Četvrtak, 07.08.2008.

10:55

Prednosti biogoriva

Prednost biodizel goriva, koje se pravi od biljaka, jeste što ne zagađuje atmosferu, jeftinije je i proces proizvodnje je jednostavaniji.

Izvor: B92

Prednosti biogoriva IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

15 Komentari

Sortiraj po:

al

pre 15 godina

Čestitke 92-ojci na prepoznavanju aktuelne teme.
Mislim da se ova tema mora što više publikovati zato što je Srbija prepuna neuzoranih njiva (jer se teški seljački posao uglavnom ne isplati) koje mogu biti odličan izvor prihoda proizvodnjom biodizela.
Štaviše možda bi industrijska proizvodnja biodizela pomogla u oživljavanju sela, a
svakako bi bio potreban i angažman mašinskog poljoprivrednog i drugih fakulteta (što bi i njima donelo odredjenu korist) na izdavanju dozvola, sertifikata, prepoučivanju adekvatnih sorti uljarica itsl.
(Mislim da je Brazil-ako se ne varam-zahvaljujući biodizelu napravio "ekononomski bum")

sumnjicav

pre 15 godina

Biodizel je dobra ideja iz vise razloga ali ni on nije bez mana. Vec sada se u razvijenim zemljama, koje ga prozivode vise nego Srbija (a unosan je za farmere), upozorava na posledice koje on ima na prozivodnju hrane. To u vreme porasta cena hrane na globalnom trzistu uopste nije mala stvar. Sta je gore, pitanje je sad: glad ili zagadjena atmosfera? U Engleskoj se dosta promovise reciklaza ulja za przenje u restoranima(koje se inace baca). Da mi usavrsimo neko gorivo od upotrebljene svinjske masti, ha? :)))

Voja, USA

pre 15 godina

Sto se tice komentara koji nije najjasniji evo objasnjenja. Tvrdnja da biodizel ne zagadjuje okolinu dolazi iz cinjenice da je to obnovljivi izvor energije. Odnosno, CO2 (ugljen dioksid) koji se svakako emituje pri sagorevanju visih ugljovodonika koji su prisutni u bio dizelu, nastaje kao produkt molekula koji dolaze iz biljke. Biljka tokom svog rasta koristi CO2 iz atmosfere i uvek postoji balans u emitovanoj masi CO2 i kolicini ugljvodonika koja je utrosena za rast biljke. Znaci balans utrosenog i emitovanog ugljenika je kvantitativno 'izjednacen'. Za zivota biljke ona upotrebi toliko i toliko CO2 iz okoline, konverzijom prostih ugljvodonika (CO2) u sever odnosno masti (ulja) i uskladisti ih u semenu ili korenu...
To naravno nije slucaj sa naftom. Nafta dolazi iz ugljvodonicnih zaliha koje su se stvarale milionima godina, a mi trosimo i emitujemo u atmosferu sve to samo u poslednjih 100-150 godina. Priroda nema brzu moc apsorpcije tako velike kolicne CO2, i kao rezultat imamo nagomilavanje CO2 u atmosferi i propratne efekte globalnog zagrevanja. Uprosceno receno, priroda je napravila te energetske sefove tako sto je 'stedela' i skladistila jako dugo, a mi se trudimo da sve to potrosimo jako brzo.

nikvet pn

pre 15 godina

Svaka pohvala i podrška !
Odgovor na 'zagađenje" : CO2 iz biodizela poreklom je iz atmosfere pa sagorevanjem u nju se i vraća; iz fosilnih goriva CO2 čist je dodatak atmosferi.
Smanjenje površina za hranu...smešno, pa neobrađenog zemljišta kod nas je min.30%, poluobrađenog još toliko.
Povišenje cena hrane...? A niko se ne pita koliko cena nafte na to utiče ?
A država ( čitaj : budžetlije ) koja kuka da će ostati bez prihoda od akciza - nek uvede porez na nekretnine na nivou EU; eto prihoda.
I demografski bonus - dopustite seljaku zaradu da ostane na selu dostojanstveno živeti.

qaz

pre 15 godina

Molio bih "strucnjaka" koji je izjavio da biodizel ne zagadjuje atmosferu da nam objasni sta je onda produkt sagorevanja biodizela ? Da li je to kisik, voda, francuski konjak, ili mozda ipak oksidi ugljika ?

vegetarijanac

pre 15 godina

Tvrdnje u tekstu nisu u potpunosti tačne i cela fama oko bidizela je već odavno dovedena u pitanje i ... ponekad ispadne da prosečni čitalac zna daleko više od novinara (a i ponekog ministra) na ovu temu. Naravno, za svaku je pohvalu da ste zaista jedini medij koji prati ovakve teme.

crnaguja

pre 15 godina

Za obradu 1ha potrebno je oko 600L nafte od setve do zetve ukljucujuci u tih 600L i energiju za proizvodnju potrebne kol vestackog djubriva za taj 1ha kao i za proizvodnju sredstava za zastitu bilja, tako da ako je prinos ulja 1 t/ha onda nam ostaje oko 400-ak litara.
U srbiji se potrosi oko 4mil tona goriva za transport te se lako moze odrediti da bi nam za proizvodnju goriva bilo potrebno oko 10mil ha tj 100.000km2, sto je vece od povrsine same drzave. Eto toliko o odrzivosti proizvodnje bio dizela. Naravno potrosnja goriva moze drasticno da se smanji ostrim merama drzave te da se gorivo koristi samo za poljoprivredu i za grane privrede krajnje neophodne za funkcionisanje drzave, a svi ostali na voz ili bicikl ali to su vec teme za neke postapokalipticare.
Postoje i biogoriva druge generacije koja se dobijaju iz drveta, slame, kukuruzovine tj polj otpada ili iz brzorastucih trava i brzorastuceg plantaznog drveca poput vrbe ili topole.
Prinosi ovih kultura su mnogo veci, mogu se gajiti na losijim zemljistima te tako ne konkurisu prehrambenim biljkama i mnogo manje energije je potrebno uloziti u njihovu proizvodnju. Prinos brzorastucih trava je oko 20 t/ha. Brzom pirolizom te biomase dobija se oko 15 t/ha tzv bio-ulja, sirovine koja moze da zameni sirovu naftu. Bio-ulje se u rafinerijama se podvrgava hidrokrekingu i dobijaju se derivati kao sto su LPG, visoko oktanski benzin i dizel. Polovina od pocetnih 15 t na kraju procesa postaje voda, a polovina naftni derivati.
Ovakav vid proizvodnje je mnogo znacajniji ali i pored toga mora se raditi na smanjenju potrosnje goriva, narocito kod transporta robe tj. mora se maksimalno ici na slanje teretnog saobracaja na zeleznicu dok bi se naftni derivati koristili samo u poljoprivredi i putnickom saobracaju.

Milos Rancic

pre 15 godina

Lepe su te prednosti, nema sta. A tek sto je prednost sto cena hrane raste upravo zahvaljujuci tome sto su kulture koje se koriste za biogorivo konkurentne sa kulturama koje se koriste za hranu...

Nego, cuh jednu zanimljivu informaciju, pa to nije zgoreg proveriti: Ove godine je u Srbiji zasejano oko upola manje psenice nego prethodno. Naravno, na ostaloj povrsini su zasejane kulture za biogorivo.

Koliko shvatam, ako ne bude suse, imacemo sta da jedemo, posto je zasadjeno tacno koliko treba. A ako bude suse, poplava i sl. do zetve -- verovatno je da cemo dobijati hleb na bonove.

nesha

pre 15 godina

Kod nas već postoji fabrika za proizvodnju biodizela, i NE RADI. Navodno, priča je ista kao i sa veštačkim đubrivom, neophodna je subvencija države, ili nešto slično. Očekivati subvenciju kod nas, gde su porezi i akciza, najblaže rečeno, abnormalni-nije baš realno.
Dokazano je da proizvodnja biodizela podiže cenu hrane, a pošto je hrana kod nas već sada skuplja nego u EU, možda je bolje da idemo pešaka, a i zdravije je.
Nešto mislim, kad bi se moglo voziti na vodu, u Srbiji bi litar vode(sa PDV-om i akcizom) koštao 105 dinara zimi, a leti kad je suša 120din. i to samo ako nema drastičnih pomeranja na svetskoj berzi, inače- poskupljenja na dve nedelje.

Reaktor

pre 15 godina

Ne moze da ne zagadjuje cim neki dim izlazi iz auspuha, ali daleko je cistije od nafte.

Samo da mu neko ne zabrani proizvodnju! Ipak je to narusavanje naftnog monopola u vreme kad se prodaje NIS!

A sem toga gde su akcize? Kladim se da ce drzava dobro da ga oporezuje i da mu nece dati da otvori "Bio pumpu".

Inace poduhvat je za pohvalu i zasluzuje podrsku!

Saša Novak @ NL

pre 15 godina

'Prednost biodizel goriva je što ne zagađuje atmosferu...' Zagadjuje takodje ali manje. CO2 je delimicno u ciklusu, jer da bi se proizvodio Biodizel, potrebno je energije, a ta energija takodje emituje CO2. Biodizel i sejanje uljane repice na sve vecim povrsinama ozbiljno preti proizvodnji hrane. Ipak ove prepreke i kritike ne umanjuju interes poljoprivrednika da se bave ekonomski unosnijim poslom, hektar = 1000 litara nije zanemarljivo = +/- 900 evra pogotovo za onog ko poseduje vece povrsine.

milan-bgd

pre 15 godina

Pitanje proizvodnje biodizela nije samo za Masinski fakultet nego i za Poljoprivredni i Bioloski fakultet, a zatim i za Ekonomski. Nije samo stvar u tome da li je biodizel isplativ i obnovljiv, nego i kako uzgajanje velikih povrsina pod monokulturom kao sto je uljana repica utice na biodiverzitet i proizvodnju hrane za ljude i da li je u skladu sa nastojanjima savremene ekologije. Svaka cast za preduzimljivost pomenutim poljoprivrednicima, ali na masovnom nivou treba biti oprezan sa tim stvarima i traziti misljenje i ostalih strucnjaka, a ne samo onih koji mere sta gorivo proizvodi pri sagorevanju i da li ima dovoljnu energiju.

Saša Novak @ NL

pre 15 godina

'Prednost biodizel goriva je što ne zagađuje atmosferu...' Zagadjuje takodje ali manje. CO2 je delimicno u ciklusu, jer da bi se proizvodio Biodizel, potrebno je energije, a ta energija takodje emituje CO2. Biodizel i sejanje uljane repice na sve vecim povrsinama ozbiljno preti proizvodnji hrane. Ipak ove prepreke i kritike ne umanjuju interes poljoprivrednika da se bave ekonomski unosnijim poslom, hektar = 1000 litara nije zanemarljivo = +/- 900 evra pogotovo za onog ko poseduje vece povrsine.

nesha

pre 15 godina

Kod nas već postoji fabrika za proizvodnju biodizela, i NE RADI. Navodno, priča je ista kao i sa veštačkim đubrivom, neophodna je subvencija države, ili nešto slično. Očekivati subvenciju kod nas, gde su porezi i akciza, najblaže rečeno, abnormalni-nije baš realno.
Dokazano je da proizvodnja biodizela podiže cenu hrane, a pošto je hrana kod nas već sada skuplja nego u EU, možda je bolje da idemo pešaka, a i zdravije je.
Nešto mislim, kad bi se moglo voziti na vodu, u Srbiji bi litar vode(sa PDV-om i akcizom) koštao 105 dinara zimi, a leti kad je suša 120din. i to samo ako nema drastičnih pomeranja na svetskoj berzi, inače- poskupljenja na dve nedelje.

milan-bgd

pre 15 godina

Pitanje proizvodnje biodizela nije samo za Masinski fakultet nego i za Poljoprivredni i Bioloski fakultet, a zatim i za Ekonomski. Nije samo stvar u tome da li je biodizel isplativ i obnovljiv, nego i kako uzgajanje velikih povrsina pod monokulturom kao sto je uljana repica utice na biodiverzitet i proizvodnju hrane za ljude i da li je u skladu sa nastojanjima savremene ekologije. Svaka cast za preduzimljivost pomenutim poljoprivrednicima, ali na masovnom nivou treba biti oprezan sa tim stvarima i traziti misljenje i ostalih strucnjaka, a ne samo onih koji mere sta gorivo proizvodi pri sagorevanju i da li ima dovoljnu energiju.

Reaktor

pre 15 godina

Ne moze da ne zagadjuje cim neki dim izlazi iz auspuha, ali daleko je cistije od nafte.

Samo da mu neko ne zabrani proizvodnju! Ipak je to narusavanje naftnog monopola u vreme kad se prodaje NIS!

A sem toga gde su akcize? Kladim se da ce drzava dobro da ga oporezuje i da mu nece dati da otvori "Bio pumpu".

Inace poduhvat je za pohvalu i zasluzuje podrsku!

Voja, USA

pre 15 godina

Sto se tice komentara koji nije najjasniji evo objasnjenja. Tvrdnja da biodizel ne zagadjuje okolinu dolazi iz cinjenice da je to obnovljivi izvor energije. Odnosno, CO2 (ugljen dioksid) koji se svakako emituje pri sagorevanju visih ugljovodonika koji su prisutni u bio dizelu, nastaje kao produkt molekula koji dolaze iz biljke. Biljka tokom svog rasta koristi CO2 iz atmosfere i uvek postoji balans u emitovanoj masi CO2 i kolicini ugljvodonika koja je utrosena za rast biljke. Znaci balans utrosenog i emitovanog ugljenika je kvantitativno 'izjednacen'. Za zivota biljke ona upotrebi toliko i toliko CO2 iz okoline, konverzijom prostih ugljvodonika (CO2) u sever odnosno masti (ulja) i uskladisti ih u semenu ili korenu...
To naravno nije slucaj sa naftom. Nafta dolazi iz ugljvodonicnih zaliha koje su se stvarale milionima godina, a mi trosimo i emitujemo u atmosferu sve to samo u poslednjih 100-150 godina. Priroda nema brzu moc apsorpcije tako velike kolicne CO2, i kao rezultat imamo nagomilavanje CO2 u atmosferi i propratne efekte globalnog zagrevanja. Uprosceno receno, priroda je napravila te energetske sefove tako sto je 'stedela' i skladistila jako dugo, a mi se trudimo da sve to potrosimo jako brzo.

nikvet pn

pre 15 godina

Svaka pohvala i podrška !
Odgovor na 'zagađenje" : CO2 iz biodizela poreklom je iz atmosfere pa sagorevanjem u nju se i vraća; iz fosilnih goriva CO2 čist je dodatak atmosferi.
Smanjenje površina za hranu...smešno, pa neobrađenog zemljišta kod nas je min.30%, poluobrađenog još toliko.
Povišenje cena hrane...? A niko se ne pita koliko cena nafte na to utiče ?
A država ( čitaj : budžetlije ) koja kuka da će ostati bez prihoda od akciza - nek uvede porez na nekretnine na nivou EU; eto prihoda.
I demografski bonus - dopustite seljaku zaradu da ostane na selu dostojanstveno živeti.

crnaguja

pre 15 godina

Za obradu 1ha potrebno je oko 600L nafte od setve do zetve ukljucujuci u tih 600L i energiju za proizvodnju potrebne kol vestackog djubriva za taj 1ha kao i za proizvodnju sredstava za zastitu bilja, tako da ako je prinos ulja 1 t/ha onda nam ostaje oko 400-ak litara.
U srbiji se potrosi oko 4mil tona goriva za transport te se lako moze odrediti da bi nam za proizvodnju goriva bilo potrebno oko 10mil ha tj 100.000km2, sto je vece od povrsine same drzave. Eto toliko o odrzivosti proizvodnje bio dizela. Naravno potrosnja goriva moze drasticno da se smanji ostrim merama drzave te da se gorivo koristi samo za poljoprivredu i za grane privrede krajnje neophodne za funkcionisanje drzave, a svi ostali na voz ili bicikl ali to su vec teme za neke postapokalipticare.
Postoje i biogoriva druge generacije koja se dobijaju iz drveta, slame, kukuruzovine tj polj otpada ili iz brzorastucih trava i brzorastuceg plantaznog drveca poput vrbe ili topole.
Prinosi ovih kultura su mnogo veci, mogu se gajiti na losijim zemljistima te tako ne konkurisu prehrambenim biljkama i mnogo manje energije je potrebno uloziti u njihovu proizvodnju. Prinos brzorastucih trava je oko 20 t/ha. Brzom pirolizom te biomase dobija se oko 15 t/ha tzv bio-ulja, sirovine koja moze da zameni sirovu naftu. Bio-ulje se u rafinerijama se podvrgava hidrokrekingu i dobijaju se derivati kao sto su LPG, visoko oktanski benzin i dizel. Polovina od pocetnih 15 t na kraju procesa postaje voda, a polovina naftni derivati.
Ovakav vid proizvodnje je mnogo znacajniji ali i pored toga mora se raditi na smanjenju potrosnje goriva, narocito kod transporta robe tj. mora se maksimalno ici na slanje teretnog saobracaja na zeleznicu dok bi se naftni derivati koristili samo u poljoprivredi i putnickom saobracaju.

qaz

pre 15 godina

Molio bih "strucnjaka" koji je izjavio da biodizel ne zagadjuje atmosferu da nam objasni sta je onda produkt sagorevanja biodizela ? Da li je to kisik, voda, francuski konjak, ili mozda ipak oksidi ugljika ?

sumnjicav

pre 15 godina

Biodizel je dobra ideja iz vise razloga ali ni on nije bez mana. Vec sada se u razvijenim zemljama, koje ga prozivode vise nego Srbija (a unosan je za farmere), upozorava na posledice koje on ima na prozivodnju hrane. To u vreme porasta cena hrane na globalnom trzistu uopste nije mala stvar. Sta je gore, pitanje je sad: glad ili zagadjena atmosfera? U Engleskoj se dosta promovise reciklaza ulja za przenje u restoranima(koje se inace baca). Da mi usavrsimo neko gorivo od upotrebljene svinjske masti, ha? :)))

Milos Rancic

pre 15 godina

Lepe su te prednosti, nema sta. A tek sto je prednost sto cena hrane raste upravo zahvaljujuci tome sto su kulture koje se koriste za biogorivo konkurentne sa kulturama koje se koriste za hranu...

Nego, cuh jednu zanimljivu informaciju, pa to nije zgoreg proveriti: Ove godine je u Srbiji zasejano oko upola manje psenice nego prethodno. Naravno, na ostaloj povrsini su zasejane kulture za biogorivo.

Koliko shvatam, ako ne bude suse, imacemo sta da jedemo, posto je zasadjeno tacno koliko treba. A ako bude suse, poplava i sl. do zetve -- verovatno je da cemo dobijati hleb na bonove.

al

pre 15 godina

Čestitke 92-ojci na prepoznavanju aktuelne teme.
Mislim da se ova tema mora što više publikovati zato što je Srbija prepuna neuzoranih njiva (jer se teški seljački posao uglavnom ne isplati) koje mogu biti odličan izvor prihoda proizvodnjom biodizela.
Štaviše možda bi industrijska proizvodnja biodizela pomogla u oživljavanju sela, a
svakako bi bio potreban i angažman mašinskog poljoprivrednog i drugih fakulteta (što bi i njima donelo odredjenu korist) na izdavanju dozvola, sertifikata, prepoučivanju adekvatnih sorti uljarica itsl.
(Mislim da je Brazil-ako se ne varam-zahvaljujući biodizelu napravio "ekononomski bum")

vegetarijanac

pre 15 godina

Tvrdnje u tekstu nisu u potpunosti tačne i cela fama oko bidizela je već odavno dovedena u pitanje i ... ponekad ispadne da prosečni čitalac zna daleko više od novinara (a i ponekog ministra) na ovu temu. Naravno, za svaku je pohvalu da ste zaista jedini medij koji prati ovakve teme.

Milos Rancic

pre 15 godina

Lepe su te prednosti, nema sta. A tek sto je prednost sto cena hrane raste upravo zahvaljujuci tome sto su kulture koje se koriste za biogorivo konkurentne sa kulturama koje se koriste za hranu...

Nego, cuh jednu zanimljivu informaciju, pa to nije zgoreg proveriti: Ove godine je u Srbiji zasejano oko upola manje psenice nego prethodno. Naravno, na ostaloj povrsini su zasejane kulture za biogorivo.

Koliko shvatam, ako ne bude suse, imacemo sta da jedemo, posto je zasadjeno tacno koliko treba. A ako bude suse, poplava i sl. do zetve -- verovatno je da cemo dobijati hleb na bonove.

crnaguja

pre 15 godina

Za obradu 1ha potrebno je oko 600L nafte od setve do zetve ukljucujuci u tih 600L i energiju za proizvodnju potrebne kol vestackog djubriva za taj 1ha kao i za proizvodnju sredstava za zastitu bilja, tako da ako je prinos ulja 1 t/ha onda nam ostaje oko 400-ak litara.
U srbiji se potrosi oko 4mil tona goriva za transport te se lako moze odrediti da bi nam za proizvodnju goriva bilo potrebno oko 10mil ha tj 100.000km2, sto je vece od povrsine same drzave. Eto toliko o odrzivosti proizvodnje bio dizela. Naravno potrosnja goriva moze drasticno da se smanji ostrim merama drzave te da se gorivo koristi samo za poljoprivredu i za grane privrede krajnje neophodne za funkcionisanje drzave, a svi ostali na voz ili bicikl ali to su vec teme za neke postapokalipticare.
Postoje i biogoriva druge generacije koja se dobijaju iz drveta, slame, kukuruzovine tj polj otpada ili iz brzorastucih trava i brzorastuceg plantaznog drveca poput vrbe ili topole.
Prinosi ovih kultura su mnogo veci, mogu se gajiti na losijim zemljistima te tako ne konkurisu prehrambenim biljkama i mnogo manje energije je potrebno uloziti u njihovu proizvodnju. Prinos brzorastucih trava je oko 20 t/ha. Brzom pirolizom te biomase dobija se oko 15 t/ha tzv bio-ulja, sirovine koja moze da zameni sirovu naftu. Bio-ulje se u rafinerijama se podvrgava hidrokrekingu i dobijaju se derivati kao sto su LPG, visoko oktanski benzin i dizel. Polovina od pocetnih 15 t na kraju procesa postaje voda, a polovina naftni derivati.
Ovakav vid proizvodnje je mnogo znacajniji ali i pored toga mora se raditi na smanjenju potrosnje goriva, narocito kod transporta robe tj. mora se maksimalno ici na slanje teretnog saobracaja na zeleznicu dok bi se naftni derivati koristili samo u poljoprivredi i putnickom saobracaju.

Saša Novak @ NL

pre 15 godina

'Prednost biodizel goriva je što ne zagađuje atmosferu...' Zagadjuje takodje ali manje. CO2 je delimicno u ciklusu, jer da bi se proizvodio Biodizel, potrebno je energije, a ta energija takodje emituje CO2. Biodizel i sejanje uljane repice na sve vecim povrsinama ozbiljno preti proizvodnji hrane. Ipak ove prepreke i kritike ne umanjuju interes poljoprivrednika da se bave ekonomski unosnijim poslom, hektar = 1000 litara nije zanemarljivo = +/- 900 evra pogotovo za onog ko poseduje vece povrsine.

Reaktor

pre 15 godina

Ne moze da ne zagadjuje cim neki dim izlazi iz auspuha, ali daleko je cistije od nafte.

Samo da mu neko ne zabrani proizvodnju! Ipak je to narusavanje naftnog monopola u vreme kad se prodaje NIS!

A sem toga gde su akcize? Kladim se da ce drzava dobro da ga oporezuje i da mu nece dati da otvori "Bio pumpu".

Inace poduhvat je za pohvalu i zasluzuje podrsku!

vegetarijanac

pre 15 godina

Tvrdnje u tekstu nisu u potpunosti tačne i cela fama oko bidizela je već odavno dovedena u pitanje i ... ponekad ispadne da prosečni čitalac zna daleko više od novinara (a i ponekog ministra) na ovu temu. Naravno, za svaku je pohvalu da ste zaista jedini medij koji prati ovakve teme.

milan-bgd

pre 15 godina

Pitanje proizvodnje biodizela nije samo za Masinski fakultet nego i za Poljoprivredni i Bioloski fakultet, a zatim i za Ekonomski. Nije samo stvar u tome da li je biodizel isplativ i obnovljiv, nego i kako uzgajanje velikih povrsina pod monokulturom kao sto je uljana repica utice na biodiverzitet i proizvodnju hrane za ljude i da li je u skladu sa nastojanjima savremene ekologije. Svaka cast za preduzimljivost pomenutim poljoprivrednicima, ali na masovnom nivou treba biti oprezan sa tim stvarima i traziti misljenje i ostalih strucnjaka, a ne samo onih koji mere sta gorivo proizvodi pri sagorevanju i da li ima dovoljnu energiju.

nesha

pre 15 godina

Kod nas već postoji fabrika za proizvodnju biodizela, i NE RADI. Navodno, priča je ista kao i sa veštačkim đubrivom, neophodna je subvencija države, ili nešto slično. Očekivati subvenciju kod nas, gde su porezi i akciza, najblaže rečeno, abnormalni-nije baš realno.
Dokazano je da proizvodnja biodizela podiže cenu hrane, a pošto je hrana kod nas već sada skuplja nego u EU, možda je bolje da idemo pešaka, a i zdravije je.
Nešto mislim, kad bi se moglo voziti na vodu, u Srbiji bi litar vode(sa PDV-om i akcizom) koštao 105 dinara zimi, a leti kad je suša 120din. i to samo ako nema drastičnih pomeranja na svetskoj berzi, inače- poskupljenja na dve nedelje.

qaz

pre 15 godina

Molio bih "strucnjaka" koji je izjavio da biodizel ne zagadjuje atmosferu da nam objasni sta je onda produkt sagorevanja biodizela ? Da li je to kisik, voda, francuski konjak, ili mozda ipak oksidi ugljika ?

sumnjicav

pre 15 godina

Biodizel je dobra ideja iz vise razloga ali ni on nije bez mana. Vec sada se u razvijenim zemljama, koje ga prozivode vise nego Srbija (a unosan je za farmere), upozorava na posledice koje on ima na prozivodnju hrane. To u vreme porasta cena hrane na globalnom trzistu uopste nije mala stvar. Sta je gore, pitanje je sad: glad ili zagadjena atmosfera? U Engleskoj se dosta promovise reciklaza ulja za przenje u restoranima(koje se inace baca). Da mi usavrsimo neko gorivo od upotrebljene svinjske masti, ha? :)))

nikvet pn

pre 15 godina

Svaka pohvala i podrška !
Odgovor na 'zagađenje" : CO2 iz biodizela poreklom je iz atmosfere pa sagorevanjem u nju se i vraća; iz fosilnih goriva CO2 čist je dodatak atmosferi.
Smanjenje površina za hranu...smešno, pa neobrađenog zemljišta kod nas je min.30%, poluobrađenog još toliko.
Povišenje cena hrane...? A niko se ne pita koliko cena nafte na to utiče ?
A država ( čitaj : budžetlije ) koja kuka da će ostati bez prihoda od akciza - nek uvede porez na nekretnine na nivou EU; eto prihoda.
I demografski bonus - dopustite seljaku zaradu da ostane na selu dostojanstveno živeti.

Voja, USA

pre 15 godina

Sto se tice komentara koji nije najjasniji evo objasnjenja. Tvrdnja da biodizel ne zagadjuje okolinu dolazi iz cinjenice da je to obnovljivi izvor energije. Odnosno, CO2 (ugljen dioksid) koji se svakako emituje pri sagorevanju visih ugljovodonika koji su prisutni u bio dizelu, nastaje kao produkt molekula koji dolaze iz biljke. Biljka tokom svog rasta koristi CO2 iz atmosfere i uvek postoji balans u emitovanoj masi CO2 i kolicini ugljvodonika koja je utrosena za rast biljke. Znaci balans utrosenog i emitovanog ugljenika je kvantitativno 'izjednacen'. Za zivota biljke ona upotrebi toliko i toliko CO2 iz okoline, konverzijom prostih ugljvodonika (CO2) u sever odnosno masti (ulja) i uskladisti ih u semenu ili korenu...
To naravno nije slucaj sa naftom. Nafta dolazi iz ugljvodonicnih zaliha koje su se stvarale milionima godina, a mi trosimo i emitujemo u atmosferu sve to samo u poslednjih 100-150 godina. Priroda nema brzu moc apsorpcije tako velike kolicne CO2, i kao rezultat imamo nagomilavanje CO2 u atmosferi i propratne efekte globalnog zagrevanja. Uprosceno receno, priroda je napravila te energetske sefove tako sto je 'stedela' i skladistila jako dugo, a mi se trudimo da sve to potrosimo jako brzo.

al

pre 15 godina

Čestitke 92-ojci na prepoznavanju aktuelne teme.
Mislim da se ova tema mora što više publikovati zato što je Srbija prepuna neuzoranih njiva (jer se teški seljački posao uglavnom ne isplati) koje mogu biti odličan izvor prihoda proizvodnjom biodizela.
Štaviše možda bi industrijska proizvodnja biodizela pomogla u oživljavanju sela, a
svakako bi bio potreban i angažman mašinskog poljoprivrednog i drugih fakulteta (što bi i njima donelo odredjenu korist) na izdavanju dozvola, sertifikata, prepoučivanju adekvatnih sorti uljarica itsl.
(Mislim da je Brazil-ako se ne varam-zahvaljujući biodizelu napravio "ekononomski bum")