Tatjana
pre 13 godina
Poštovani,
Problem dvostrukog oporezivanja preduzetnica porodilja na koji ste ukazali nije jedini .Problem postoji i kod nezakonitog obračuna pri isplati naknade zarade za vreme porodiljskog kao i za vreme bolovanja čak i preduzetnicama koje ne rade preko ovlašćenog poslovodje već su privremeno odjavile delatnost na šta po zakonu imaju pravo.
U rešenjima koje donosi poreska uprava preduzetnicima koji se paušalno oporezuju nigde nije naznačeno da se radi o neto iznosu , iako ga oni tako smatraju i na osnovu toga zadužuju porezima i doprinosima. To dovodi do apsurdne situacije. Za porodiljsko bolovanje nam se iznos iz rešenja umanjuje za 35 % , a za trudničko bolovanje 70% (iako grad Beograd zvanično dotira do 100%)
Ovako iskazan neodređeni iznos osnovice, zbog toga što je neprecizan, različiti državni organi, isti tekst, isto rešenje, istog obveznika, tumače na različite načine, što za poreskog obveznika predstavlja znatno manji iznos - kad ostaruje svoja prava (bolovanje, penzija, kredit, itd.), jer se ovaj iznos tretira kao bruto iznos a poreski obveznici samostalnih delatnosti nezakonito kao zaposlena lica umesto lica koja nemaju poslodavca i koja sama za sebe plaćaju doprinose. Kada plaća poreze i doprinose po rešenju Poreske uprave plaća veći iznos na osnovu istog rešenja. Saglasno odredbama člana 22. Zakona o doprinosima, osnovicu doprinosa za preduzetnika čini oporeziva dobit, odnosno paušalno utvrđeni prihod na koji se plaća porez po Zakonu o porezu na dohodak građana.
Članom 2. stav 2. Zakona o porezu na dohodak građana je navedeno da “oporeziv prihod predstavlja razliku između bruto prihoda koji je po nekom od osnova predviđenih u članu 3. ovog Zakona ostvario poreski obveznik i troškova koje je imao pri njihovom ostvarivanju i očuvanju, ako je to propisano ovim zakonom”.
Takođe, članom 1. Pravilnika o obrascima poreskih prijava za utvrđivanje prihoda građana propisani su obrasci poreskih prijava.
Članom 2. istog Pravilnika propisano je da obveznik poreza na prihode od samostalne delatnosti podnosi poresku prijavu na obrascu PPDG-1 u kojoj se po tački 6. ovog člana iskazuju podaci za utvrđivanje prihoda, pa je tačka 6.1 podaci o prihodima, tačka 6.2 podaci o rashodima i tačka 6.3 oporeziva dobit kao razlika između 6.1.5 minus 6.2.7. što potvrđuje stav da je oporezivi prihod neto prihod a ne bruto prihod.
Imajući u vidu da u rešenju poreske uprave u osnovicu nije uračunat porez i doprinosi već se na nju obračunava porez, kao i doprinosi, to je potrebno precizno i posebno navesti bruto osnovicu kao i neto osnovicu, posebno imajući u vidu odredbe člana 6. stav 1. tačka 24. i 25. Zakona o doprinosima koje definišu pojmove doprinosa iz osnovice i doprinos na osnovicu kao i član 2. ctav 2 Zakona o porezu na dohodak građana.
Naime, članom 6. Zakona o doprinosima tačkom 24. doprinos iz osnovice obračunava, obustavlja i plaća poslodavac, odnosno drugi isplatilac prihoda u ime i u korist osiguranika.
Tačkom 25. istog člana propisano je da doprinos na osnovicu obračunava i plaća poslodavac, odnosno drugi isplatilac prihoda u svoje ime, a u korist osiguranika ili osiguranik koji sam za sebe plaća doprinos,
Nedopustivo je da kada plaćamo poreze i doprinose plaćamo više a kada ostvarujemo prava onda dobijamo manje primenom iste osnovice po istom rešenju. Obračun poreza i doprinos na istu osnovicu mora biti identičan i kada plaćamo i kada osvarujemo svoja prava.
I tako dolazimo do zaključka da je 100% vrlo relativan i rastegljiv pojam
npr 40.000 dinara je neto prihod u rešenju poreske uprave,
trudničko bolovanje na osnovu tog rešenja, (uključujući dotaciju grada od 35%,znači navodno 100%) iznosilo je 22.000 dinara
a porodiljsko 31.000 na osnovu istog tog rešenja umesto 40.000 kako i stoji u rešenju poreske uprave koji predstavlja neto prihod u skladu sa čl.2 stav 2 Zakona o porezu na dohodak gradjana.
Napominjem takodje da je poreska uprava ranijih godina u uverenjima i rešenjima isticala da se radi o neto iznosu,ali se ta praksa u medjuvremenu izgubila iako ih zakon na to obavezuje.
Takodje Vas molim da proverite po kom osnovu se prvi mesec bolovanja koji ide na naš teret automatski obračunava na minimalnu osnovicu???? (jer ni u jednom zakonu to ne piše) , a ne na osnovicu na koju plaćamo doprinose inače, pa u istom rešenju imamo potpuno neosnovano nekoliko osnovica . Da li se tako vrši obračun i zaposlenima u poreskoj upravi? Zašto za taj prvi mesec plaćamo 100% doprinose a ne 65%?
Umesto stope poreza od 10% primenjuje se stopa od 12 %
Stiče se utisak da su porodilje preduzetnice državni neprijatelj broj 1 a ustvari se radi o teškoj diskriminaciji grupacije koja značajno puni Republički budžet i ignoriše činjenica da nećemo čitav radni vek biti na porodiljskom, te da naknada koju za to vreme primamo nije nikakva milostinja već itekako zaslužena, plaćena i pre svega zakonom garantovana.
Kad smo kod diskriminacije, trebalo bi pokrenuti i pitanje ustavnosti odluke kojom se jedino za porodiljsko odsustvo traži prosek za prethodnih 12 meseci.
11 Komentari
Sortiraj po: