dokaze da je tako, "ok pogresili smo" i sve ce se ponovo racunati. To je to...
(Zeljko, 26. jun 2014 17:05)

koliko li sve to menjanje teorija izludjuje vernike

Rango

pre 9 godina

@dejan ja kontam sta hoces da kažeš, ali nema šanse da se svjetlost probijala 4 i po sata. U slučaju koji ti opisuješ kašnjenje svjetlosti za neutronima bi mogli biti par djelića sekunde - u najgorem slučaj par sekundi - nikako par sati...

dokle vise

pre 9 godina

Evo pitanja za malu maturu:

1) Brzina svetlosti je konstanta u:
a) Specijalnoj teoriji relativnosti,
b} Opstoj teoriji relativnosti,
c) U obe od navedenih teorija.

2) Vrednost brzine svetlosti od 299792458 m/s je:
a) precizno izmerena velicina,
b) izracunata na osnovu Ajnstajnovih teorija;
c) Egzaktna jer je tako definisana.

Svako ko ne zna tacne odgovore na ova tri pitanja ne bi smeo NIKAD, ama bas NIKAD, da prosipa svoju umisljenu mudrost jer nema pojma o cemu govori.

marko

pre 9 godina

idem bas da pitam Aleksandra vucica, naseg intelektualnog maga, sta on misli dal je ovo tacno. covek je kao lekar iz spanskih serija, u sve se razume!!!!

dejan

pre 9 godina

"Izvor" neutrina je u jezgru zvezde i on bez problema prolazi kroz materiju jer jako slabo interaguje sa istom. Dakle,pri eksploziji zvezde,zvezdu prvo "napustaju" neutrini. Fotoni sa druge strane se mogu prelamati,apsorbovati potpuno ili delimicno od strane materije i iz tog razloga im je potrebno vise vremena da se probiju. Tako da im to nije apsolutno nikakav dokaz,cak je i dokazano da nisu u pravu. Ovo su osnovi nuklearne fizike(koje sam izneo na,doduse,laicki nacin)i molim vas nemojte samo prevesti i objaviti tekst bez da se uputite makar malo u materiju.

milan

pre 9 godina

Ne bi bilo toliko dramatično čak i da je tačno. Dve nedelje kašnjenja na 12 miliona godina je relativno beznačajno pa bi se svi proračuni lako korigovali. A danas imamo i kompjutere pa su izračunavanja daleko lakša i brža nego u Ajnštajnovo vreme.

vasilije knezevic

pre 9 godina

Svjetlost ne putuje.Ta cinjenica treba da je sasvim jasna svima onima koji se ozbiljno mijesaju
u taj problem,Onda mjerenje brzine svjetlosti kao da nema smisla.Postoje razliciti izvori ciji
intenzitet zavisi od prirode materijala koji su ukljuceni u taj proces.Svjetlost koja se dobija od
nebeskih tijela,nase sunce jedno od tih,je beskonacna pojava koja se nije dobila nekakvim
zapaljivanjem,niti sibicom,praskavicom ili slicnim priborom koji se upotrebljava za vrlo "male
vatre"koje nam u minijaturi koriste,Ta svjetlost koja nas okruzuje i koja je izvor od naseg sunca
je beskonacna pojava,njen pocetak i kraj je nepozna.Ona ne putuje nego je tu kao more ili okean
u kome mi plivamo.Pojave koje se pripisuju svjetlosti prouzrokovane su raznim sjenkama,
ambrelama koje nas vremenom stite.Intezitet nekog izvora svjetlosti, u nasim ogranicenim
mjerenjima,moze imati vrlo razlicit kapacitet ali se ne treba mijesati sa beskonacno postojecom
svjetloscu.U pitanju su vrlo razlciti izvori,po prirodi sicusno mali,iako za nas mogu znaciti nesto
ogromno.Nema sumnje da svi ti izvori imaju razlicitu strukturu, koja nije nikakva konstanta.
Mjerenje brzine svjetlosti je "don Kihotski"eksperiment i za pravu nauku ne znaci ama bas
nista.Moguce je da se raznorazne vrijednosti neprestano koriguju ali je sustina nepoznata i
povrsna."Vjecna zublja vjecne pomrcine,nit' dogori niti svetlost gubi".
vasilije knezevic 27 juna 2014

kzen

pre 9 godina

Nekad pomislim da B92 objavljuje ove naucne tekstove samo da bi navukli neobrazovane "pametnjakovice" da se blamiraju svojim anti-naucnim stavom koji mogu da reklamiraju samo zahvaljujuci nauci...

mladen

pre 9 godina

@Viloggorski
Kakve veze ima što je brzina svetlosti iracionalan broj??
Brzina se definiše dužinom puta kroz potrebno vreme, pri čemu su osnovne jedinice metar i sekund. A kako su one definisane?
Sekund 1/24/60/60 deo solarnog dana.
Metar u startu kao 1/10000000 dužine po meridijanu od pola do ekvatora.
Znači obe u startu za naravno iracionalni brojevi u odnosu na bilo kakve eventualne prirodne i univerzalne jedinice dužine ili vremena.

mc

pre 9 godina

@Mladen
Jeste u vakuumu indeks 1, ali je dokazano da na nju utice magnetno polje I U VAKUUMU!
Broj Pi tj. 22/7 je aproksimacija koja se koristila zbog lakseg racunanja, jer je tacan Pi (njegovih X decimala) izracunat pomocu integrala odavno! Egipcani su racunali povrsine pre 4000 godina, a Grci od Talesa (talesova teorema). Pretecu integrala je prvi postavio Arhimed uz pomoc zbira pravougaonika je racunao povrsinu, a na osnovu toga je Rieman postavio odredjeni integral. Tako da se odavno znalo za Pi, ne kao 22/7 nego 3.14.....a verovatno se i zbog integrala broj Pi zove Arhimedov broj (Ludolfov broj kasnije)

@Dokle vise
A ko ce da potvrdi odgovore na pitanja ako pola naucnika smatra jedno a druga polovina drugo. Ko je u pravu??

Stari Grci su racunali brzinu svetlosti sistemom zupcanika koji se okrecu odredjenom przinom, durbinom na razdaljini 1km ili vise se posmatrao zupcanik i jednostavnom matematikom se dobije brzina. Tacnu brzinu je prvi izracunao Galileo Galilej 1607. godine eksperimentom na Zemlji 300.000km/s

Ovo sto pise u tekstu da je neko izjavio je cista glupost. Ni Ajnstajn nije izracunao nego je doneo teoremu. A dokaz ze zasniva na stvarima za koje nismo sigurni.

A sta je metar i koliko je to? Od alata kojim merim zavisi sta cu izmeriti. Ako krojackim metrom merim, lenjirom, sestarem, nonijusom, laserom, mikroskopom, da li cu dobiti iste vrednosti? Molim lepo! Isto sto i G nije svuda isto... Tako da polemika brzine svetlosti ne pije vodu.

Dragoljub

pre 9 godina

Ako smo je izmerili na konacno mnogo decimala, kako znamo da je iracionalan broj? Takodje, ako je i iracionalan broj, zbog cega bi bio neizracunljiv (npr. kvadratni koren iz 2, inace algebarski broj, ili pi, transcedentni broj su iracionalni ali izracunljivi sa proizvoljnom tacnoscu). Konacno, i ako brzina svetlosti nije izracunljiva, sta to dokazuje, tj. dokazuje li da je fizika pogresna? Ili, pak, samo ukazuje na to da fizicke konstante nisu posledice nekakvih numeroloskih relacija...

ja

pre 9 godina

Glup sam ali cu ipak prokomentarisati (tako radi vecina zar ne?)
1.
Ako svetlost ima masu, onda je podlozna dejstvu gravitacije a to onda naravno znaci da moze da uspori. Fotoni po trenutnom ucenju nemaju nikakvu masu.

2.
Ako znamo da se zvuk prostire samo tamo gde ima materije (u vakumu se ne prostire jer ne postoji interakcija izmedju atoma kojima bi se taj zvuk prostirao) - mozda postoji i granica postojanja materije u kojima se svetost ne prostire ili usporava usled nedostatka adekvatnog okruzenja. Kroz vakum svetlost ide ali mozda ima nesto jos redje od vakuma, mozda postoje dzepovi kosmosa sa potpunim odsustvom bilo kakvog postojanja bilo mase ili energije, gde svetlost nema kako da se prostire ?

3.
Ako uzmemo te dve pretpostavke i iskombinujemo ih, dolazimo do zakljucka da svetlost mozda moze imati promenljivu brzinu u zavisnosti od sredine u kojoj se prostire.

Radovan VII

pre 9 godina

"Ukoliko se Frensonova ideja ispostavi kao tačna, skoro svako merenje do kog smo došli i koristili ga sa teoriju univerzuma, biće pogrešno."

Meni, kao laiku za ovu temu, resenje deluje prilicno jednostavno. Posmatrati Ajnstajnovu teoriju kao merodavnu pod ""idealnim uslovima"", sa projektovanim +/- vrednostima u realnom svetu. Dakle, dosadasnja merenja nece biti pogresna, vec referentne vrednosti. Kao kada vam na pakovanju toalet papira napisu 100 listica +/- 5%.

Dan

pre 9 godina

Fizičar Džejms Frenson je pogrešio, jer nije uzeo u obzir da se svetlost može usporiti. Još 1999-te godine fizičarka Lene Vestergard Hau uspela da uspori svetlost na 60 km/h. A sada su uspeli da potpuno zaustave svetlost, zatim da ga otkoče kako bi nastavio da se kreće istom brzinom.

milan

pre 9 godina

i meni moderana nauka izgleda mnogo suspektno to bih rekao i neje interesantna teza da nije tacno okey ali brate to su za toliku udaljenost i gresku koju ovaj utvrdio su uopste irele
vantne za ovu udaljenost o kojoj se prica primera radi ako uopste znam ista o astronomiji sledeca galaksija nama sused ili komsije o zivotu se samo nagadja dakle ni opticki najbolji teleskop pr.Habel NEMA SANSI da vidi planetu nama slicnu ili bilo sta dakle samo teorije i nagadjanja bar po Ajstanovoj merenji svetlosti koji je najbrzi i nema nista niti moze sta biti brze od tih C300 hiljada km /S DAKLE Adromeda je 2miliona godina od nase mlecne galaxije udaljena i neznam zaista dali je relevantna ta brzina koja se nijansi razlikuje nebitno za nasu vasionu jel je bezkrajno velik i nemoze razum da zamiasli tu daljinu i bezkrajnost nebitno saMO ZA TE NAUCNIKE AKO IM neverujes teze isto je skoro kao nije bas ali ima slicnosti ta dva sveta talibanskog i nase nauke koja se zasniva na tezama ako neverujes onda si glup i prost samo teze!a talibani sta ti rade nece ni da pisem ako nisi njihovog misljenja ali se te dv sveta u osudi nevere pmnogo slazu!!!

Vilogorski

pre 9 godina

Poštovani kritičari.
Zao mi je, što bi narod rekao, što mešate žebe i babe.
Za ovako suptilne rasprave pdbacite emocije, egoizam i samoljublje.
Prvo mora se uzeti u obzir a i razumeti; Keatov pojam ANTINOMIJE.
Drugo, razumeri logički mehanizam funkcionisanja Tjuringove mašine.
Treće, shvatiti konačnu beskonačnosr,
Četvrto, razumeti Raselov paradoks, da su ga razumeli u vreme stvarana teorije relativiteta nauka ne bi išla tim tokom.
Peto, teorija brojeva je temelj razumevanja čistog uma
Razumeti Gedelovu teoremu.
Kada se to shvati i usvoji sve ostalo postaje jasno i divno!

Nikola

pre 9 godina

U četvrtoj godini gimnazije se iz fizike izučava opšta teorija relativiteta, a ne nekakva teorija generalne relativnosti. Možda će neko da kaže da je to isto, ali NIJE isto. To govori o tome koliko autor ovog teksta vlada materijom o kojoj piše. Ako je mogao tu da pogreši, ko zna kakve gluposti su skrivene u ostatku teksta (kojeg, naravno, posle početnog faula nemam nameru da čitam). Bilo bi pošteno da u potpisu teksta, kao ime autora napišete Google Translate.

Mladen

pre 9 godina

Prvo , vreme kasnjenja je manje od merne nesigurnosti izmerene brzine svetlosti . Drugo , 'naucnik' ni na koji nacin nije osporio Ajstajnov zakon , vec je rekao da konstanta u zakonu nije tacna . Tako je kroz vekove broj PI bio aproksimiran sa 3 , pa sa 22/7 , pa sa 3.14159265359... Niko ne osporava da ta konstanta postoji , vec samo njenu tacnu vrednost . Drugo , ta zvezda je bila VEOMA daleko i cinjenica je da se svemir siri . Neutrino slabo interaguje i putuje skoro pravoliniski , sa druge strane na svetlost utice gravitacija . To znaci da je svetlost mogla biti privucena galaksijama koje se udaljavaju i da je isla cik-cak , efektivno produzavajuci put . Takodje smatramo da je indeks prelamanja vakuuma 1 za sve talasne duzine , sto ne mora da znaci jer svetlost mozda nije putovala kroz apsolutno prazan prostor (npr. oblak prasine u kome je 'usporila') . I poslenje - 4.5 sata je prosecno kasnjenje na liniji Beograd-Bar , tako da imamo mnogo ozviljnije probleme .

Artemis Faul

pre 9 godina

@dejan ja kontam sta hoces da kažeš, ali nema šanse da se svjetlost probijala 4 i po sata. U slučaju koji ti opisuješ kašnjenje svjetlosti za neutronima bi mogli biti par djelića sekunde - u najgorem slučaj par sekundi - nikako par sati... (Rango, 26. jun 2014 19:29)

Fotonu stvorenom u sredistu Sunca potrebno je nekoliko milino godina da dospe do povrsine i otisne se ka nama, tako da to tvoje o par sekundi ne pije vodu.

Siki

pre 9 godina

Iz navedenih brojeva se može lako izračunati da se, eventualno, radi od grešci koja je tri puta manja od milionitog dela procenta. Sa naučne tačke gledišta to bi svakako bilo značajno, ali ipak ne toliko značajno da bi: "...teorije koje su stvorene kako bi se opisalo sve posmatrano morale bi da budu bačene".

Žaki

pre 9 godina

Ne bi bilo toliko dramatično čak i da je tačno. Dve nedelje kašnjenja na 12 miliona godina je relativno beznačajno pa bi se svi proračuni lako korigovali. A danas imamo i kompjutere pa su izračunavanja daleko lakša i brža nego u Ajnštajnovo vreme.(milan, 26. jun 2014 17:59)

Da, slažem se. Tim pre ako je uočeno usporavanje pravilo u nekoj jedinici vremena!

Kvazimodo Sorabius

pre 9 godina

1. Ovaj ozbiljni naučnik, i ako je generalno u pravu, ipak greši u detalju. Srbi su živi dokaz da teorija o kašnjenju svetla jeste tačna, ali - ne kasni samo par sati, već više vekova - tamo negde još od agresije azijata na Balkan i nastanka ropstva, koje i dalje traje...
2. "Oče" vasilije knezevicu - šta ti bi? Šteta što ti nisam predavao fiziku, znao bi na čemu si: da li bih te naučio nekim lekcijama ili bi imao slabu "k'o vrata". Je li tvoja klupa radila kada je bila lekcija o merenju svetla, o onim ogledalima s brda na brdo?
Biser je da je svetlost uvek TU, i da nije materijalna već energija, a fotoni? Pa solarne ćelije, fotoefekt kod naočara, na primer?
3. vilogorski, ti si moj idol! Ovo oko iracionalnog broja.
4. mladene, u pravu si, tako se NEKADA definisale vrednosti - danas ne: sve je definisano kvantnom fizikom, tj na pr. metar više nije tako već po talasnoj dužini.
5. Dragoljube, slažem se, i ne samo u ovom slučaju, sve matematičke konstante su tačne onoliko koliko smo do datog trenutka sposobni da izračunamo, a ne da su netačne. Što nešto nije precizno nije netačno.

Da se vratimo na početak: i ovi koji kritikuju (preneti) tekst ne obrate pažnju na bitnu postavku oko brzine svetlosti - "u vakuumu"!
Jer i ako zagonetna, svetlost je klasična fizička materija, ponaša se u skladu sa zakonima: prelamanje, razlaganje, refrakcija, difrakcija - čim menja sredinu i pri prolasku pored masivnih gravitacija.
Ova pretpostavka o grešci u brzini ne menja fiziku!

vilogorski

pre 9 godina

Način mišljenja!?
Promeniti ugao gledanja!
Logika klasične mehanike (u koji spada u Ajnštajnova teorija relativnosti)
ne podleže istim zakonima, princip komplementarnosti. Za kvantnu mehaniku važe druga pravila, koja su proizvod kvantovanja razmera.

orca

pre 9 godina

hej zaboravio si najvazniji deo a to je princip pravljenja pekmeza od sljiva u stanju mirovanja pri konstantnoj temperaturi i ne promenjenom pritisku i vlaznosti vazduha.

Vilogorski

pre 9 godina

Šta je VAKUUM?
Vakuum je(O) matematički interpretirano!
Praznina ili ništa je pojam koji zaokuplja ljudsku misao već milenijumima. Kinezi,Indusi, Vavilonci, Grci, Arapi nekada i mnogi drugi i dan danas vode borbu sa problemom ničega, etra, flogistina,vakuuma ili nekog prenosnika poremećaja. Čuvena Ajnštajnova muka trenutnog dejstva na daljinu je posledica nemanja prenosnika informacije. Veliki Makcvel je uveo ETAR ali ga Ajnštajn skloni i osta praznina.Nula je matematička interperetacija vakuuma pretpostavlja se da su je uveli Kinazi ili Indusi pre par hiljada gorina. U relugiji vakuum je onostranost(zagrobni život) u Grka had. U modernoj naučnoj misli vakuum se interpretira kao nešto gde nastaje prekid između fizičkog i metafizičkog i taj rascep nikada ne možemo preskočiti.U toj asimtotskoj zoni prestaje važenje ovih naših svesnih prirodnih zakona ali ceo svet i zbivanja u njemu su posledica kolebanja vakuma. Vakum ne možemo meriti on ne podleže euklidskoj geometriji vremena i prostora. Ali bez vakuuma nema ni bitka.On se ne može videti ali njegove manifestacije praktično i te kako osećamo.
Eto toliko. Tek da se zna, ako se bilo šta može znati?!

znam odgovor.

pre 9 godina

Bilo je ovo u 8 ili 9 epizodi Cosmos: A space time odyssey. Neutrino stigne pre zato sto pre i krene, te cestice pobegnu pre same implozije zvezde.

motokultivator

pre 9 godina

onomad se busasmo kako je naša genijalna Mileva, matematičkim proračunima dala esenciju Ajnštajnovim teorijama ..jer Albert se slabo snalazio u računu.. kad ono, pi! mora da je ovde ipak nešto čačko dok nije gledala

amadeo

pre 9 godina

@nikola
Ajnstajn je prvo objavio papir na temu Specijalne teorije relativnosti(Special theory of relativity) da bi nakon desetak godina objavio Opstu teoriju relativnosti(General theory of relativity) koja u specijalnu dopunjuje i gravitaciju,tako da se radi samo o pogresnom prevodu.Inace autori na ovakvim sajtovima ne postoje,vec se sve svodi na prepisivanje sa najpoznatijih portala i onda vesti tako idu kao bumerang kroz medije a prvobitni tekst je opet neki grubi neuki prevod nekog anglosaksonskog medija itd...

Mile

pre 9 godina

@ja

Svetlost i ima drugačiju brzinu u različitim sredinama. Ima tu x nekakvih stvari da ne ulazimo u detalje (uzmi neku knjigu iz fizike) ali ono što se označava sa "c" je brzina svetlosti u vakumu.

fizicar

pre 9 godina

@JA
"3.
Ako uzmemo te dve pretpostavke i iskombinujemo ih, dolazimo do zakljucka da svetlost mozda moze imati promenljivu brzinu u zavisnosti od sredine u kojoj se prostire."

zamolio bih te da nadjes negde udzbenik iz fizike za osnovnu skolu. u sadrzaju pronadji nesto kao "indeks prelamanja svetlosti". u medjuvremenu, dok to budes trazio, stavi kafenu kasicicu u staklenu casu do pola napunjene vodom i posmatraj zapanjujuci fenomen

Petar

pre 9 godina

@JA
(da se i ja nadovezem)
" ali mozda ima nesto jos redje od vakuma" - Vakuum je po definiciji odsustvo bilo cega, tako da ne moze biti nesto redje od NICEGA.

ništa, samo kažem

pre 9 godina

@Petar, u vakuumu postoje najmanje sve dimenzije, uključujući prostor i vreme
Čini se da je vakuum ipak prilično 'daleko' od kako reče NICEGA, ne?

dokle vise

pre 9 godina

@mc: Dobro si me nasmejao sa tvojom recenicom da su stari Grci izmerili brzinu svetlosti zupcanicima. Ovaj tvoj biser treba sacuvati jer je vrlo redak. Bilo bi super fenomenalno da su oni zaista bili toliko napredni ali prosto nisu. Oni nisu cak ni imali ideju da se svetlost prostire konacnom brzinom. Na stranu to sto su Grci mislili da im je um dovoljan da spoznaju stvari i pojave pa se nisu bavili experimentima. Taj experiment sa zupcanicima je dosao nekih 2500 godina posle starih Grka. Galilej, koji nista nije verovao na rec, je pokusao da izmeri brzinu svetlosti ali nije uspeo. Prve zadovoljavajuce procene brzine svetlosti su dosle iz astronomskih posmatranja. Inace, pao si na oba "maturska" pitanja.