Ponedeljak, 31.10.2011.

09:26

Trgovci hoće i promet i visoke cene

Povećanje kupovne moći i olakšanje poslovanja jedini su lek za bolesnu srpsku maloprodaju koja od kraja 2008. godine neprekidno tone, smatraju ekonomisti.

Izvor: Politika

Trgovci hoæe i promet i visoke cene IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

18 Komentari

Sortiraj po:

Ivan

pre 12 godina

U ovoj zemlji se sve stvari postavljaju izvrnuto. Krecemo od posledice,umesto od uzroka. neko je lepo naveo da plata koja se isplati radniku u iznosu od 20.000 ustvari kosta poslodavca 35.000. Zbog cega? PIO fonda koji je pred kolapsom? Ili mozda fonda za zdravstvenu zastitu? Za nezaposlenost? Zbog monopola DRZAVE! U normalnim zemljama je odvajanje za sve te stavke uglavnom na dobrovoljnoj bazi ili na unapred ugovorenim sindikalnim obavezama,ako sindikat u toj kompaniji ili bransi postoji. U nasim uslovima je cak takav nacin placanja svih tih stavki putem osiguravajucih drustava mnogo povoljniji nego na trenutni nacin. Po nekim racunicama taj iznos ne bi prelazio 5.000 dinara mesecno.Sad uzmite na primer platu od 40.000 dinara koja sa svim dazbinama poslodavca izadje 70.000 dinara. Radniku 40,u fondove i za porez 30. Porez na zarade je 12%. U ovom slucaju 8.400(moze se slobodno ukinuti neoporezivi deo). Zatim,radnik sam izdvoji,uzmimo na primer 7.000 dinara,pa uplati sam sebi osiguranja u osiguravajucim kucama(kad bi se ta praksa uvela,cifra bi bila znacajno manja zbog obima posla osiguravajucih kuca,ali neka ostane ovako).8.400+7.000=15.400 Radnik na ruke ili u banku primi 54.600. Veca kupovna moc,zar ne? Za 36,5%. Ali,manje novca u budzetu,pomislicete... Ne...Ista kolicina,najverovatnije,jer ce zbog povecanja obima potrosnje u prodavnicama biti veca naplata PDV-a,pa cemo vrlo lako doci do iste cifre. Zatim,veliki broj radnika ce se iz sive ekonomije,gde su bukvalno oterani nametima monopolisticke drzave,vratiti u neke normalne,legalne tokove. Povecava se promet u bankama,jer su plate radnika vece. Drzava naplacuje porez i od banaka. Povecava se porez koji ce biti naplacen od osiguravajucih kuca. Budzet ce opet biti pun. Ali,sta je mana toga? Pa nema drzavne administracije! Nema nepotrebnih radnih mesta namenjenih stranackim kadrovima,bez obzira ko je na vlasti. Nema upravljanja budzetskim resursima od strane koalicionih partnera,niti njihove raspodele,bez obzira ko je u koaliciji. Druga stvar. Cena hrane je previsoka. Ali,za to nije kriva samo drzava. Niti samo trgovci. Za to snosimo kolektivnu krivicu,kao narod. Osnov proizvodnje hrane je poljoprivreda,koju smo sistematski unistavali vise od 60 godina. Kazemo da je nerentabilna. Nije. Krivica drzave je upravo u tome sto je dozvolila sistematsko odumiranje sela u Srbiji. Gradimo koridor 10. Slazem se da nam treba. Ali,ne gradimo put od njive do koridora 10 kojim cemo hranu dovesti iy sela do koridora 10. Ona ce dalje lako nastaviti autoputem. U 21.veku vecina sela u Srbiji nema osnovne uslove za zivot. Mladi zato odlaze odatle,u Beograd naravno,a samim tim zemlju nema ko da radi.Osnovna radno-organizaciona jedinica u poljoprivredi je porodica. Od nje sve krece. Ako je ona slaba,a slaba je jer su deca otisla u beograd u potrazi za normalnim uslovima zivota,poljoprivreda je nerentabilna.Samim tim prestaje masovna proizvodnja hrane,a njena cena vrtoglavo raste.
Sad se malo vracamo na deo o platama i prikljucujemo ga hrani:
Zamislimo radnika koji je umesto 40.000 primio 54.600
Zamislimo da je cena hrane duplo manja,kao sto moze da bude,ako drzava napokon odradi svoj posao,pa umesto 30.300 koliko odvajamo za osnovne zivotne namirnice svakog meseca,odvajamo samo 16.000.
Zar ne ostaje dodatna 31.000 za trosenje u toku meseca?
Zar promet u rodavnicama ne bi bio veci?
To bi uzrocno-posledicno dovelo do novog talasa pojeftinjenja osnovnih zivotnih namirnica,jer gradjani bi pored njih kupovali i drugu robu,koja je trgovcima ipak znatno isplativija. Manje za hranu-vise za ostalo.
Kao sto vidite postoji mnogo nacina da se promene neke stvari.samo treba volje za to. Ima li je?

Bote

pre 12 godina

Uf uf uf koliko nebuloza u jednom intervjuu...pre cetiri godine placao sam dugotrajno mleko "Moja Kravica" 0,7 evra po litru, a sada je ravno 1 evro (pre nekoliko meseci bilo je cak i 1,1 evro). Sardine u konzervi pre 4 godine su bile izmedju 0.6-0.8 evra zavisno od marke - danas su sve marke preko 1 evro cak 1,2-1,3e. Hleb je bio 20-25 dinara. Sada vidjam neke austrijske crne hlebove od 1e, 0.8e hleb privatnika, Sava tu negde oko 0.4e. Slatkisi ubi Boze, ne smem da kupim u pakovanju moram na meru inace se ispostavlja da placam ambalazu 30-40 dinara a proizvod je 75din. Kozmetika...to pa tek.

Kad se sve skupi verovatno dajem 50 evra vise mesecno samo za osnovne proizvode, nego pre 4 godine. A naravno, plate u prosveti skoro iste...

poslodavci izrabljuju , trgovci pljackaju , i sve je potaman

pre 12 godina

sistem nasih trgovaca je : bolje da na jednom potrosacu zaradi 50 evra nego mozda na pet ili deset ! inace porez na promet je za prehrambene proizvode u nmnogim zemljama ispod deset procenata !

Bajker

pre 12 godina

Gospodine Aleksandre Stevanovicu, dozvolite da vam kazem da nemate pojma.
Vase znanje i pretpostavke, govore mi da ste pali sa neke druge planete i govorite gluposti.
Jedno totalno nepoznavanje materije i sadasnje situacije.

Nenad

pre 12 godina

U Novom Sadu bilo je nekoliko supermarketa, Rodic, Univer, Maxi, Idea, Tus, Merkator. Sada je ostala samo Idea i Univer jer je Idea kupila sve ostalo (osim Maxija ali je on u manjem procentu zastupljen)

LIDLU OTVORI SE

pre 12 godina

Nabavna cena alkohola 96% 1l od fabrike je 108 din, a u Supermarketima je prodajna 230,90 din.
MARZE SU STVARNO MINIMALNE!!!

lev

pre 12 godina

Ocigledno nekome odgovara da nam se unisti privreda (poljoprivreda, industrija, trgovina...), nije to tek tako spontano lopovska neodgovornost nasih politicara. Od ovoga najvecu korist imaju strane multinacionalne kompanije koje se nude za spas nase privrede.

Kupac

pre 12 godina

Stvarno ne znam zasto se trgovci bune.Vecina proizvoda je do 30% mozda i vise skuplkjekodnas negou inostransttvu. Evo na primer Zara ima je u svim evropskim gradovima a sve je tamo jeftinije za 30-40%.KOd nas ni jeddan trgovac ne radi zaprovziiju odnosno trgovacku marzu manju od 100%.I kada dodju rasprodaje kao fol snizenje 70% oni opet zarade 30%. Uzmimo na primer i trgovine sa poljoprivrednom robom. Krompir na kvantasu 20 dinara ono prodaju za 50 dinara.Grozdje 50 dinara oni prodaju za 100-120 dinara i tako redom Kada ih pitas zasto je skupo u radnji odgovor je A benzin/ Koliki utrosak goriva od kvantasa do prodavnice i koliki je udeo goriva u jedinici proizvoda.Zto jedemo nakskuplju hranu u Evropi a poljoprivredna zemlja. Sve dok se ne naprave veletznice kao sto ih ima usvim velikim gradovimaEvrope gde se snapdevaju piljari i dobijes racun paformiras cenu ne vecu od 15% marze pa izdas fiskalni racun i na kraju godine platis porez mi necemo imati jeftinu hranu.Televizor LCD marke LG najnovije generacije u Nemackoj u maloprodaji kosta 250 Evra sa ekranom vecim od 32 inca Kod nas takva TV kosta 60 hiljada dinara

Upuceni

pre 12 godina

Stvar je u sledecem,prosecna marza je zaista ispod 18 posto koliko je neki optimum za prodavnice srednjeg nivoa(nivo se smanjuje sa porastom formata) s tim da je marza na robu koja se najvise kupuje obicno manja od toga i zarada se pokusava pokupiti u sustini na lukzusnijim artiklima poput pica,skupljih cokolada itd.Pojedina roba kao na primer deterdzenti se kupuje iskljucivo na akciji gde je marza obicno jos i manja osim ako niste dobili posebne uslove kod dobavljaca.Kada bi se gledala cinjenica da je dosta trgovinskih lanaca propalo(Rodic,Pdu,Jukomerc) zbog lose unutrasnje strukture ispada da trgovina.Molio bi da stvar posmatrate i iz drugog ugla.Od te marze vi morate placati porez na zarade koji u Srbiji iznosi veliki deo i same zarade(na 20000 dinara zarade placate 35000 sa porezom zapravo),inspekcije koje po pravilu dolaze kad drzavi treba novac i onda naplacuju i paucinu u magacinskom prostoru,musterije i radnike koji te potkradaju na sve originalnije i originalnije nacine(licno sam video lika kako pokusava da ukrade celu sunku ispod kaputa),raznih putnika i mrcendajzera koji ti prete radnicima da ces im ti dati otkaz ako oni ne kupe odredjen broj artikala(sto je najvecem broju slucajeva netacno),nevidljivog monopola koji u Srbiji najvise u sirovinskoj sferi i uvoznih prava,kaliranja voca i druge robe,struje,vode,grejanja,klimatizacije pa i sama roba tako da sve u svemu prosecni profiti daleko manji nego sto se misli.Prostor za pad cena vidim u smanjenju poreza na zarade i postenijeg inspekcijskog nadzora nad trgovinama kao i u puno postenijoj drzavi i boljem obrazovaju kadrova sto je trenutno veliki problem jer skolstvo ne izbacuje kadrove koji ce u trgovinama se ponasati u skladu sa zahtevima vremena.Ovo je samo moje misljenje s kojim se verovatno necete sloziti,ali mene nervira upiranja prsta na trgovce uz potpuno ignorisanje skrivenih monopla i lose i preskupe drzave sto i najvise tera strane trgovinske lance.Smatram da monopol jedino mozda maksi u Beogradu sve ostalo je pod delovanjem slobodne konkurencije(Idea,Merkator,Gomex,Persu,Vero,Metro,jos ih ima par u juznoj Srbiji...)

gost

pre 12 godina

A, proizvodnja? Ko ce da kupuje i trosi ako nemamo proizvodne radnike. Cim drzava dozvoli zakonima, prelevmanima i carinskim stopama proizvodjacima da zaradjuju i trgovine ce zivnuti. Ovako u ovoj situaciji postoje samo megamarketi koji akcijskim prodajama skidaju kajmak to jest malo zarade u Srbiji i 6 milijardi evra doznaka iz inostranstva od kojih Srbija zivotari. I to je maksimum sa ekonomijom ove garniture na vlasti.

iv

pre 12 godina

Prvo i osnovno: 'sankcionisite' monopoliste i problem je vecim delom resen. Sama cinjenica da se ljudima isplati da idu u nabavku u Segedin trebalo bi ovdasnjem prodavcu, a Boga mi i drzavi, da bude 'wakeup' alarm.

Dejan

pre 12 godina

Neverovatno,koliko se strucnjaka ukljuci i pametuje o tome što NEMAMO PARA! Jer da imamo para mi bi kupovali. A cene nam jesu najviše a plate najniže. Marže su ogromne,a plate premale.

хаос

pre 12 godina

Кад у Берлину нешто неће да се прода месецима, ставља се на цену нижу од набавне за 50%. Код нас ће да се чека 3 године.

Marios

pre 12 godina

Ma da,trgovci su krivi za sve probleme koji su nas zadesili.Robu im zapleniti a njih u zatvor,po kratkom postupku.Oni ce da se bogate na jadnom narodu,pa to je samo valjda rezervisano za drugove politicare,jel da?

iv

pre 12 godina

Prvo i osnovno: 'sankcionisite' monopoliste i problem je vecim delom resen. Sama cinjenica da se ljudima isplati da idu u nabavku u Segedin trebalo bi ovdasnjem prodavcu, a Boga mi i drzavi, da bude 'wakeup' alarm.

хаос

pre 12 godina

Кад у Берлину нешто неће да се прода месецима, ставља се на цену нижу од набавне за 50%. Код нас ће да се чека 3 године.

Kupac

pre 12 godina

Stvarno ne znam zasto se trgovci bune.Vecina proizvoda je do 30% mozda i vise skuplkjekodnas negou inostransttvu. Evo na primer Zara ima je u svim evropskim gradovima a sve je tamo jeftinije za 30-40%.KOd nas ni jeddan trgovac ne radi zaprovziiju odnosno trgovacku marzu manju od 100%.I kada dodju rasprodaje kao fol snizenje 70% oni opet zarade 30%. Uzmimo na primer i trgovine sa poljoprivrednom robom. Krompir na kvantasu 20 dinara ono prodaju za 50 dinara.Grozdje 50 dinara oni prodaju za 100-120 dinara i tako redom Kada ih pitas zasto je skupo u radnji odgovor je A benzin/ Koliki utrosak goriva od kvantasa do prodavnice i koliki je udeo goriva u jedinici proizvoda.Zto jedemo nakskuplju hranu u Evropi a poljoprivredna zemlja. Sve dok se ne naprave veletznice kao sto ih ima usvim velikim gradovimaEvrope gde se snapdevaju piljari i dobijes racun paformiras cenu ne vecu od 15% marze pa izdas fiskalni racun i na kraju godine platis porez mi necemo imati jeftinu hranu.Televizor LCD marke LG najnovije generacije u Nemackoj u maloprodaji kosta 250 Evra sa ekranom vecim od 32 inca Kod nas takva TV kosta 60 hiljada dinara

Upuceni

pre 12 godina

Stvar je u sledecem,prosecna marza je zaista ispod 18 posto koliko je neki optimum za prodavnice srednjeg nivoa(nivo se smanjuje sa porastom formata) s tim da je marza na robu koja se najvise kupuje obicno manja od toga i zarada se pokusava pokupiti u sustini na lukzusnijim artiklima poput pica,skupljih cokolada itd.Pojedina roba kao na primer deterdzenti se kupuje iskljucivo na akciji gde je marza obicno jos i manja osim ako niste dobili posebne uslove kod dobavljaca.Kada bi se gledala cinjenica da je dosta trgovinskih lanaca propalo(Rodic,Pdu,Jukomerc) zbog lose unutrasnje strukture ispada da trgovina.Molio bi da stvar posmatrate i iz drugog ugla.Od te marze vi morate placati porez na zarade koji u Srbiji iznosi veliki deo i same zarade(na 20000 dinara zarade placate 35000 sa porezom zapravo),inspekcije koje po pravilu dolaze kad drzavi treba novac i onda naplacuju i paucinu u magacinskom prostoru,musterije i radnike koji te potkradaju na sve originalnije i originalnije nacine(licno sam video lika kako pokusava da ukrade celu sunku ispod kaputa),raznih putnika i mrcendajzera koji ti prete radnicima da ces im ti dati otkaz ako oni ne kupe odredjen broj artikala(sto je najvecem broju slucajeva netacno),nevidljivog monopola koji u Srbiji najvise u sirovinskoj sferi i uvoznih prava,kaliranja voca i druge robe,struje,vode,grejanja,klimatizacije pa i sama roba tako da sve u svemu prosecni profiti daleko manji nego sto se misli.Prostor za pad cena vidim u smanjenju poreza na zarade i postenijeg inspekcijskog nadzora nad trgovinama kao i u puno postenijoj drzavi i boljem obrazovaju kadrova sto je trenutno veliki problem jer skolstvo ne izbacuje kadrove koji ce u trgovinama se ponasati u skladu sa zahtevima vremena.Ovo je samo moje misljenje s kojim se verovatno necete sloziti,ali mene nervira upiranja prsta na trgovce uz potpuno ignorisanje skrivenih monopla i lose i preskupe drzave sto i najvise tera strane trgovinske lance.Smatram da monopol jedino mozda maksi u Beogradu sve ostalo je pod delovanjem slobodne konkurencije(Idea,Merkator,Gomex,Persu,Vero,Metro,jos ih ima par u juznoj Srbiji...)

lev

pre 12 godina

Ocigledno nekome odgovara da nam se unisti privreda (poljoprivreda, industrija, trgovina...), nije to tek tako spontano lopovska neodgovornost nasih politicara. Od ovoga najvecu korist imaju strane multinacionalne kompanije koje se nude za spas nase privrede.

Dejan

pre 12 godina

Neverovatno,koliko se strucnjaka ukljuci i pametuje o tome što NEMAMO PARA! Jer da imamo para mi bi kupovali. A cene nam jesu najviše a plate najniže. Marže su ogromne,a plate premale.

gost

pre 12 godina

A, proizvodnja? Ko ce da kupuje i trosi ako nemamo proizvodne radnike. Cim drzava dozvoli zakonima, prelevmanima i carinskim stopama proizvodjacima da zaradjuju i trgovine ce zivnuti. Ovako u ovoj situaciji postoje samo megamarketi koji akcijskim prodajama skidaju kajmak to jest malo zarade u Srbiji i 6 milijardi evra doznaka iz inostranstva od kojih Srbija zivotari. I to je maksimum sa ekonomijom ove garniture na vlasti.

Marios

pre 12 godina

Ma da,trgovci su krivi za sve probleme koji su nas zadesili.Robu im zapleniti a njih u zatvor,po kratkom postupku.Oni ce da se bogate na jadnom narodu,pa to je samo valjda rezervisano za drugove politicare,jel da?

Ivan

pre 12 godina

U ovoj zemlji se sve stvari postavljaju izvrnuto. Krecemo od posledice,umesto od uzroka. neko je lepo naveo da plata koja se isplati radniku u iznosu od 20.000 ustvari kosta poslodavca 35.000. Zbog cega? PIO fonda koji je pred kolapsom? Ili mozda fonda za zdravstvenu zastitu? Za nezaposlenost? Zbog monopola DRZAVE! U normalnim zemljama je odvajanje za sve te stavke uglavnom na dobrovoljnoj bazi ili na unapred ugovorenim sindikalnim obavezama,ako sindikat u toj kompaniji ili bransi postoji. U nasim uslovima je cak takav nacin placanja svih tih stavki putem osiguravajucih drustava mnogo povoljniji nego na trenutni nacin. Po nekim racunicama taj iznos ne bi prelazio 5.000 dinara mesecno.Sad uzmite na primer platu od 40.000 dinara koja sa svim dazbinama poslodavca izadje 70.000 dinara. Radniku 40,u fondove i za porez 30. Porez na zarade je 12%. U ovom slucaju 8.400(moze se slobodno ukinuti neoporezivi deo). Zatim,radnik sam izdvoji,uzmimo na primer 7.000 dinara,pa uplati sam sebi osiguranja u osiguravajucim kucama(kad bi se ta praksa uvela,cifra bi bila znacajno manja zbog obima posla osiguravajucih kuca,ali neka ostane ovako).8.400+7.000=15.400 Radnik na ruke ili u banku primi 54.600. Veca kupovna moc,zar ne? Za 36,5%. Ali,manje novca u budzetu,pomislicete... Ne...Ista kolicina,najverovatnije,jer ce zbog povecanja obima potrosnje u prodavnicama biti veca naplata PDV-a,pa cemo vrlo lako doci do iste cifre. Zatim,veliki broj radnika ce se iz sive ekonomije,gde su bukvalno oterani nametima monopolisticke drzave,vratiti u neke normalne,legalne tokove. Povecava se promet u bankama,jer su plate radnika vece. Drzava naplacuje porez i od banaka. Povecava se porez koji ce biti naplacen od osiguravajucih kuca. Budzet ce opet biti pun. Ali,sta je mana toga? Pa nema drzavne administracije! Nema nepotrebnih radnih mesta namenjenih stranackim kadrovima,bez obzira ko je na vlasti. Nema upravljanja budzetskim resursima od strane koalicionih partnera,niti njihove raspodele,bez obzira ko je u koaliciji. Druga stvar. Cena hrane je previsoka. Ali,za to nije kriva samo drzava. Niti samo trgovci. Za to snosimo kolektivnu krivicu,kao narod. Osnov proizvodnje hrane je poljoprivreda,koju smo sistematski unistavali vise od 60 godina. Kazemo da je nerentabilna. Nije. Krivica drzave je upravo u tome sto je dozvolila sistematsko odumiranje sela u Srbiji. Gradimo koridor 10. Slazem se da nam treba. Ali,ne gradimo put od njive do koridora 10 kojim cemo hranu dovesti iy sela do koridora 10. Ona ce dalje lako nastaviti autoputem. U 21.veku vecina sela u Srbiji nema osnovne uslove za zivot. Mladi zato odlaze odatle,u Beograd naravno,a samim tim zemlju nema ko da radi.Osnovna radno-organizaciona jedinica u poljoprivredi je porodica. Od nje sve krece. Ako je ona slaba,a slaba je jer su deca otisla u beograd u potrazi za normalnim uslovima zivota,poljoprivreda je nerentabilna.Samim tim prestaje masovna proizvodnja hrane,a njena cena vrtoglavo raste.
Sad se malo vracamo na deo o platama i prikljucujemo ga hrani:
Zamislimo radnika koji je umesto 40.000 primio 54.600
Zamislimo da je cena hrane duplo manja,kao sto moze da bude,ako drzava napokon odradi svoj posao,pa umesto 30.300 koliko odvajamo za osnovne zivotne namirnice svakog meseca,odvajamo samo 16.000.
Zar ne ostaje dodatna 31.000 za trosenje u toku meseca?
Zar promet u rodavnicama ne bi bio veci?
To bi uzrocno-posledicno dovelo do novog talasa pojeftinjenja osnovnih zivotnih namirnica,jer gradjani bi pored njih kupovali i drugu robu,koja je trgovcima ipak znatno isplativija. Manje za hranu-vise za ostalo.
Kao sto vidite postoji mnogo nacina da se promene neke stvari.samo treba volje za to. Ima li je?

Bote

pre 12 godina

Uf uf uf koliko nebuloza u jednom intervjuu...pre cetiri godine placao sam dugotrajno mleko "Moja Kravica" 0,7 evra po litru, a sada je ravno 1 evro (pre nekoliko meseci bilo je cak i 1,1 evro). Sardine u konzervi pre 4 godine su bile izmedju 0.6-0.8 evra zavisno od marke - danas su sve marke preko 1 evro cak 1,2-1,3e. Hleb je bio 20-25 dinara. Sada vidjam neke austrijske crne hlebove od 1e, 0.8e hleb privatnika, Sava tu negde oko 0.4e. Slatkisi ubi Boze, ne smem da kupim u pakovanju moram na meru inace se ispostavlja da placam ambalazu 30-40 dinara a proizvod je 75din. Kozmetika...to pa tek.

Kad se sve skupi verovatno dajem 50 evra vise mesecno samo za osnovne proizvode, nego pre 4 godine. A naravno, plate u prosveti skoro iste...

LIDLU OTVORI SE

pre 12 godina

Nabavna cena alkohola 96% 1l od fabrike je 108 din, a u Supermarketima je prodajna 230,90 din.
MARZE SU STVARNO MINIMALNE!!!

Nenad

pre 12 godina

U Novom Sadu bilo je nekoliko supermarketa, Rodic, Univer, Maxi, Idea, Tus, Merkator. Sada je ostala samo Idea i Univer jer je Idea kupila sve ostalo (osim Maxija ali je on u manjem procentu zastupljen)

poslodavci izrabljuju , trgovci pljackaju , i sve je potaman

pre 12 godina

sistem nasih trgovaca je : bolje da na jednom potrosacu zaradi 50 evra nego mozda na pet ili deset ! inace porez na promet je za prehrambene proizvode u nmnogim zemljama ispod deset procenata !

Bajker

pre 12 godina

Gospodine Aleksandre Stevanovicu, dozvolite da vam kazem da nemate pojma.
Vase znanje i pretpostavke, govore mi da ste pali sa neke druge planete i govorite gluposti.
Jedno totalno nepoznavanje materije i sadasnje situacije.

Upuceni

pre 12 godina

Stvar je u sledecem,prosecna marza je zaista ispod 18 posto koliko je neki optimum za prodavnice srednjeg nivoa(nivo se smanjuje sa porastom formata) s tim da je marza na robu koja se najvise kupuje obicno manja od toga i zarada se pokusava pokupiti u sustini na lukzusnijim artiklima poput pica,skupljih cokolada itd.Pojedina roba kao na primer deterdzenti se kupuje iskljucivo na akciji gde je marza obicno jos i manja osim ako niste dobili posebne uslove kod dobavljaca.Kada bi se gledala cinjenica da je dosta trgovinskih lanaca propalo(Rodic,Pdu,Jukomerc) zbog lose unutrasnje strukture ispada da trgovina.Molio bi da stvar posmatrate i iz drugog ugla.Od te marze vi morate placati porez na zarade koji u Srbiji iznosi veliki deo i same zarade(na 20000 dinara zarade placate 35000 sa porezom zapravo),inspekcije koje po pravilu dolaze kad drzavi treba novac i onda naplacuju i paucinu u magacinskom prostoru,musterije i radnike koji te potkradaju na sve originalnije i originalnije nacine(licno sam video lika kako pokusava da ukrade celu sunku ispod kaputa),raznih putnika i mrcendajzera koji ti prete radnicima da ces im ti dati otkaz ako oni ne kupe odredjen broj artikala(sto je najvecem broju slucajeva netacno),nevidljivog monopola koji u Srbiji najvise u sirovinskoj sferi i uvoznih prava,kaliranja voca i druge robe,struje,vode,grejanja,klimatizacije pa i sama roba tako da sve u svemu prosecni profiti daleko manji nego sto se misli.Prostor za pad cena vidim u smanjenju poreza na zarade i postenijeg inspekcijskog nadzora nad trgovinama kao i u puno postenijoj drzavi i boljem obrazovaju kadrova sto je trenutno veliki problem jer skolstvo ne izbacuje kadrove koji ce u trgovinama se ponasati u skladu sa zahtevima vremena.Ovo je samo moje misljenje s kojim se verovatno necete sloziti,ali mene nervira upiranja prsta na trgovce uz potpuno ignorisanje skrivenih monopla i lose i preskupe drzave sto i najvise tera strane trgovinske lance.Smatram da monopol jedino mozda maksi u Beogradu sve ostalo je pod delovanjem slobodne konkurencije(Idea,Merkator,Gomex,Persu,Vero,Metro,jos ih ima par u juznoj Srbiji...)

Marios

pre 12 godina

Ma da,trgovci su krivi za sve probleme koji su nas zadesili.Robu im zapleniti a njih u zatvor,po kratkom postupku.Oni ce da se bogate na jadnom narodu,pa to je samo valjda rezervisano za drugove politicare,jel da?

Kupac

pre 12 godina

Stvarno ne znam zasto se trgovci bune.Vecina proizvoda je do 30% mozda i vise skuplkjekodnas negou inostransttvu. Evo na primer Zara ima je u svim evropskim gradovima a sve je tamo jeftinije za 30-40%.KOd nas ni jeddan trgovac ne radi zaprovziiju odnosno trgovacku marzu manju od 100%.I kada dodju rasprodaje kao fol snizenje 70% oni opet zarade 30%. Uzmimo na primer i trgovine sa poljoprivrednom robom. Krompir na kvantasu 20 dinara ono prodaju za 50 dinara.Grozdje 50 dinara oni prodaju za 100-120 dinara i tako redom Kada ih pitas zasto je skupo u radnji odgovor je A benzin/ Koliki utrosak goriva od kvantasa do prodavnice i koliki je udeo goriva u jedinici proizvoda.Zto jedemo nakskuplju hranu u Evropi a poljoprivredna zemlja. Sve dok se ne naprave veletznice kao sto ih ima usvim velikim gradovimaEvrope gde se snapdevaju piljari i dobijes racun paformiras cenu ne vecu od 15% marze pa izdas fiskalni racun i na kraju godine platis porez mi necemo imati jeftinu hranu.Televizor LCD marke LG najnovije generacije u Nemackoj u maloprodaji kosta 250 Evra sa ekranom vecim od 32 inca Kod nas takva TV kosta 60 hiljada dinara

хаос

pre 12 godina

Кад у Берлину нешто неће да се прода месецима, ставља се на цену нижу од набавне за 50%. Код нас ће да се чека 3 године.

iv

pre 12 godina

Prvo i osnovno: 'sankcionisite' monopoliste i problem je vecim delom resen. Sama cinjenica da se ljudima isplati da idu u nabavku u Segedin trebalo bi ovdasnjem prodavcu, a Boga mi i drzavi, da bude 'wakeup' alarm.

Dejan

pre 12 godina

Neverovatno,koliko se strucnjaka ukljuci i pametuje o tome što NEMAMO PARA! Jer da imamo para mi bi kupovali. A cene nam jesu najviše a plate najniže. Marže su ogromne,a plate premale.

Bote

pre 12 godina

Uf uf uf koliko nebuloza u jednom intervjuu...pre cetiri godine placao sam dugotrajno mleko "Moja Kravica" 0,7 evra po litru, a sada je ravno 1 evro (pre nekoliko meseci bilo je cak i 1,1 evro). Sardine u konzervi pre 4 godine su bile izmedju 0.6-0.8 evra zavisno od marke - danas su sve marke preko 1 evro cak 1,2-1,3e. Hleb je bio 20-25 dinara. Sada vidjam neke austrijske crne hlebove od 1e, 0.8e hleb privatnika, Sava tu negde oko 0.4e. Slatkisi ubi Boze, ne smem da kupim u pakovanju moram na meru inace se ispostavlja da placam ambalazu 30-40 dinara a proizvod je 75din. Kozmetika...to pa tek.

Kad se sve skupi verovatno dajem 50 evra vise mesecno samo za osnovne proizvode, nego pre 4 godine. A naravno, plate u prosveti skoro iste...

lev

pre 12 godina

Ocigledno nekome odgovara da nam se unisti privreda (poljoprivreda, industrija, trgovina...), nije to tek tako spontano lopovska neodgovornost nasih politicara. Od ovoga najvecu korist imaju strane multinacionalne kompanije koje se nude za spas nase privrede.

poslodavci izrabljuju , trgovci pljackaju , i sve je potaman

pre 12 godina

sistem nasih trgovaca je : bolje da na jednom potrosacu zaradi 50 evra nego mozda na pet ili deset ! inace porez na promet je za prehrambene proizvode u nmnogim zemljama ispod deset procenata !

LIDLU OTVORI SE

pre 12 godina

Nabavna cena alkohola 96% 1l od fabrike je 108 din, a u Supermarketima je prodajna 230,90 din.
MARZE SU STVARNO MINIMALNE!!!

gost

pre 12 godina

A, proizvodnja? Ko ce da kupuje i trosi ako nemamo proizvodne radnike. Cim drzava dozvoli zakonima, prelevmanima i carinskim stopama proizvodjacima da zaradjuju i trgovine ce zivnuti. Ovako u ovoj situaciji postoje samo megamarketi koji akcijskim prodajama skidaju kajmak to jest malo zarade u Srbiji i 6 milijardi evra doznaka iz inostranstva od kojih Srbija zivotari. I to je maksimum sa ekonomijom ove garniture na vlasti.

Nenad

pre 12 godina

U Novom Sadu bilo je nekoliko supermarketa, Rodic, Univer, Maxi, Idea, Tus, Merkator. Sada je ostala samo Idea i Univer jer je Idea kupila sve ostalo (osim Maxija ali je on u manjem procentu zastupljen)

Bajker

pre 12 godina

Gospodine Aleksandre Stevanovicu, dozvolite da vam kazem da nemate pojma.
Vase znanje i pretpostavke, govore mi da ste pali sa neke druge planete i govorite gluposti.
Jedno totalno nepoznavanje materije i sadasnje situacije.

Ivan

pre 12 godina

U ovoj zemlji se sve stvari postavljaju izvrnuto. Krecemo od posledice,umesto od uzroka. neko je lepo naveo da plata koja se isplati radniku u iznosu od 20.000 ustvari kosta poslodavca 35.000. Zbog cega? PIO fonda koji je pred kolapsom? Ili mozda fonda za zdravstvenu zastitu? Za nezaposlenost? Zbog monopola DRZAVE! U normalnim zemljama je odvajanje za sve te stavke uglavnom na dobrovoljnoj bazi ili na unapred ugovorenim sindikalnim obavezama,ako sindikat u toj kompaniji ili bransi postoji. U nasim uslovima je cak takav nacin placanja svih tih stavki putem osiguravajucih drustava mnogo povoljniji nego na trenutni nacin. Po nekim racunicama taj iznos ne bi prelazio 5.000 dinara mesecno.Sad uzmite na primer platu od 40.000 dinara koja sa svim dazbinama poslodavca izadje 70.000 dinara. Radniku 40,u fondove i za porez 30. Porez na zarade je 12%. U ovom slucaju 8.400(moze se slobodno ukinuti neoporezivi deo). Zatim,radnik sam izdvoji,uzmimo na primer 7.000 dinara,pa uplati sam sebi osiguranja u osiguravajucim kucama(kad bi se ta praksa uvela,cifra bi bila znacajno manja zbog obima posla osiguravajucih kuca,ali neka ostane ovako).8.400+7.000=15.400 Radnik na ruke ili u banku primi 54.600. Veca kupovna moc,zar ne? Za 36,5%. Ali,manje novca u budzetu,pomislicete... Ne...Ista kolicina,najverovatnije,jer ce zbog povecanja obima potrosnje u prodavnicama biti veca naplata PDV-a,pa cemo vrlo lako doci do iste cifre. Zatim,veliki broj radnika ce se iz sive ekonomije,gde su bukvalno oterani nametima monopolisticke drzave,vratiti u neke normalne,legalne tokove. Povecava se promet u bankama,jer su plate radnika vece. Drzava naplacuje porez i od banaka. Povecava se porez koji ce biti naplacen od osiguravajucih kuca. Budzet ce opet biti pun. Ali,sta je mana toga? Pa nema drzavne administracije! Nema nepotrebnih radnih mesta namenjenih stranackim kadrovima,bez obzira ko je na vlasti. Nema upravljanja budzetskim resursima od strane koalicionih partnera,niti njihove raspodele,bez obzira ko je u koaliciji. Druga stvar. Cena hrane je previsoka. Ali,za to nije kriva samo drzava. Niti samo trgovci. Za to snosimo kolektivnu krivicu,kao narod. Osnov proizvodnje hrane je poljoprivreda,koju smo sistematski unistavali vise od 60 godina. Kazemo da je nerentabilna. Nije. Krivica drzave je upravo u tome sto je dozvolila sistematsko odumiranje sela u Srbiji. Gradimo koridor 10. Slazem se da nam treba. Ali,ne gradimo put od njive do koridora 10 kojim cemo hranu dovesti iy sela do koridora 10. Ona ce dalje lako nastaviti autoputem. U 21.veku vecina sela u Srbiji nema osnovne uslove za zivot. Mladi zato odlaze odatle,u Beograd naravno,a samim tim zemlju nema ko da radi.Osnovna radno-organizaciona jedinica u poljoprivredi je porodica. Od nje sve krece. Ako je ona slaba,a slaba je jer su deca otisla u beograd u potrazi za normalnim uslovima zivota,poljoprivreda je nerentabilna.Samim tim prestaje masovna proizvodnja hrane,a njena cena vrtoglavo raste.
Sad se malo vracamo na deo o platama i prikljucujemo ga hrani:
Zamislimo radnika koji je umesto 40.000 primio 54.600
Zamislimo da je cena hrane duplo manja,kao sto moze da bude,ako drzava napokon odradi svoj posao,pa umesto 30.300 koliko odvajamo za osnovne zivotne namirnice svakog meseca,odvajamo samo 16.000.
Zar ne ostaje dodatna 31.000 za trosenje u toku meseca?
Zar promet u rodavnicama ne bi bio veci?
To bi uzrocno-posledicno dovelo do novog talasa pojeftinjenja osnovnih zivotnih namirnica,jer gradjani bi pored njih kupovali i drugu robu,koja je trgovcima ipak znatno isplativija. Manje za hranu-vise za ostalo.
Kao sto vidite postoji mnogo nacina da se promene neke stvari.samo treba volje za to. Ima li je?