Utorak, 10.12.2013.

10:45

Kreće Fond energetske efikasnosti

Ministarka energetike Zorana Mihajlović izjavila je da će Fond energetske efikasnosti početi da funkcioniše od 1. janaura sledeće godine.

Izvor: Tanjug

Kreæe Fond energetske efikasnosti IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

4 Komentari

Sortiraj po:

jelica

pre 10 godina

Energetska efikasnost,je najpotrebnija velikim gradovima,zbog ogromne potrošnje koja se u njima pravi.Smatram da se o ovom projektu može zaposliti i građevinska operativa i povećati i to znato proizvodnja građevinskog materijala.Ušteda u energije je veoma velika i stvara mogućostza broje uštede i državi i građanima.Nadam se da će valjano ovo biti sprovedeno u delo,jer se plašim da se i ovo ne uradi na loš način kao i mnoge druge velike stvari.

malo kompetentniji od kompetentnih

pre 10 godina

"...Posebno je skrenula pažnju na pitanje kogeneracije, i navela da bi sadašnji stepen efikasnosti 57 toplana u Srbiji, koji se kreće od 20 do 42 odsto, trebao da se poveća na 85 do 90 odsto..."
Ministarka je malo pomešala stvari (možda je pomešala toplane i termoelektrane), što je prilično, prilično veliki propust jer stepen efikasnosti toplana (uključujući proizvodni i distributivni sistem) iznosi oko 80% (negde više, negde manje od toga, istina - uglavnom manje, ali daleko iznad pomenutih procenata). Takođe, neka eventualna kogeneracija ("u toplanama")bi dobacila do 85-90% ali samo u periodu dok radi. Ona toplana koja nema gde da plasira toplotnu energiju tokom leta (potrošna topla voda, daljinsko hlađenje!) na godišnjem nivou bi opet imala efikasnost oko 60-65%, tako da bi takva kogeneracija bila veoma skupa (i verovatno neisplativa) investicija, sve dok ne postoji konzum za toplotnu energiju van grejne sezone.

MMMM

pre 10 godina

Glavna priča treba da bude u novim fasadama (pločama)na svim zgradama u Srbiji i starijim kućama od 10 godina,zatim zamena prozora novim,ugradnja merača grejanja po stanovima ili radijatorima! I na kraju dogradja kosih krovova na hiljadama ravnih u Srbiji,sa solarnim panelima i još jednim spratom i potkrovljem,zatim termalne vode iskoristit za grejanje plastenika,zgrada i bazena,pravljenje goriva od slame,piljevine ,prelazak na hibridne motore na kolim aplin tng i el.ostao kao u svetu,ova sredstva pokazuju da mi uopšte ne razumemo da je nama najveća uvozna stavka gorivo i da država tu stavku može smanjiti za trećinu za 5 godina i to vredi nekoliko puta više nego potrebna ulaganja.Nažalost zemlje koje su već ušle u eu pre nas prilično su potrošile pristupne fondove za ove namena ali treba videti kako sada izgleda Varšava,Bratislava,Prag,Budimpešta,Bukurešt ili Sofija,naročito bivša tzv nova naselja real socijalistička nekad bela a kod nas danas garava kao i Beograd.Ovo je oblast toliko važna za ekonomiju zemlje kao i neke čitave grane privrede i uopšte nije neki "pomodni hir"nego realna ekonomija.Danska je već na nivou 4,po energatskoj efikasnosti a mi ni na jedan.Ukratko ovde je situacija katastrofalno zaostajanje i neznanje i neazumevanje!

genije

pre 10 godina

"27 odsto energije dobija iz obnovljivih izvora"
Baš me zanima koji je mamlaz potpisao ovakav dogovor sa EU, jer ovo je deo dogovora, valjda energetskog...
I koliko još (neuporedivo bogatijih) država EU, od ukupno 28, ima tako ambiciozne planove.

genije

pre 10 godina

"27 odsto energije dobija iz obnovljivih izvora"
Baš me zanima koji je mamlaz potpisao ovakav dogovor sa EU, jer ovo je deo dogovora, valjda energetskog...
I koliko još (neuporedivo bogatijih) država EU, od ukupno 28, ima tako ambiciozne planove.

MMMM

pre 10 godina

Glavna priča treba da bude u novim fasadama (pločama)na svim zgradama u Srbiji i starijim kućama od 10 godina,zatim zamena prozora novim,ugradnja merača grejanja po stanovima ili radijatorima! I na kraju dogradja kosih krovova na hiljadama ravnih u Srbiji,sa solarnim panelima i još jednim spratom i potkrovljem,zatim termalne vode iskoristit za grejanje plastenika,zgrada i bazena,pravljenje goriva od slame,piljevine ,prelazak na hibridne motore na kolim aplin tng i el.ostao kao u svetu,ova sredstva pokazuju da mi uopšte ne razumemo da je nama najveća uvozna stavka gorivo i da država tu stavku može smanjiti za trećinu za 5 godina i to vredi nekoliko puta više nego potrebna ulaganja.Nažalost zemlje koje su već ušle u eu pre nas prilično su potrošile pristupne fondove za ove namena ali treba videti kako sada izgleda Varšava,Bratislava,Prag,Budimpešta,Bukurešt ili Sofija,naročito bivša tzv nova naselja real socijalistička nekad bela a kod nas danas garava kao i Beograd.Ovo je oblast toliko važna za ekonomiju zemlje kao i neke čitave grane privrede i uopšte nije neki "pomodni hir"nego realna ekonomija.Danska je već na nivou 4,po energatskoj efikasnosti a mi ni na jedan.Ukratko ovde je situacija katastrofalno zaostajanje i neznanje i neazumevanje!

malo kompetentniji od kompetentnih

pre 10 godina

"...Posebno je skrenula pažnju na pitanje kogeneracije, i navela da bi sadašnji stepen efikasnosti 57 toplana u Srbiji, koji se kreće od 20 do 42 odsto, trebao da se poveća na 85 do 90 odsto..."
Ministarka je malo pomešala stvari (možda je pomešala toplane i termoelektrane), što je prilično, prilično veliki propust jer stepen efikasnosti toplana (uključujući proizvodni i distributivni sistem) iznosi oko 80% (negde više, negde manje od toga, istina - uglavnom manje, ali daleko iznad pomenutih procenata). Takođe, neka eventualna kogeneracija ("u toplanama")bi dobacila do 85-90% ali samo u periodu dok radi. Ona toplana koja nema gde da plasira toplotnu energiju tokom leta (potrošna topla voda, daljinsko hlađenje!) na godišnjem nivou bi opet imala efikasnost oko 60-65%, tako da bi takva kogeneracija bila veoma skupa (i verovatno neisplativa) investicija, sve dok ne postoji konzum za toplotnu energiju van grejne sezone.

jelica

pre 10 godina

Energetska efikasnost,je najpotrebnija velikim gradovima,zbog ogromne potrošnje koja se u njima pravi.Smatram da se o ovom projektu može zaposliti i građevinska operativa i povećati i to znato proizvodnja građevinskog materijala.Ušteda u energije je veoma velika i stvara mogućostza broje uštede i državi i građanima.Nadam se da će valjano ovo biti sprovedeno u delo,jer se plašim da se i ovo ne uradi na loš način kao i mnoge druge velike stvari.

genije

pre 10 godina

"27 odsto energije dobija iz obnovljivih izvora"
Baš me zanima koji je mamlaz potpisao ovakav dogovor sa EU, jer ovo je deo dogovora, valjda energetskog...
I koliko još (neuporedivo bogatijih) država EU, od ukupno 28, ima tako ambiciozne planove.

MMMM

pre 10 godina

Glavna priča treba da bude u novim fasadama (pločama)na svim zgradama u Srbiji i starijim kućama od 10 godina,zatim zamena prozora novim,ugradnja merača grejanja po stanovima ili radijatorima! I na kraju dogradja kosih krovova na hiljadama ravnih u Srbiji,sa solarnim panelima i još jednim spratom i potkrovljem,zatim termalne vode iskoristit za grejanje plastenika,zgrada i bazena,pravljenje goriva od slame,piljevine ,prelazak na hibridne motore na kolim aplin tng i el.ostao kao u svetu,ova sredstva pokazuju da mi uopšte ne razumemo da je nama najveća uvozna stavka gorivo i da država tu stavku može smanjiti za trećinu za 5 godina i to vredi nekoliko puta više nego potrebna ulaganja.Nažalost zemlje koje su već ušle u eu pre nas prilično su potrošile pristupne fondove za ove namena ali treba videti kako sada izgleda Varšava,Bratislava,Prag,Budimpešta,Bukurešt ili Sofija,naročito bivša tzv nova naselja real socijalistička nekad bela a kod nas danas garava kao i Beograd.Ovo je oblast toliko važna za ekonomiju zemlje kao i neke čitave grane privrede i uopšte nije neki "pomodni hir"nego realna ekonomija.Danska je već na nivou 4,po energatskoj efikasnosti a mi ni na jedan.Ukratko ovde je situacija katastrofalno zaostajanje i neznanje i neazumevanje!

malo kompetentniji od kompetentnih

pre 10 godina

"...Posebno je skrenula pažnju na pitanje kogeneracije, i navela da bi sadašnji stepen efikasnosti 57 toplana u Srbiji, koji se kreće od 20 do 42 odsto, trebao da se poveća na 85 do 90 odsto..."
Ministarka je malo pomešala stvari (možda je pomešala toplane i termoelektrane), što je prilično, prilično veliki propust jer stepen efikasnosti toplana (uključujući proizvodni i distributivni sistem) iznosi oko 80% (negde više, negde manje od toga, istina - uglavnom manje, ali daleko iznad pomenutih procenata). Takođe, neka eventualna kogeneracija ("u toplanama")bi dobacila do 85-90% ali samo u periodu dok radi. Ona toplana koja nema gde da plasira toplotnu energiju tokom leta (potrošna topla voda, daljinsko hlađenje!) na godišnjem nivou bi opet imala efikasnost oko 60-65%, tako da bi takva kogeneracija bila veoma skupa (i verovatno neisplativa) investicija, sve dok ne postoji konzum za toplotnu energiju van grejne sezone.

jelica

pre 10 godina

Energetska efikasnost,je najpotrebnija velikim gradovima,zbog ogromne potrošnje koja se u njima pravi.Smatram da se o ovom projektu može zaposliti i građevinska operativa i povećati i to znato proizvodnja građevinskog materijala.Ušteda u energije je veoma velika i stvara mogućostza broje uštede i državi i građanima.Nadam se da će valjano ovo biti sprovedeno u delo,jer se plašim da se i ovo ne uradi na loš način kao i mnoge druge velike stvari.