Petak, 07.10.2011.

10:47

Zidovi su nam suviše tanki i hladni

Spoljni zidovi stambenih objekata ne bi smeli da budu tanji od 38 centimetara, a kod nas se grade mnogo tanji.

Izvor: Dnevnik

Zidovi su nam suviše tanki i hladni IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

7 Komentari

Sortiraj po:

Miloš Đorđević

pre 12 godina

"...treba da se gradi onako kako je bog zapovedio". Hahaha... Zar se On bavi i toplotnom provodljivošću zidova obejakta?!

Mićo

pre 12 godina

Govoriti o debljini zida a ne reći od čega je taj zid u najmanju ruku je neprecizno. Za toplotnu (energetsku efikasnost) zaptivenost objekta najvažniji je takozvani koeficijenat provodnosti toplote zida a ne debljina, kao i način i tehnika montaže izolacionih materijala. Ovako izrečena konstatacija uvaženog gospodina deluje kao jeftin marketing.

vladimir

pre 12 godina

U Novom Sadu su po celo leto na radnjama i buticima uključene klime a vrata širom otvorena, i to tako po čitav dan. Zimi nema ko ne drži otvoren prozor zato što je realno pretoplo. Eto i to se tiče energetske efikasnosti.

123

pre 12 godina

Nije stvar u debljini nego u toplotnoj provodljivosti. Kada kupujete stan, tražite od investitora tehnički izveštaj o toplotnoj provodljivosti spoljašnjeg zida koji treba biti odobren od komisije koja izdaje upotrebnu dozvolu za objekat.

Debljina i gojaznost

pre 12 godina

U drugoj deceniji XXI veka spoljna termo-izolacija stambenih objekata ne meri se prostom debljinom zida, već termo-izolacionim kvalitetom ugrađenih spoljnjih slojeva, između zida i završnog fasadnog sloja. Ove činjenice trebalo bi da danas poznaje svako, makar nikad u životu ni ne prošavši pored građevinske škole.

svi (ni)su isti

pre 12 godina

Sad se setili? Pa to stariji ljudi znaju vekovima ali "usrecila" nas klizeca oplata i "zidanje" kuca po sistemu rezanaca - samo napred, u visine, sto pre, i zaista su zidovi na mom soliteru vrlo tanki, NEMA IZOLACIJE, i bioloski opstanak unutra direktno zavisi od grejanja.

Ogromni radijatori (imalo se, moglo se) pa unutra puca namestaj koliko se vazduh presusi a kad uvece ugase grejanje, kroz pola sata opet hladno. Jezivo. U svom stanu sam dosta toga izolovao iznutra, stiroporom, ali oni iznad i ispod nisu i opet ne valja. Malo je bolje nego pre ali jos uvek katastrofa. U kupatilu cak i kad radi grejanje temperatura jedva drzi dvocifreni broj, a tamo treba da se svuces, kupas itd. Ovo sa stiroporom je ruzno i nehigijenski, ali nista drugo mi nije dostupno, ni finansiski, ni tehnicki.

Posebna prica su OGROMNI PROZORI a klasicna stakla na razmaku nekih 30 mm, to ne moze da drzi toplotu ni zimi unutra, ni leti napolju. Ranije su prozori bili dupli, dva nezavisna krila popreko, razmak oko 150 mm i bilo je mnogo bolje. Zaptivanje nije toliko problem kad je vreme mirno, jedino kad duva kosava, ali ovaj mali razmak stakala permanentno pravi probleme.

Mićo

pre 12 godina

Govoriti o debljini zida a ne reći od čega je taj zid u najmanju ruku je neprecizno. Za toplotnu (energetsku efikasnost) zaptivenost objekta najvažniji je takozvani koeficijenat provodnosti toplote zida a ne debljina, kao i način i tehnika montaže izolacionih materijala. Ovako izrečena konstatacija uvaženog gospodina deluje kao jeftin marketing.

vladimir

pre 12 godina

U Novom Sadu su po celo leto na radnjama i buticima uključene klime a vrata širom otvorena, i to tako po čitav dan. Zimi nema ko ne drži otvoren prozor zato što je realno pretoplo. Eto i to se tiče energetske efikasnosti.

Debljina i gojaznost

pre 12 godina

U drugoj deceniji XXI veka spoljna termo-izolacija stambenih objekata ne meri se prostom debljinom zida, već termo-izolacionim kvalitetom ugrađenih spoljnjih slojeva, između zida i završnog fasadnog sloja. Ove činjenice trebalo bi da danas poznaje svako, makar nikad u životu ni ne prošavši pored građevinske škole.

svi (ni)su isti

pre 12 godina

Sad se setili? Pa to stariji ljudi znaju vekovima ali "usrecila" nas klizeca oplata i "zidanje" kuca po sistemu rezanaca - samo napred, u visine, sto pre, i zaista su zidovi na mom soliteru vrlo tanki, NEMA IZOLACIJE, i bioloski opstanak unutra direktno zavisi od grejanja.

Ogromni radijatori (imalo se, moglo se) pa unutra puca namestaj koliko se vazduh presusi a kad uvece ugase grejanje, kroz pola sata opet hladno. Jezivo. U svom stanu sam dosta toga izolovao iznutra, stiroporom, ali oni iznad i ispod nisu i opet ne valja. Malo je bolje nego pre ali jos uvek katastrofa. U kupatilu cak i kad radi grejanje temperatura jedva drzi dvocifreni broj, a tamo treba da se svuces, kupas itd. Ovo sa stiroporom je ruzno i nehigijenski, ali nista drugo mi nije dostupno, ni finansiski, ni tehnicki.

Posebna prica su OGROMNI PROZORI a klasicna stakla na razmaku nekih 30 mm, to ne moze da drzi toplotu ni zimi unutra, ni leti napolju. Ranije su prozori bili dupli, dva nezavisna krila popreko, razmak oko 150 mm i bilo je mnogo bolje. Zaptivanje nije toliko problem kad je vreme mirno, jedino kad duva kosava, ali ovaj mali razmak stakala permanentno pravi probleme.

123

pre 12 godina

Nije stvar u debljini nego u toplotnoj provodljivosti. Kada kupujete stan, tražite od investitora tehnički izveštaj o toplotnoj provodljivosti spoljašnjeg zida koji treba biti odobren od komisije koja izdaje upotrebnu dozvolu za objekat.

Miloš Đorđević

pre 12 godina

"...treba da se gradi onako kako je bog zapovedio". Hahaha... Zar se On bavi i toplotnom provodljivošću zidova obejakta?!

Miloš Đorđević

pre 12 godina

"...treba da se gradi onako kako je bog zapovedio". Hahaha... Zar se On bavi i toplotnom provodljivošću zidova obejakta?!

svi (ni)su isti

pre 12 godina

Sad se setili? Pa to stariji ljudi znaju vekovima ali "usrecila" nas klizeca oplata i "zidanje" kuca po sistemu rezanaca - samo napred, u visine, sto pre, i zaista su zidovi na mom soliteru vrlo tanki, NEMA IZOLACIJE, i bioloski opstanak unutra direktno zavisi od grejanja.

Ogromni radijatori (imalo se, moglo se) pa unutra puca namestaj koliko se vazduh presusi a kad uvece ugase grejanje, kroz pola sata opet hladno. Jezivo. U svom stanu sam dosta toga izolovao iznutra, stiroporom, ali oni iznad i ispod nisu i opet ne valja. Malo je bolje nego pre ali jos uvek katastrofa. U kupatilu cak i kad radi grejanje temperatura jedva drzi dvocifreni broj, a tamo treba da se svuces, kupas itd. Ovo sa stiroporom je ruzno i nehigijenski, ali nista drugo mi nije dostupno, ni finansiski, ni tehnicki.

Posebna prica su OGROMNI PROZORI a klasicna stakla na razmaku nekih 30 mm, to ne moze da drzi toplotu ni zimi unutra, ni leti napolju. Ranije su prozori bili dupli, dva nezavisna krila popreko, razmak oko 150 mm i bilo je mnogo bolje. Zaptivanje nije toliko problem kad je vreme mirno, jedino kad duva kosava, ali ovaj mali razmak stakala permanentno pravi probleme.

Debljina i gojaznost

pre 12 godina

U drugoj deceniji XXI veka spoljna termo-izolacija stambenih objekata ne meri se prostom debljinom zida, već termo-izolacionim kvalitetom ugrađenih spoljnjih slojeva, između zida i završnog fasadnog sloja. Ove činjenice trebalo bi da danas poznaje svako, makar nikad u životu ni ne prošavši pored građevinske škole.

vladimir

pre 12 godina

U Novom Sadu su po celo leto na radnjama i buticima uključene klime a vrata širom otvorena, i to tako po čitav dan. Zimi nema ko ne drži otvoren prozor zato što je realno pretoplo. Eto i to se tiče energetske efikasnosti.

123

pre 12 godina

Nije stvar u debljini nego u toplotnoj provodljivosti. Kada kupujete stan, tražite od investitora tehnički izveštaj o toplotnoj provodljivosti spoljašnjeg zida koji treba biti odobren od komisije koja izdaje upotrebnu dozvolu za objekat.

Mićo

pre 12 godina

Govoriti o debljini zida a ne reći od čega je taj zid u najmanju ruku je neprecizno. Za toplotnu (energetsku efikasnost) zaptivenost objekta najvažniji je takozvani koeficijenat provodnosti toplote zida a ne debljina, kao i način i tehnika montaže izolacionih materijala. Ovako izrečena konstatacija uvaženog gospodina deluje kao jeftin marketing.