Ponedeljak, 24.03.2014.

14:44

"Nema više jeftine hrane"

Vreme jeftine hrane je definitivno iza nas, ocenio je direktor Produktne berze Žarko Galetin i zato bi država morala čvršće da podrži poljoprivredne projekte.

Izvor: Tanjug

"Nema više jeftine hrane" IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

4 Komentari

Sortiraj po:

djeturum

pre 10 godina

Nema vise jeftine hrane, ali proverite ovo, poljoprivreda ucestvuje sa oko 3% u BDP-u EU. Izdvajanja za poljoprivredu iz budzeta EU su oko blizu 50%. E sada ko moze da opravda ovo ekonomski?
Sa druge strane, velika su ulaganja u obnovljive izvore energije pa dolazimo do situacije da se pre podizu polja solarnih panela i vetrogeneratora nego psenice.
Jos jedna stvar, procenat ljudi koji se bavi poljoprivredom u EU nije veci od 7%.
Moj zakljucak, hrane moze da bude, da je ima dovoljno, a da cena bude pristupacna.

Marko Nikolic

pre 10 godina

Jelte, nema više jeftine hrane? To je poruka građaninu Srbije koji je proteklih 15 godina (90-te neću da pominjem) trošio 40-45 procenata raspoloživog dohotka na hranu što bi bilo negde na nivou Pakistana i Kenije, više nema tako jeftino! Sad ćete trošiti 80 procenata pošto nam takođe treba smanjenje plata u javnom sektoru a kod privatnog poslodavca moguce i da necete ni dobijati platu pošto nemamo Inspekciju rada

Nele

pre 10 godina

Naravno da nema više jevtine hrane, mi smo sada buduća EU članica i večne ovce koje treba šišati. Kako isti hleb u Srbiji koja je žitnica košta 35-40 din a u Egiptu može za 10 din da se kupi. Ista priča i sa vodom. Dakle ima prostora, poenta je samo ko koliko mora da se ugradi i ko da ubere profit. Siguran sam da jevtine hrane ima samo je pitanje ko hoće normalno da se maržira!

Marko Nikolic

pre 10 godina

Jelte, nema više jeftine hrane? To je poruka građaninu Srbije koji je proteklih 15 godina (90-te neću da pominjem) trošio 40-45 procenata raspoloživog dohotka na hranu što bi bilo negde na nivou Pakistana i Kenije, više nema tako jeftino! Sad ćete trošiti 80 procenata pošto nam takođe treba smanjenje plata u javnom sektoru a kod privatnog poslodavca moguce i da necete ni dobijati platu pošto nemamo Inspekciju rada

Nele

pre 10 godina

Naravno da nema više jevtine hrane, mi smo sada buduća EU članica i večne ovce koje treba šišati. Kako isti hleb u Srbiji koja je žitnica košta 35-40 din a u Egiptu može za 10 din da se kupi. Ista priča i sa vodom. Dakle ima prostora, poenta je samo ko koliko mora da se ugradi i ko da ubere profit. Siguran sam da jevtine hrane ima samo je pitanje ko hoće normalno da se maržira!

djeturum

pre 10 godina

Nema vise jeftine hrane, ali proverite ovo, poljoprivreda ucestvuje sa oko 3% u BDP-u EU. Izdvajanja za poljoprivredu iz budzeta EU su oko blizu 50%. E sada ko moze da opravda ovo ekonomski?
Sa druge strane, velika su ulaganja u obnovljive izvore energije pa dolazimo do situacije da se pre podizu polja solarnih panela i vetrogeneratora nego psenice.
Jos jedna stvar, procenat ljudi koji se bavi poljoprivredom u EU nije veci od 7%.
Moj zakljucak, hrane moze da bude, da je ima dovoljno, a da cena bude pristupacna.

Marko Nikolic

pre 10 godina

Jelte, nema više jeftine hrane? To je poruka građaninu Srbije koji je proteklih 15 godina (90-te neću da pominjem) trošio 40-45 procenata raspoloživog dohotka na hranu što bi bilo negde na nivou Pakistana i Kenije, više nema tako jeftino! Sad ćete trošiti 80 procenata pošto nam takođe treba smanjenje plata u javnom sektoru a kod privatnog poslodavca moguce i da necete ni dobijati platu pošto nemamo Inspekciju rada

Nele

pre 10 godina

Naravno da nema više jevtine hrane, mi smo sada buduća EU članica i večne ovce koje treba šišati. Kako isti hleb u Srbiji koja je žitnica košta 35-40 din a u Egiptu može za 10 din da se kupi. Ista priča i sa vodom. Dakle ima prostora, poenta je samo ko koliko mora da se ugradi i ko da ubere profit. Siguran sam da jevtine hrane ima samo je pitanje ko hoće normalno da se maržira!

djeturum

pre 10 godina

Nema vise jeftine hrane, ali proverite ovo, poljoprivreda ucestvuje sa oko 3% u BDP-u EU. Izdvajanja za poljoprivredu iz budzeta EU su oko blizu 50%. E sada ko moze da opravda ovo ekonomski?
Sa druge strane, velika su ulaganja u obnovljive izvore energije pa dolazimo do situacije da se pre podizu polja solarnih panela i vetrogeneratora nego psenice.
Jos jedna stvar, procenat ljudi koji se bavi poljoprivredom u EU nije veci od 7%.
Moj zakljucak, hrane moze da bude, da je ima dovoljno, a da cena bude pristupacna.