pucav
pre 12 godina
Pre svega ako gajimo cistotu naseg jezika , i svoju cirilicu onda treba pravilno reci pocinkovani lim , a ne galvazinirani.Ovaj termin uzet je iz engleskog odnosno americkog naziva prevucenih limova , a posto nam je Amerika ugled to i lim treba da se tako zove.
Gdin Vlahovic se javlja posle duzeg vremena , sigurno je dobio nalog stranke da se ukljucuje u predizbornu kampanju i pocinje da lupa kao Maksim po trnju.Zeljezara u Smederevu , tkz stara zeljezara osnovana je kao AD Sartid pocetkom 20 veka. Novu zeljezaru u divnom Godominskom polju su izborili srpski politicari uz velike muke kod Tita , i ona je sazidana ali pod uslovom da se deo proizvodnje bazira na njenoj preradi u Srbiji.Fizibiliti studija je uradjena na bazi rude gvozdza na Kopaoniku , domaceg koksa iz Lukavca , na bazi bosanskih ugljeva za koksovanje. Obe ove sirovine nisu ni slucajno bile u kolicinama za eksploataciju tako da je zeljezara bazirana na sirovinama iz uvoza , rude , koncetrata i uglja za Lukavac. Na bazi proizvodnje toplo i hladno valjanih limova sagradjeni su dodatni pogoni za njihovu finalizaciju Fabrika savnih cevi u Urosevcu, fabrika hladno oblikovanih profila u Aleksincu , sa izgradnjom nove hladne valjaonice fabrika belog lima u Sapcu , fabrika pocinkovanog lima u Vucitrnu , fabrika pocinkovanih cevi u Djakovici, i normalno imala je plasman veceg dela robe na trzistu Jugoslavije.I tako organizovana ostvarivala je gubitke jer nije mogla ekonomski da bude pozitivna. Jugoslavija je pokrivala njene gubitke sa 70 mil $ godisnje. Raspadom Jugoslavije ceo sistem se raspao , deo fabrika privatizova , deo ne radi i solomonsko resenje Vlade je bila prodaja US Steel-u za 20 min $. Zasto su je amerikanci kupili ,da bi povecali kontigent uvoza iz Evrope jer prema sporazumu sa UE kontigenti izvoza u SAD su limitirani.Prvo su kupili Kosice , pa ulaskom Slovacke u UE deo proizvodnje i njihovoh izvoza su preselili u poklonjenu fabriku u Srbiji. Uspesno su radili par godina da kada ekonomija je pocela da pravi gubitke se odlucili da odu , i da ostave dugove Srbiji da trlja glavu. To je stvarnost o zeljezari i vrlo mala je verovatnoca da je neko kupi jer ako neko zeli i da je kupi a mi stvarno zelimo da ssledimo evropski put , taj bi morao da ulozio ogromne investicije da je dovede prvo da bude ekoloski ispravna. O Zeljezari se moze napisati roman i napraviti film ali njena realnost je kao Hute Lenjin u Krakovu , gde je radilo 75.000 radnika i koja je zatvorena i pretvorena u muzej , jer bi njeno demoliranje kostalo koliko i izgradnja nove.
28 Komentari
Sortiraj po: