Utorak, 04.01.2011.

16:56

Dragin: Neće biti nestašice pšenice

Ministar poljoprivrede Saša Dragin izjavio je da u ovom trenutku u skladištima u Srbiji ima oko 700.000 tona pšenice i da nema bojazni od nestašice.

Izvor: B92

Dragin: Neæe biti nestašice pšenice IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

13 Komentari

Sortiraj po:

Pera Detlic

pre 13 godina

E ako on tako kaze... ma dovoljno je i samo da ovom nesposobnjakovicu vise vidimo ledja i rekonstrukcija vlade bice uspesna

Bucko razmisljam

pre 13 godina

Dragin: Neće biti nestašice pšenice

Pa nece biti ni nestasice "Plazma Televizora od 50 Zola" ali ce biti sve manje onih koji ce moci da si dozvole taj LUXUZ !
To samo moze gradjanima Srbije da se proda kao nesto "pozitivno", psenica ce biti skupa ali ce je imati DOVOLJNO a sto gradjani nemaju od cega kupiti Hleba e to je vec njihov PROBLEM !

Radivoj

pre 13 godina

Ja sam prošle godine prodao pšenicu po 14din, ne zato što sam hteo tako, nego zato što sam morao jer su mi poplave i podzemne vode uništile pola roda. A kada sam hteo da podignem kredit, morao sam da platim vodni doprinos, iako nam je obećano da zbog istih tih podzemnih voda nećemo platiti isti.

Tomislav Kresovic

pre 13 godina

Nema nestasica psenice, ali ce hleb biti skup. To je logika monopolisticke poliitke koja se zasniva na trgovanju psenicom kao nacionalnim bogatstvom i siromasenjem seljaka. Nikada nije manje zasejano psenice. Vremena koja dolaze psenicu ce meriti suvim zlatom. To ova vlast namerno ne razume a ministar govori o 700 000 tona. Ta pšenica je već u značajnom delu prodata.

zekan

pre 13 godina

A kako stojimo sa vazduhom, hoće li bar njega biti ? Nema mleka, pokvareno meso uvozimo iz Argentine, sad se i oko pšenice natežemo... Stvarno smo lideri u regionu, a i šire !!!

Milorad

pre 13 godina

Poljoprivreda mora da prizvodi viškove hrane da bi domaće tržište bilo uredno snabdeveno, kao i da bi se izvozilo. To svakako nije isto sa tvrdnjama ministra Dragina da imamo samodovoljnu poljoprivrednu proizvodnju, i da je poljoprivreda Srbije uspešna ako smo izvezli koren šećerne repe, zrno pšenice, zrno kukuruza, zrno suncokreta ili soje itd. Da bi kasnije uvozili šećer, brašno, ulje, mleko , meso itd. Koliko shvatam Draginova politika se svodi na to da izvezemo pšenicu a da uvozimo hleb. Stvarno mi nije jasno o čemu se ovde radi, o kakvim mi to rezultatima poljoprivrede pričamo? S obzirom da je uzrok hronične nestašice brašna, mleka, mesa, ulja i ostalih poljoprivrednih proizvoda najmanji agrarni budžet u Evropi i u okruženju ( 17,5 milijardi RSD) , nepostojanje sistema tržišne organizacije prometa poljoprivrednih proizvoda u Srbiji ( tržnice na veliko). U svim zemljama u okruženju agrarni budžet učestvuje sa oko 6% u nacionalnim budžetima, a da bi se postigle neophodne promene u produktivnosti proizvodnje, procenjuje se da je potrebno da agrarni budžet učestvuje sa oko 6% u budžetu Srbije. Broj mlečnih krava u Srbiji: (1989.god. 938.000 grla);(2000.god. 817.000 grla);(2005.god.720.000grla);(2006.god. 624.000grla); (2009.god. 584.000 grla); (2010.god. 468.000 grla).Državne subvencije za poljoprivrednike u 2010. Godini; SRBIJA: Pšenica 134 evra po hektaru; Suncokret 134 evra po hektaru; Šećerna repa 134 evra po hektaru; Junad 115 evra po grlu;Mleko 0,14 centi po litru. HRVATSKA:Pšenica300 evra po hektaru; Suncokret 450 evra po hektaru; Šećerna repa 500 evra po hektaru; Junad 300 evra po grlu; Mleko 14 centi po litru.Država uništila poljoprivredu, samo država može da je oživi.U poslednjih 10 godina broj goveda u Srbiji je smanjen za 50%, svinja za 20%, ovaca za 40% i živine za 42%. Prošle godine u Srbiji je proizvedeno gotovo upola manje mesa nego 1990. Da je srpska agrarna politika neuspešna, dokazuje jedan sasvim jednostavan i jasan pokazatelj, a to je nivo prosečnih prinosa. Naši prinosi najvažnijih ratarskih kultura, koji su nekada bili u evropskom vrhu, poslednjih godina su zabeležili drastičan pad i sada su kod nekih kultura čak upola manji od roda koji postižu seljaci u EU. Godine 1990. prosečan rod pšenice je iznosio 4,38 t/ha, a 2009. 2,15 t/ha. Što se tiče šećerne repe, 1960. smo imali iste prinose kao Francuska, a danas gotovo upola manje. Prošle godine u Srbiji je proizvedeno gotovo upola manje mesa nego 1990. Ako poredimo našu produktivnost s evropskim proizvođačima, videćemo da proizvođač iz Nemačke proizvodi hranu za 46 stanovnika, Francuske za 35, a iz susedne Bugarske za 16 stanovnika. S druge strane, srpski seljak prosečno proizvodi hranu za 6 stanovnika. Glavni krivac za postojeću situaciju je ministar poljoprivrede.

seljak

pre 13 godina

Ja znam da kod mene u kraju nije posejano ni trećina od onih površina od lane. Ovo što je žita posejano je u jadnom stanju, nema padavina, golomrazica, miševi jedu. Ja ne znam šta će narod jesti 2011 i 2012. Ako još bude cena ko prošle godine 12-14 dinara, mogu slobodno da melju čokove i kukuruz. Mleka i onako nema a i mesa će biti za sliku.

Milorad

pre 13 godina

Poljoprivreda mora da prizvodi viškove hrane da bi domaće tržište bilo uredno snabdeveno, kao i da bi se izvozilo. To svakako nije isto sa tvrdnjama ministra Dragina da imamo samodovoljnu poljoprivrednu proizvodnju, i da je poljoprivreda Srbije uspešna ako smo izvezli koren šećerne repe, zrno pšenice, zrno kukuruza, zrno suncokreta ili soje itd. Da bi kasnije uvozili šećer, brašno, ulje, mleko , meso itd. Koliko shvatam Draginova politika se svodi na to da izvezemo pšenicu a da uvozimo hleb. Stvarno mi nije jasno o čemu se ovde radi, o kakvim mi to rezultatima poljoprivrede pričamo? S obzirom da je uzrok hronične nestašice brašna, mleka, mesa, ulja i ostalih poljoprivrednih proizvoda najmanji agrarni budžet u Evropi i u okruženju ( 17,5 milijardi RSD) , nepostojanje sistema tržišne organizacije prometa poljoprivrednih proizvoda u Srbiji ( tržnice na veliko). U svim zemljama u okruženju agrarni budžet učestvuje sa oko 6% u nacionalnim budžetima, a da bi se postigle neophodne promene u produktivnosti proizvodnje, procenjuje se da je potrebno da agrarni budžet učestvuje sa oko 6% u budžetu Srbije. Broj mlečnih krava u Srbiji: (1989.god. 938.000 grla);(2000.god. 817.000 grla);(2005.god.720.000grla);(2006.god. 624.000grla); (2009.god. 584.000 grla); (2010.god. 468.000 grla).Državne subvencije za poljoprivrednike u 2010. Godini; SRBIJA: Pšenica 134 evra po hektaru; Suncokret 134 evra po hektaru; Šećerna repa 134 evra po hektaru; Junad 115 evra po grlu;Mleko 0,14 centi po litru. HRVATSKA:Pšenica300 evra po hektaru; Suncokret 450 evra po hektaru; Šećerna repa 500 evra po hektaru; Junad 300 evra po grlu; Mleko 14 centi po litru.Država uništila poljoprivredu, samo država može da je oživi.U poslednjih 10 godina broj goveda u Srbiji je smanjen za 50%, svinja za 20%, ovaca za 40% i živine za 42%. Prošle godine u Srbiji je proizvedeno gotovo upola manje mesa nego 1990. Da je srpska agrarna politika neuspešna, dokazuje jedan sasvim jednostavan i jasan pokazatelj, a to je nivo prosečnih prinosa. Naši prinosi najvažnijih ratarskih kultura, koji su nekada bili u evropskom vrhu, poslednjih godina su zabeležili drastičan pad i sada su kod nekih kultura čak upola manji od roda koji postižu seljaci u EU. Godine 1990. prosečan rod pšenice je iznosio 4,38 t/ha, a 2009. 2,15 t/ha. Što se tiče šećerne repe, 1960. smo imali iste prinose kao Francuska, a danas gotovo upola manje. Prošle godine u Srbiji je proizvedeno gotovo upola manje mesa nego 1990. Ako poredimo našu produktivnost s evropskim proizvođačima, videćemo da proizvođač iz Nemačke proizvodi hranu za 46 stanovnika, Francuske za 35, a iz susedne Bugarske za 16 stanovnika. S druge strane, srpski seljak prosečno proizvodi hranu za 6 stanovnika. Glavni krivac za postojeću situaciju je ministar poljoprivrede.

seljak

pre 13 godina

Ja znam da kod mene u kraju nije posejano ni trećina od onih površina od lane. Ovo što je žita posejano je u jadnom stanju, nema padavina, golomrazica, miševi jedu. Ja ne znam šta će narod jesti 2011 i 2012. Ako još bude cena ko prošle godine 12-14 dinara, mogu slobodno da melju čokove i kukuruz. Mleka i onako nema a i mesa će biti za sliku.

zekan

pre 13 godina

A kako stojimo sa vazduhom, hoće li bar njega biti ? Nema mleka, pokvareno meso uvozimo iz Argentine, sad se i oko pšenice natežemo... Stvarno smo lideri u regionu, a i šire !!!

Tomislav Kresovic

pre 13 godina

Nema nestasica psenice, ali ce hleb biti skup. To je logika monopolisticke poliitke koja se zasniva na trgovanju psenicom kao nacionalnim bogatstvom i siromasenjem seljaka. Nikada nije manje zasejano psenice. Vremena koja dolaze psenicu ce meriti suvim zlatom. To ova vlast namerno ne razume a ministar govori o 700 000 tona. Ta pšenica je već u značajnom delu prodata.

Bucko razmisljam

pre 13 godina

Dragin: Neće biti nestašice pšenice

Pa nece biti ni nestasice "Plazma Televizora od 50 Zola" ali ce biti sve manje onih koji ce moci da si dozvole taj LUXUZ !
To samo moze gradjanima Srbije da se proda kao nesto "pozitivno", psenica ce biti skupa ali ce je imati DOVOLJNO a sto gradjani nemaju od cega kupiti Hleba e to je vec njihov PROBLEM !

Radivoj

pre 13 godina

Ja sam prošle godine prodao pšenicu po 14din, ne zato što sam hteo tako, nego zato što sam morao jer su mi poplave i podzemne vode uništile pola roda. A kada sam hteo da podignem kredit, morao sam da platim vodni doprinos, iako nam je obećano da zbog istih tih podzemnih voda nećemo platiti isti.

Pera Detlic

pre 13 godina

E ako on tako kaze... ma dovoljno je i samo da ovom nesposobnjakovicu vise vidimo ledja i rekonstrukcija vlade bice uspesna

seljak

pre 13 godina

Ja znam da kod mene u kraju nije posejano ni trećina od onih površina od lane. Ovo što je žita posejano je u jadnom stanju, nema padavina, golomrazica, miševi jedu. Ja ne znam šta će narod jesti 2011 i 2012. Ako još bude cena ko prošle godine 12-14 dinara, mogu slobodno da melju čokove i kukuruz. Mleka i onako nema a i mesa će biti za sliku.

zekan

pre 13 godina

A kako stojimo sa vazduhom, hoće li bar njega biti ? Nema mleka, pokvareno meso uvozimo iz Argentine, sad se i oko pšenice natežemo... Stvarno smo lideri u regionu, a i šire !!!

Milorad

pre 13 godina

Poljoprivreda mora da prizvodi viškove hrane da bi domaće tržište bilo uredno snabdeveno, kao i da bi se izvozilo. To svakako nije isto sa tvrdnjama ministra Dragina da imamo samodovoljnu poljoprivrednu proizvodnju, i da je poljoprivreda Srbije uspešna ako smo izvezli koren šećerne repe, zrno pšenice, zrno kukuruza, zrno suncokreta ili soje itd. Da bi kasnije uvozili šećer, brašno, ulje, mleko , meso itd. Koliko shvatam Draginova politika se svodi na to da izvezemo pšenicu a da uvozimo hleb. Stvarno mi nije jasno o čemu se ovde radi, o kakvim mi to rezultatima poljoprivrede pričamo? S obzirom da je uzrok hronične nestašice brašna, mleka, mesa, ulja i ostalih poljoprivrednih proizvoda najmanji agrarni budžet u Evropi i u okruženju ( 17,5 milijardi RSD) , nepostojanje sistema tržišne organizacije prometa poljoprivrednih proizvoda u Srbiji ( tržnice na veliko). U svim zemljama u okruženju agrarni budžet učestvuje sa oko 6% u nacionalnim budžetima, a da bi se postigle neophodne promene u produktivnosti proizvodnje, procenjuje se da je potrebno da agrarni budžet učestvuje sa oko 6% u budžetu Srbije. Broj mlečnih krava u Srbiji: (1989.god. 938.000 grla);(2000.god. 817.000 grla);(2005.god.720.000grla);(2006.god. 624.000grla); (2009.god. 584.000 grla); (2010.god. 468.000 grla).Državne subvencije za poljoprivrednike u 2010. Godini; SRBIJA: Pšenica 134 evra po hektaru; Suncokret 134 evra po hektaru; Šećerna repa 134 evra po hektaru; Junad 115 evra po grlu;Mleko 0,14 centi po litru. HRVATSKA:Pšenica300 evra po hektaru; Suncokret 450 evra po hektaru; Šećerna repa 500 evra po hektaru; Junad 300 evra po grlu; Mleko 14 centi po litru.Država uništila poljoprivredu, samo država može da je oživi.U poslednjih 10 godina broj goveda u Srbiji je smanjen za 50%, svinja za 20%, ovaca za 40% i živine za 42%. Prošle godine u Srbiji je proizvedeno gotovo upola manje mesa nego 1990. Da je srpska agrarna politika neuspešna, dokazuje jedan sasvim jednostavan i jasan pokazatelj, a to je nivo prosečnih prinosa. Naši prinosi najvažnijih ratarskih kultura, koji su nekada bili u evropskom vrhu, poslednjih godina su zabeležili drastičan pad i sada su kod nekih kultura čak upola manji od roda koji postižu seljaci u EU. Godine 1990. prosečan rod pšenice je iznosio 4,38 t/ha, a 2009. 2,15 t/ha. Što se tiče šećerne repe, 1960. smo imali iste prinose kao Francuska, a danas gotovo upola manje. Prošle godine u Srbiji je proizvedeno gotovo upola manje mesa nego 1990. Ako poredimo našu produktivnost s evropskim proizvođačima, videćemo da proizvođač iz Nemačke proizvodi hranu za 46 stanovnika, Francuske za 35, a iz susedne Bugarske za 16 stanovnika. S druge strane, srpski seljak prosečno proizvodi hranu za 6 stanovnika. Glavni krivac za postojeću situaciju je ministar poljoprivrede.

Tomislav Kresovic

pre 13 godina

Nema nestasica psenice, ali ce hleb biti skup. To je logika monopolisticke poliitke koja se zasniva na trgovanju psenicom kao nacionalnim bogatstvom i siromasenjem seljaka. Nikada nije manje zasejano psenice. Vremena koja dolaze psenicu ce meriti suvim zlatom. To ova vlast namerno ne razume a ministar govori o 700 000 tona. Ta pšenica je već u značajnom delu prodata.

Radivoj

pre 13 godina

Ja sam prošle godine prodao pšenicu po 14din, ne zato što sam hteo tako, nego zato što sam morao jer su mi poplave i podzemne vode uništile pola roda. A kada sam hteo da podignem kredit, morao sam da platim vodni doprinos, iako nam je obećano da zbog istih tih podzemnih voda nećemo platiti isti.

Bucko razmisljam

pre 13 godina

Dragin: Neće biti nestašice pšenice

Pa nece biti ni nestasice "Plazma Televizora od 50 Zola" ali ce biti sve manje onih koji ce moci da si dozvole taj LUXUZ !
To samo moze gradjanima Srbije da se proda kao nesto "pozitivno", psenica ce biti skupa ali ce je imati DOVOLJNO a sto gradjani nemaju od cega kupiti Hleba e to je vec njihov PROBLEM !

Pera Detlic

pre 13 godina

E ako on tako kaze... ma dovoljno je i samo da ovom nesposobnjakovicu vise vidimo ledja i rekonstrukcija vlade bice uspesna