nutricionista
pre 12 godina
Potrošnja ugljenih hidrata , posebno onih namirnica koje sadrže rafinisano brašno i šećer - beli hleb, testenine, krompir, beli pirinač, slatke grickalice - je porasla tokom godina, a sa njom i gojaznost.
Većina ljudi zna da broji kalorije. Mnogi takođe znaju gde to sve masnoća “vreba“ u hrani. Međutim, jako malo ljudi su svesni ili uopšte zna kakve sve opasnosti vrebaju iz ugljenih hidrata.
Preteran unos ugljenih hidrata - ne masti – je odgovoran za epidemiju gojaznosti, metaboličkog sindroma i dijabetesa tip 2, i kod mladih pa čak i dece!
U proseku jedemo 250 do 300 grama ugljenih hidrata na dan, što čini oko 55% unosa svih kalorija, a trbalo bi da jedemo upola manje !
Svi ugljeni hidrati se u krvi pretvaraju u šećer, a što su rafiniraniji (beli hleb, peciva, bele testenine…) to se brže pretvaraju u šećer u krvi.
Za obradu šećera i pretvaranje šećera u krvi u energiju, gušterača (ili pankreas) proizvodi insulin, pomoću koga se šećer u ćeliji sagoreva, ili se skladišti kao gorivo za kasnije potrebe.
Ako imate savršeno zdrav metabolizam, ceo sistem radi lepo.
Međutim, vremenom se menja način na koji naše telo reaguje na insulin, jer se jednostavno “premori” od prerade preterano velikih količina ugljenih hidrata. Kada ćelije postanu otporne na insulinske “instrukcije”, gušterača mora da proizvodi više insulina da bu “gurala” istu količinu glukoze u ćelije. Pošto ljudi postaju otporni na insulin, ugljeni hidrati samim tim postaju veći izazov za telo. Kada gušterača postane iscrpljena i ne može da proizvede dovoljno insulina da bi se “nosila” s glukozom u krvi –razvija se dijabetes.
Prvi znak otpornosti na insulin je stanje koje se naziva metabolički sindrom - koji je “crvena zastava” dijabetesa i bolesti srca i krvnih sudova.
Ljudi imaju ovaj sindrom, kada imaju povišene tri ili više od sledećih:
• visoke trigliceride u krvi (više od 150 mg),
• visok krvni pritisak (preko 135/85),
• opseg struka kod muškaraca veći od 102cm, a više od 89cm kod žena,
• nizak HDL holesterol (ispod 40 mg/dl kod muškaraca, a 50 mg/dl kod žena), i
• povišen šećer u krvi (vise od 100 mg/dl ili 5,6 mmol/l), našte, nakon 8 sati bez jela.
Najteže je menjati duboko stečene navike pa samim tim i izreku “hleb naš nasušni”.
Ipak, nije teško uraditi sledece:
Izbaci: “skrobne bombe” od belog hleba, peciva, kolača i testenina, sve mesne preradjevine, koka-kole i sva gazirana pića, veštačke vočne sokove, slane i slatke grickalice. …smanji unos krompira i pirinča.
Ubaci: parče-dva integralnog hleba samo ujutru, integralne cerealije, pasulj, sočivo, grašak,boraniju, lebleblije, geršlu… što više salata i povrća, voće između ručka i večere…ribu , piletinu i posno meso i - što je najvažnije - kreći se što više!
130 Komentari
Sortiraj po: