Nedelja, 02.12.2007.

17:37

Naučna (ne)pismenost, verzija 2007

Izvor: B92

Nauèna (ne)pismenost, verzija 2007 IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

35 Komentari

Sortiraj po:

vesna

pre 16 godina

Asurbanipal ocigledno nije studirao istoriju.Podela proslosti i trenuci koji se uzimaju za pocetak racunanja vremena uzeti su okvirno,odredjeni sacuvanim podacima iz proslosti. Sigurno se Isus nije rodio bas u trenutku izmedju 1.godine pre nove ere i 1.godine nove ere.Kao sto i pocetak "prve" drzave Egipta i njenog osnivaca Menesa ne mora biti bas 3000.godine p.n.e. vec moze biti 3200 ili 3500g.p.n.e. sto se takodje moze videti razlicito navedeno u raznim udzbenicima. Nije u pitanju neznanje istoricara vec hronologija koja je neprecizna za tako davne dogadjaje. Istorijski izvori su u tim slucajevima sacuvani u veoma malom broju. Izgorele su ogromne biblioteke spisa,Asurbanipalova iz 7.veka p.n.e. i Aleksandrijska,a tek mnoge druge, manje poznate. Proslost se slaze kao mozaik od vrlo malo preostalih kockica. Istoricar je istrazivac kao i arheolog.

jelena

pre 16 godina

Istina.S obzirom da smo u blokadi dugi niz godina,to je bio logican sled.

Imaci jos i u vidu da nauka napreduje,velikom brzinom,dolazi do novih saznanja........

Posto smo blokirani toliko godina i da se nismo menjali,popravljali i dopunjavali,rezultati su pokazali.

Nije nazalost,ne treba se sazaljevati.Vec se popraviti i stalno popravljati,inace,bice jos losiji rezultati..

Toliko godina u raskoraku,ako se potrudimo,mozda se bar malo popravimo.

Uvek se isplati,verujem u nauku.

Marija

pre 16 godina

Je l' moze neko da napise (ili postavi link) nesto vise o tome kako se ovo testiranje sprovodi u Srbiji? Koliko skola ucestvuje, kog profila (koliko sam razumela, u pitanju su srednje skole), iz kojih gradova, kako se biraju ucenici koji se tstiraju?

Hvala!

Jasna

pre 16 godina

Kengur
Postovana gospodjo, Vasa deca su ocigledno nadprosecna i sa toliko rada bi verovatno postigla uspeh u svim skolskim sistemima.Mislim da treba podizati prosek. ne znam za Australiju, ali sam provela skoro 3 god. u USA i tvrdim da i prosecan gimnazijalac iz Srbije moze tamo direktno posle srednje skole a ne koledza da upise bilo koji fakultet u kome nije presudno znaje engleskog, tamo. Zatim, nije tacna tvrdnja da deca nasih ne upisuju teze i prestizne Univerzitete. Deca nasih emigranata iz devedesetih, vecinom obrazovanih ljudi, upisuju dobre skole. Mogla bih da vam navedem primere....
O americkom skol. sistemu samo toliko da na recimo UCLA, gde radi bivsi student mog supruga, najbolje rezultate na prijemnim ispitima iz matematike i fizike ne postizu amerikanci nego rusi, kinezi, indusi... srbi ne zaostaju sobzirom na broj.vecina zavrsila srednje skole u svojim zemljama. Sve je lako proverivo.
Bilo mi je lepo u Americi. Mnoge prednosti njihovog standarda i nacina zivota sam vrlo brzo prihvatila.Svidja mi se prakticni aspekt njihove skole, odnos nastavnika prema ucenicima. U svoju zemlju sam se vratila jer i nisam otisla da zauvek ostanem tamo.To nam je bila prilika da vidimo drugo,da se potvrdimo u struci, da deca nauce engleski, da vidimo svet. Vratila sam se jer radim ovde isti posao kao tamo sto sam radila sa jednakim uspehom samo sa manje novaca. Posto nam nije materijalno najvaznije u zivotu vratili smo se da ovde skolujemo i odgajamo decu. A ona ako budu kvalitet sama nek odu kad bude vreme i ako pozele.

MJ

pre 16 godina

Jedan od prethodnih komentara:"U predlogu jednog udzbenika iz istorije za 5. razred osnovne skole autor navodi da je Isus rodjen izmedju 4. i 2. godine pre nove ere!?!?!?"

Moguce je da se radi o tome da se datum rodjenja Isusa Hrista ne zna sa tacnom sigurnoscu (nema bas puno datuma u Bibliji, jel' te :D), to je poznata cinjenica. Datum od koga merimo vreme ne mora fakticki da predstavlja datum Isusovog rodjenja :)

Ako zelimo nesto da menjamo u nasem skolskom sistemu to je jaca disciplina. Ucenici rade na casovima sta im se prohte i ne postuju nastavnike.

Nazalost, to dovodi do toga da ni nastavnici ne postuju ucenike, te dobri ucenici cesto postanu i zrtve izivljavanja nervoznog prosvetnog radnika.

muci

pre 16 godina

ovde ima dosta preteranih komentara.

@kraljevic
vise su problem nastavnici od plana i programa. Sa nastavnicima skoro niko i ne radi. ne usavrsavaju su. male su im plate. imaju 3-4 puta manju platu od svojih kolega u Sloveniji npr.

Drzava mora mnogo vise da ulaze u obrazovanje. Ako nema para, nema ni zainteresovanosti.

ne mogu odeljenja sa 30 -35 djaka da pokazu iste rezultate kao sto je u finskoj gde su odeljenja oko 15 ucenika.

sa piscem ovog teksta se ne slazem krajnji cilj koji skola moze da ponudi. u skoli nije najvazniji cilj da budu zaintereosvana. najvaznije je da steknu neku vestinu kojom ce biti operativna. ali to mogu jedino ako su zainteresovana, tako da se vracamo na pocetak price ...

pazljivo gledajuci rezultate sa "pisa" sajta, moze se pre zakljuciti da kod nas ima mnogo vise dece koja su bila nezainteresovana da rade test. ima puno dece koja nije ni pokusala da nesto uradi na testu.

onda niji toliki problem u tome da li deca bubanju ili ne, nego u tome da odrade ovaj test na sto bolji nacin.

pored toga, iz mog saznanja, mogu da kazem da je jedan od vecih problema sto deca ne shvataju da je skola jedan od bitnijih delova zivota, i da je to sastvni deo zivota. i da uceci mogu bolje i brze napredovati

Kengur

pre 16 godina

@Jasna
..."Dakle nasi programi dobri, daju fundament."...
I znaci vi se kao vratili nazad zbog tih "fundamenata" koje nudi srpski obrazovni sistem?!
Ma dajte molim Vas, Jasna.
Ne zelim da ulazim u detalje Vasih stvarnih razloga za povratak, ali nasi razlozi za povratak su upravo bili ocekivanja da su se "programi i fundamenti" izmenili, osavremenili, postali kompatibilni normalnom danasnjem svetu.
Mi nikada nismo smatrali da je Srpski obrazovni sistem bolji od Novozelandskog, Australijskog ili bilo kog drugog na Zapadnoj hemisferi.
Nisu bili bolji ni kada smo mi ucili i studirali a pogotovu nisu danas.
Nase dve starije cerke su ovamo zavrsile veoma skupe i teske studije (Stomatologije), a prethodno su morale da kompletiraju srednjoskolsko obrazovanje.
Starija kci, nakon zavrsenog drugog razreda Gimnazije u Srbiji, upisuje drugo polugodje 6-og forma koledza (predzadnje godine)i na zavrsnim testovima dobija najbolje ocene, ulazi u 5-10% na nacionalnom nivou, zavisno od predmeta, sto joj je omogucilo da sledece godine upise direktno studije, bez pohadjanja zavrsne godine!!!
Tako je ona zavrsila Stomatologiju sa 21 godinom, sto se nije desilo zadnih 40 godina na njenom Uniju!!
Mladja kci je redovno zavrsila sve 4 godine koledza posto je dosla nakon zavrsene nase Osnovne skole i "redovno" zavrsila studije.
I sta se iz ovoga moze zakljuciti?
Da je Srpski obrazovni sistem superioran i da su nasi "programi i fundamenti" solidni, posto su moja deca tako uspesno i superiorno okoncala svoje skolovanje na Zapadu?
Niposto.
MI sasvim dobro znamo sta je to sto je nasoj deci pomoglo da "glatko" zavrse svoje teske studije, verujte mi.
To je pre svega, specificna personality dece koja su jako posvecena ucenju od svojih najranijih dana, od 4-te godine kada su naucila da citaju i pisu, od kada su u privatnoj skoli u Srbiji pocele da uce Engleski jezik sa svojih 7 godina, a od V razreda OS i Francuski,zatim velika motivisanost da u tudjem, dalekom svetu dokazu svoje kvalitete.
A iznad svega i pre svega, nasa deca su tokom svoga skolovanja mnogo i uporno radila, provodila dane i noci u bibliotekama i citaonicama.
A za vreme svojih letnjih raspusta obe nase devojke su radile- u kefeima,restoranima, frizerskim salonima, shopovima.
Verujte mi, od stotine, mozda i hiljade nase dece ovamo, za koje mi znamo, jako je mali broj dece medju nama emigrantima iz 90-tih koja su tako uspesno zavrsila neke od "tezih" studija na nekom od ovdasnjih prestiznih Univerziteta.
Posto je situacija u Srbiji takva kakva je a ne onakva kavu smo mi prizeljkivali i nadali se, morali smo da se vratimo nazad i nasem najmladjem detetu, koje nimalo ne zaostaje po svojim radnim navikama i odnosom prema skoli za svojim sestrama, da i on dobije vrhunsko obrazovanje na nekom od ovdasnjih Unija (Australija).
Jedina uteha, bar za mene, jeste da je mali ipak za tih nepunih 3 godina, uspostavio kakav-takav kontakt sa svojom tamosnjom generacijom, stekao nekoliko dobrih drugara i drugariica sa kojima je na vezi, postao svestan svojih korenova i porekla i poceo nima da se ponosi. Pa, malo li je?
Mozda ce deca moje dece ipak doziveti da jednog dana skolski sistem u Srbiji bude malo bolje rangiran u svetu od ovog danasnjeg i mozda ce pozeleti da se tamo vrate, nikad se ne zna, nikad ne reci nikad.

Jasna

pre 16 godina

Mi bili preko bare par godina i vratili se bas zbog skole, necete verovati.
USA skole su katastrofalne.Kroz program se takodje trci, rade se kojekakvi projekti koje roditelji rade deci ili sad postoje preko interneta.
Uci se od malih nogu science, tj. pomalo svega i odmah multidisciplinarno, te je jedno od nasih dete, inace odlican A grade ucenik u drugom raz. srednje skole upitao mog upruga prirodnjaka a sta to rade hemicari i sta je uopste hemija. Njemu je sve science.
Provera znanja im je losa te su ustvari samo informisani i gradivo prepoznaju. Usmeno ne odgovaraju i vrlo cesto rade grupne radove. Mom detetu je science u 6 raz. predavala nastavnica koja je zavrsila Polit nauke na Berkliju. A gradivo je obuhvatalo od atoma i molekula do vulkana i zemljotresa a malo i fotosinteze. Mi pokusali da je ucimo sistematici i proveravali je redovno. Nikako da mrdne od C ili B. A onda digli ruke a ona pocela da se snalazi na Americki nacin.Samo podvuce i na testovima prepoznaje. Svake nedelje su imali test i nikad se vise na to ne vracaju. Uglavnom na kraju dobila i nagradu djak meseca.Kad je suprug onako usput nesto upitao i science a ona veze nema.Pred redovno drzavno testiranje mesec dana rade samo pripreme za testiranje. Uzgred tamo se na svim mogucim kursevima, a isla sam i ja na nekakve uvek posvecuje velika paznja nacinu popunjavanja testova a ne znanju.
Dakle nasi programi dobri, daju fundament. lako se nauci popunjavanje virmana ako ti imas bazu. Treba ih samo malo osavremeniti, a nastavnike kontrolisati u smislu da mogu da izgube licencu ako ne daju dovoljno. I zadrzati ako boga znate usmeno propitivanje.

Kraljevic Marko

pre 16 godina

Kada smo se pre 3 godine vratili u Srbiju, sa namerom da tamo i ostanemo, nakon desetogodisnje emigracije, smatrali smo (nazalost pogresno) da su reforme u Srbiji u punom jeku, u svim oblastima pa i u skolstvu.
Medjutim, ubrzo smo shvatili da su nase procene bile jako netacne i da smo gadno pogresili.
Odmah nakon polaska u V razred Osnovne skole, nas sin koji je do tada bio "A+" ucenik na Novom Zelandu, poceo je da svakodnevno dozivljava svakojake traume.
Na stranu one zbog adaptacije na novu sredinu, na "balkansko" ponasanje nasih skolaraca, na uzasno smrdljive i prljave WC-e, na grafitima isarane fasade nasih skola.
Najprimetnije traume dolazile su od samog skolskog programa i nekih nastavnika.
Jednog dana mali je jednostavno rekao da nece da uci nekakvu "narodnu junacku pesmu" o nekakvom nasem srednjovekovnom junaku Milosu Vojinovica (za koga sam ja tada prvi put cuo iako sam i sam nekada isao u tu istu skolu). A zasto sine, pitam ja. Zato sto je taj Milos bio alkoholicar, sto je bio siledzija i kavgadzija i sto je bio - bastard.
A na pismenim vezbicama iz Fizike i Biologije redovno je dobijao nize ocene zbog povremenih (retkih) upotreba engleskih reci za neke termine kojih nije mogao da se seti tog trenuta. I tako dalje i tome slicno.
Sada je upravo zavrsio 8-u godinu skolovanja (od 5-e kada se polazi u skolu) u sredini u kojoj se sjajno snalazi, i ponovo je onaj svoj - "A+" student.
A kad ce ponovo u Srbiju, za koju ga ne vezu bas najlepse uspomene iz zadnjih 3 godina, ne znam.
Znam sigurno da u ovakve srpske skole i fakultete vise nece ici.

Branko

pre 16 godina

Kada bi se pitali ti koji sastavljaju PISA testove, verovatno da bi drustvu bili najpotrebniji sociolozi i filozofi marksisticke orijentacije.

Neka mi nadje gospodin Verbic jeftinog inzenjera iz Kine i Indije. Danas Azijati u USA i GB imaju 20% vece plate od ''belih evropljana'' koji resavaju pisa testove, jer oni znaju sta su prave nauke.

Najjadnije su ove istocnoevropske zemlje (kao mi) koje su postidjene rezultatima umesto pravih nauka pocele ucenike da obucavaju za polaganje testova.

Najveci problem u nauci danas je sto su evropske univerzitete preuzeli marksisti krajem 60-ih, koji ce upropastiti celu nauku i obrazovanje.

Vladislav

pre 16 godina

Zadnjih nekoliko godina ne zivim u Srbiji pa sma upoznao dosta ljudi sa svih strana sveta. Takodje sam jedno vreme radio i u srpskom obrazovanju (profesor engleskog jezika) i ono sto se meni cini je da nase obrazovanje nije adekvatno, ali da isto tako ne treba da se ugleda na modele nekih stranih poput americkog, jer ovi teze da stvaraju masine a ne individue. Najbolje bi bilo kad bismo mogli da napravimo nesto izmedju zapadnog (rekao bih preprakticnog modela) i naseg (koji je i dalje previse teoretski i prenatrpan podacima). Znam vise primera mojih drugova koji su 90ih emigrirali u SAD i tamo radili sabiranje i oduzimanje razlomaka na nivou koji odgovara nasem 8. razredu (kod nas se to radilo u 5., ne znam da li je jos uvek tako). Takodje je jedan od mojih drugova imao devojku koja je bila medju 5% najuspesnijih srednjoskolaca u SAD a pojma nije imala ko je Ernest Hemingway (tragicno). Mislim da nikako nije put kome bi nase obrazovanje trebalo da tezi, a mozda je najveci problem trenutno motivacija ucenika i prilagodjavanje obima gradiva njihovom uzrastu.

Marija

pre 16 godina

A ja se setim konstatacije moj profesorke sa fakulteta kako ce "Bolonja umanjiti kvalitet našeg obrazovanja" i kako nije, za nju sramota da jedan diplomac ne zna da popuni virman po završetku fakulteta... Već dve godine, paralelno sa studijama, radim. I to što nama ubacuju u glave na faksu, apsolutne veze nema sa onim što se zaista radi u praksi... Samo teoretisanje, bez mogućnosti primene... I, kad se fakultet završi, hajde još jedan krug učenja... Od "azbuke"... Prosvetari svih nivoa su prilično nadobudni, i ništa im se ne može objasniti...

Bojan Knezevic

pre 16 godina

Cini mi se da dosta ljudi ovde nije shvatilo deo price sa inzenjerima i menadzerima. Ccccc... Procitajte malo bolje tekst. Tu nigde ne pise *sta* nam to ne treba vec samo *kako* nam ne treba. Razlika je derasticna. Mislite o tome.

Igor - inzenjer elektrotehnike sa makar malo logike za ekonomiju

pre 16 godina

Ma da. Najbolje bi bilo da do besvesti skolujemo neke portfolio manager i marketing sio-mi-ga-djura leve tipove koji ce ovde da nam prodaju kinesku robu koju ce kineski inzinjeri da isprojektuju i naprave jeftinije nego nasi. Nekako mi nije jasno sto se ovi Ameri i kojekakvi Evropejci trude da uvoze inzinjere, a niti malo ih ne zanima ako si sa 11,00 zavrsio "Bracu Karic" ili Ekonomiju ili ko zna sta. Dzaba ti sva logika u tekstu ako ne shvatas da je ovo ordinarna glupost. Marketing jeste vazan, ali bez R&D nema tzv dodane vrednosti, nego se kao drzava bavimo izvozom repromaterijala a uvozom gotovih proizvoda. To posle donosi do izvoznog deficita i sl.

Ja nisam pristalica stajalista da se apstraktan nacin razmisljanja forsira na stari nacin (preko prirodnih nauka) vec sam za to da se u skolu uvedu predmeti kao rad na projektima, generalno resavanje problema (logicno razmisljanje) i sl. odnosno, da se savladjivanju gradiva iz prirodnih nauka pristupi na takav nacin. To ni u kom slucaju ne znaci da inzinjere ne treba skolovati posto ih vise ne trebamo. Boze moj sta procitah cccc.

stefan markovic

pre 16 godina

Srdjane, od ove price nema nista ako braca politicari ne prestanu da gube vreme na bezveznim politickim problemima i ne pogledaju istini u oci-gubimo ono sto smo jedino i i imali prethodnih decenija: LjUDE, mlade ljude. A mediji (pre svega oni van uprave gosp. Tijanica jer su oni malo tromi) bi mogli malo vise paznje da posvete problemima obrazovanja. Ovde je u pitanju srednjeskolska studija. Ne daj Boze da je urade na fakultetu, pa cemo iz drustva brace Bugara da se druzimo sa Azerbejdzanom i Kirgizijom. Za extra shkolske aktivnosti u Usa se trose milioni, dok je kod nas mala ali uspesna organizacija poput Istrazivacke stanice Petnica jedva sastavlja kraj sa krajem (u Slobino vreme su postojale donacije sada nema niceg). A prica da smo najbolji je stara koliko i Srbi. Znate nikada ne mozemo da izgubimo-kao Marko Kraljevic ili onaj Srbin iz viceva koji je uvek bolji od Nemca, Amera i ostalih...malo sutra!

Sonja Paripović

pre 16 godina

Srđanovi tekstovi uvek kod mene pokrenu gomilu pitanja i dilema. Danas je najsnažniji utisak: zašto ljudi poput Srđana ne sede u ministarskoj fotelji ili u fotelji oko ministarske, pa da svojim načinom razmišljanja, pozitivnim stavom i željom da napredujemo u jednoj od najvažnijih društvenih oblasti - obrazovanju, zaista i unesu promene i unaprede čitavo društvo?

Marko

pre 16 godina

PISA test je najjednostavnije receno test primenljivosti znanja. Znanje koje nasa deca dobijaju u skoli je suvoparno i jalovo, tako da zaista nije cudo da su njihovi rezultati tako losi. Kod nas je uvek bilo daleko drustveno prihvatljivije bubati cinjenice, nego razvijati logicko i kriticko misljenje, na primer. U tome se apsolutno slazem s autorom teksta. Medjutim, ne slazem se ni malo sa konstatacijom da je problem sto su skolski programi okrenuti prirodnim naukama. Nije nas problem sto imamo previse inzenjera (autor slobodno moze da uporedi statisticke podatke iz neke razvijene zemlje i Srbije i da vidi da ih kod nas sigurno nema previse) nego je problem sto i nasi inzenjeri i ostali imaju malo pravog, primenljivog znanja jer nam je skolski sistem prevazidjen i los. Ukoliko budemo promenili skolski sistem tako da svako uz skole i sa fakulteta ponese dovoljno znanja, onda mozemo da ocekujemo da nam bude bolje. Sigruno nista necemo postici stancovanjem portfolio menadzera i strucnjaka za marketing. Teznja modernih drustava danas je stvaranja drustva znanja, a ne drustva nekompetentnih menadzera u kakvo se pretvara ovo nase drustvo.

zverko

pre 16 godina

autor malo mesa babe i zabe, te je njegova analiza katkad tacna, katkad vrlo problematicna.

na primer:
"Naučno obrazovanje u Srbiji je posebna priča koja ima svoje specifične probleme. Programi po kojima se prirodne nauke izučavaju u našim školama su, u najmanju ruku, davno prevaziđeni. Oni su nastali u vreme kad je zemlja imala jaku potrebu za velikim brojem inženjera koji su trebali da budu oslonac njenog razvoja. Međutim... Danas na inženjerskim fakultetima više nema gužve na upisu. Na domaćem tržištu za te ljude sada više nema posla jer ionako je lakše i jeftinije da sve što bi oni pravili uvozimo iz Kine.

Danas se traže nekakvi portfolio menadžeri i stručnjaci za marketing. Svet se, primećivali mi to ili ne, u međuvremenu okrenuo naglavce, ali se to ne da videti po našim školskim programima koji su u suštini su i dalje isti."

sto i nema bas mnogo smisla. dobar obrazovni sistem predvidja sta ce se traziti za 15-20 godina a ne juri ono sto je SADA aktuelno (za 20 goidna ce se mozda traziti biotehnolozi i ekolozi a na marketing ce se gledati s podsmehom. "ko jos radi marketing, kad gugl zavrsava sve"). dodatno je netacna njegova analiza stanja na trzistu rada i pausalna ocena da "ce se sve uvoziti iz kine". da se malo raspitao doznao bi da nemackoj trenutno nedostaje oko 100000 visokokvalifikovanih inzenjera svih profila. strucnjaka za marketing im ne fali uopste.

dalje, problem nije u profilu naseg obrazovanja nego upravo u ovome sto i sam autor teksta ukazuje:

"Ti programi, generalno, imaju previše faktografije, recepata nepoznatog porekla i praktično neproverljivih objašnjenja. Ono što im najviše nedostaje je mogućnost da učenici vežbaju prikupljanje i analizu bilo kakvih empirijskih podataka. Bez toga nema razumevanja eksperimenta, mehanizma naučnog saznanja i kritičkog mišljenja. Ukratko, u našim osnovnoškolskim programima nema ni traga od naučnog metoda."

kriticko misljenje i postavljanje pitanja, neslaganje s nastavnikom se gleda s neodobravanjem (u najboljem slucaju) a obicno se i kaznjava nizim ocenama. tako se valjda treniraju mladi narastaji da budu poslusni i dobre sluge svakog rezima, sefa, politicara...

ljiljana

pre 16 godina

"Ono što je stvarno poražavajuće u ovoj priči nisu sami rezultati testa već naučna nepismenost društva koje sada "analizira" rezultate ovog istraživanja."Izvanredna tvrdnja!Bravo Srdjane!
Kamo sreće da imamo pismene koji bi iskoristili rezultate ovog testa i mogli da zaključe šta bi to u sistemu obrazovanja trebalo popraviti ne bi li barem za nijansu podigli nivo pismenosti svog naroda.Ovako ništa nam drugo ne preostaje već da se stidimo pred samim sobom!
ljixi

Obelix

pre 16 godina

Srbija zauzima sa 436 bodova zauzima 41 mesto na listi od 57 zemalja. U Nemackoj su rezultati objavljeni jos pre nekoliko dana http://www.spiegel.de/schulspiegel/0,1518,520288,00.html. Treba znati da je nas skolski sistem potpuno nekompatibilan sa PISA testom. Kod nas se znanjem smatra reprodukcija cinjenica, a PISA trazi primenu stecenog znanja i zakljucivanje, iako kolicina informacija koju treba imati nije bas prevelika.
Razocaravajuce je da imamo 83 odnosno 57 poena manje od Slovenije, odnosno Hrvatske, a oni su imali do skora identican program, ili mozda oni imaju bolju pripremu za testiranje i sistematski rade na izboru skola i ucenika? Ko zna, mozda je u pitanju u dobroj meri i nacionalni marketing.
Mogli bi i mi da spremimo nasu decu, samo nemamo vremena, moramo da strajkujemo.

alex

pre 16 godina

Autor ovog texta kaze da, prakticno, srbijanskoj privredi danas ne trebaju inzenjeri kao oslonac razvoja i da su, stoga, programi prirodnih nauka u skolama zastareli.
Nekoliko cinjenica:
1.Privredni razvoj svake zemlje se predominantno temelji na tehnickoj inteligenciji tj. inzenjerima.
Npr, Kina je zemlja sa najvecim godisnjim "prirastajem" diplomaca tehnickih fakulteta na svetu, nekoliko puta vecim od onog u USA i EU.
2.Nije tacno da za inzenjere danas na trzistu nema posla.Ako pogledate profile nezaposlenih na birou rada, primeticete da je tamo najmanje inzenjera.Tehnicke nauke su deficitarne svuda u svetu!
3.Hoce li portfolio-menadzeri projektovati mostove, nadgledati rad toplana ili povrsinskih kopova uglja? Kako uopste takve stvari mogu da se uvezu iz Kine?
4.Fundamentalni principi svih prirodnih nauka su svugde isti, bez obzira na to kome su namenjeni!Prema tome, nije tacno da je nastava na tim predmetima orjentisana samo na inzenjerske discipline.
5.Nedostatak guzve na tehnici je razlog za veliku zabrinutost.Ekonomski razvoj se temelji na tehnickim strucnjacima.
Ko ne veruje, neka pita Kineze i Indijce!

Vladislav

pre 16 godina

Vec se znaju prva tri mesta:
1. Finska
2. Hong Kong
3. Kanada
Vidi link: http://www.oecd.org/document/60/0,3343,en_2649_201185_39700732_1_1_1_1,00.html

Shone

pre 16 godina

Meni nije jasno kako Vama nije jasno zasto ce novinari i novine pisati onako kako tacno predvidjate da ce pisati? Oni ce pisati zurnalisticki u maniru zurnalista, a to odavno nema veze sa razumevanjem slozenijih drustvenih pitanja, a ne daj Boze sa naucnim metodom. A ruku na srce, od koga imaju sta i da nauce kada je u Srbiji nauka davno rekla: Ugasite svetlo i laku noc!

miljana

pre 16 godina

Svaka cast, Srdjane!
Ovakvo promisljanje, a ujedno i hrabrost da se javno iznese licni stav, odavno nisam videla. Potpuno si u pravu. Nazalost, ovo o cemu si pisao nije problem samo nasih petnaestogodisnjaka. Smatram da je 80% nase populacije ostalo na tom i takvom nivou - nivou petnaestogodisnjaka. Onda nije ni cudo sto si sa pravom ubedjen u ishod i reakcije koje slede nakon objavljivanja rezultata. Strasno je samo, kada smo svesni cele situacije a ujedno nemocni da bilo sta promenimo.

Branko

pre 16 godina

Prva na listi po pismenosti za ovu godinu je Rusija, drugi Hong Kong, treca Kanada.

Rezultati
http://nces.ed.gov/pubsearch/pubsinfo.asp?pubid=2008017

Rusija je zabelezila i najveci skok od 37 poena od poslednjeg testiranja.

Sci-Fi

pre 16 godina

Mislim da bi citaoci trebali da posete sajt sa rezultatima PISA od 2003 god. (vidi http://pisacountry.acer.edu.au/). Kako srednja vrednost kao i obicno nije mnogo informativna trebalo bi pogledati kakvi su rezultati kada se posmatra koji procenat ucenika ima odredjeni nivo (odredjenu ocenu na testu) u odredjenoj oblasti (proficiency levels). Interesantno je da postoji generalno mali procenat ucenika sa visokim nivoom sposobnosti (znanja) u odredjenoj oblasti. Takodje, moze se videti da je veliki broj onih koji imaju katastrofalno lose rezultate. Ono sto je meni zapalo za oko je katastrofalan rezultat na podrucju generalne pismenosti odnosno sposobnosti da se procitani tekst pre svega razume pa da se iz njega izvuku odredjeni zakljucci. Mislim da je ovo (generalna nepismenost) i najveci problem sa kojim se obrazovanje suocava i da uzrokuje probleme i u ostalim oblastima.

Asurbanipal

pre 16 godina

Godina Hristovog rodjenja je nulti trenutak od koga zapadna civilizacija pocinje racunanje vremena pre i posle tog dogadjaja. U predlogu jednog udzbenika iz istorije za 5. razred osnovne skole autor navodi da je Isus rodjen izmedju 4. i 2. godine pre nove ere!?!?!?
Da li je potreban neki komentar?

alex

pre 16 godina

Autor ovog texta kaze da, prakticno, srbijanskoj privredi danas ne trebaju inzenjeri kao oslonac razvoja i da su, stoga, programi prirodnih nauka u skolama zastareli.
Nekoliko cinjenica:
1.Privredni razvoj svake zemlje se predominantno temelji na tehnickoj inteligenciji tj. inzenjerima.
Npr, Kina je zemlja sa najvecim godisnjim "prirastajem" diplomaca tehnickih fakulteta na svetu, nekoliko puta vecim od onog u USA i EU.
2.Nije tacno da za inzenjere danas na trzistu nema posla.Ako pogledate profile nezaposlenih na birou rada, primeticete da je tamo najmanje inzenjera.Tehnicke nauke su deficitarne svuda u svetu!
3.Hoce li portfolio-menadzeri projektovati mostove, nadgledati rad toplana ili povrsinskih kopova uglja? Kako uopste takve stvari mogu da se uvezu iz Kine?
4.Fundamentalni principi svih prirodnih nauka su svugde isti, bez obzira na to kome su namenjeni!Prema tome, nije tacno da je nastava na tim predmetima orjentisana samo na inzenjerske discipline.
5.Nedostatak guzve na tehnici je razlog za veliku zabrinutost.Ekonomski razvoj se temelji na tehnickim strucnjacima.
Ko ne veruje, neka pita Kineze i Indijce!

zverko

pre 16 godina

autor malo mesa babe i zabe, te je njegova analiza katkad tacna, katkad vrlo problematicna.

na primer:
"Naučno obrazovanje u Srbiji je posebna priča koja ima svoje specifične probleme. Programi po kojima se prirodne nauke izučavaju u našim školama su, u najmanju ruku, davno prevaziđeni. Oni su nastali u vreme kad je zemlja imala jaku potrebu za velikim brojem inženjera koji su trebali da budu oslonac njenog razvoja. Međutim... Danas na inženjerskim fakultetima više nema gužve na upisu. Na domaćem tržištu za te ljude sada više nema posla jer ionako je lakše i jeftinije da sve što bi oni pravili uvozimo iz Kine.

Danas se traže nekakvi portfolio menadžeri i stručnjaci za marketing. Svet se, primećivali mi to ili ne, u međuvremenu okrenuo naglavce, ali se to ne da videti po našim školskim programima koji su u suštini su i dalje isti."

sto i nema bas mnogo smisla. dobar obrazovni sistem predvidja sta ce se traziti za 15-20 godina a ne juri ono sto je SADA aktuelno (za 20 goidna ce se mozda traziti biotehnolozi i ekolozi a na marketing ce se gledati s podsmehom. "ko jos radi marketing, kad gugl zavrsava sve"). dodatno je netacna njegova analiza stanja na trzistu rada i pausalna ocena da "ce se sve uvoziti iz kine". da se malo raspitao doznao bi da nemackoj trenutno nedostaje oko 100000 visokokvalifikovanih inzenjera svih profila. strucnjaka za marketing im ne fali uopste.

dalje, problem nije u profilu naseg obrazovanja nego upravo u ovome sto i sam autor teksta ukazuje:

"Ti programi, generalno, imaju previše faktografije, recepata nepoznatog porekla i praktično neproverljivih objašnjenja. Ono što im najviše nedostaje je mogućnost da učenici vežbaju prikupljanje i analizu bilo kakvih empirijskih podataka. Bez toga nema razumevanja eksperimenta, mehanizma naučnog saznanja i kritičkog mišljenja. Ukratko, u našim osnovnoškolskim programima nema ni traga od naučnog metoda."

kriticko misljenje i postavljanje pitanja, neslaganje s nastavnikom se gleda s neodobravanjem (u najboljem slucaju) a obicno se i kaznjava nizim ocenama. tako se valjda treniraju mladi narastaji da budu poslusni i dobre sluge svakog rezima, sefa, politicara...

miljana

pre 16 godina

Svaka cast, Srdjane!
Ovakvo promisljanje, a ujedno i hrabrost da se javno iznese licni stav, odavno nisam videla. Potpuno si u pravu. Nazalost, ovo o cemu si pisao nije problem samo nasih petnaestogodisnjaka. Smatram da je 80% nase populacije ostalo na tom i takvom nivou - nivou petnaestogodisnjaka. Onda nije ni cudo sto si sa pravom ubedjen u ishod i reakcije koje slede nakon objavljivanja rezultata. Strasno je samo, kada smo svesni cele situacije a ujedno nemocni da bilo sta promenimo.

Kraljevic Marko

pre 16 godina

Kada smo se pre 3 godine vratili u Srbiju, sa namerom da tamo i ostanemo, nakon desetogodisnje emigracije, smatrali smo (nazalost pogresno) da su reforme u Srbiji u punom jeku, u svim oblastima pa i u skolstvu.
Medjutim, ubrzo smo shvatili da su nase procene bile jako netacne i da smo gadno pogresili.
Odmah nakon polaska u V razred Osnovne skole, nas sin koji je do tada bio "A+" ucenik na Novom Zelandu, poceo je da svakodnevno dozivljava svakojake traume.
Na stranu one zbog adaptacije na novu sredinu, na "balkansko" ponasanje nasih skolaraca, na uzasno smrdljive i prljave WC-e, na grafitima isarane fasade nasih skola.
Najprimetnije traume dolazile su od samog skolskog programa i nekih nastavnika.
Jednog dana mali je jednostavno rekao da nece da uci nekakvu "narodnu junacku pesmu" o nekakvom nasem srednjovekovnom junaku Milosu Vojinovica (za koga sam ja tada prvi put cuo iako sam i sam nekada isao u tu istu skolu). A zasto sine, pitam ja. Zato sto je taj Milos bio alkoholicar, sto je bio siledzija i kavgadzija i sto je bio - bastard.
A na pismenim vezbicama iz Fizike i Biologije redovno je dobijao nize ocene zbog povremenih (retkih) upotreba engleskih reci za neke termine kojih nije mogao da se seti tog trenuta. I tako dalje i tome slicno.
Sada je upravo zavrsio 8-u godinu skolovanja (od 5-e kada se polazi u skolu) u sredini u kojoj se sjajno snalazi, i ponovo je onaj svoj - "A+" student.
A kad ce ponovo u Srbiju, za koju ga ne vezu bas najlepse uspomene iz zadnjih 3 godina, ne znam.
Znam sigurno da u ovakve srpske skole i fakultete vise nece ici.

Marko

pre 16 godina

PISA test je najjednostavnije receno test primenljivosti znanja. Znanje koje nasa deca dobijaju u skoli je suvoparno i jalovo, tako da zaista nije cudo da su njihovi rezultati tako losi. Kod nas je uvek bilo daleko drustveno prihvatljivije bubati cinjenice, nego razvijati logicko i kriticko misljenje, na primer. U tome se apsolutno slazem s autorom teksta. Medjutim, ne slazem se ni malo sa konstatacijom da je problem sto su skolski programi okrenuti prirodnim naukama. Nije nas problem sto imamo previse inzenjera (autor slobodno moze da uporedi statisticke podatke iz neke razvijene zemlje i Srbije i da vidi da ih kod nas sigurno nema previse) nego je problem sto i nasi inzenjeri i ostali imaju malo pravog, primenljivog znanja jer nam je skolski sistem prevazidjen i los. Ukoliko budemo promenili skolski sistem tako da svako uz skole i sa fakulteta ponese dovoljno znanja, onda mozemo da ocekujemo da nam bude bolje. Sigruno nista necemo postici stancovanjem portfolio menadzera i strucnjaka za marketing. Teznja modernih drustava danas je stvaranja drustva znanja, a ne drustva nekompetentnih menadzera u kakvo se pretvara ovo nase drustvo.

Sci-Fi

pre 16 godina

Mislim da bi citaoci trebali da posete sajt sa rezultatima PISA od 2003 god. (vidi http://pisacountry.acer.edu.au/). Kako srednja vrednost kao i obicno nije mnogo informativna trebalo bi pogledati kakvi su rezultati kada se posmatra koji procenat ucenika ima odredjeni nivo (odredjenu ocenu na testu) u odredjenoj oblasti (proficiency levels). Interesantno je da postoji generalno mali procenat ucenika sa visokim nivoom sposobnosti (znanja) u odredjenoj oblasti. Takodje, moze se videti da je veliki broj onih koji imaju katastrofalno lose rezultate. Ono sto je meni zapalo za oko je katastrofalan rezultat na podrucju generalne pismenosti odnosno sposobnosti da se procitani tekst pre svega razume pa da se iz njega izvuku odredjeni zakljucci. Mislim da je ovo (generalna nepismenost) i najveci problem sa kojim se obrazovanje suocava i da uzrokuje probleme i u ostalim oblastima.

Jasna

pre 16 godina

Mi bili preko bare par godina i vratili se bas zbog skole, necete verovati.
USA skole su katastrofalne.Kroz program se takodje trci, rade se kojekakvi projekti koje roditelji rade deci ili sad postoje preko interneta.
Uci se od malih nogu science, tj. pomalo svega i odmah multidisciplinarno, te je jedno od nasih dete, inace odlican A grade ucenik u drugom raz. srednje skole upitao mog upruga prirodnjaka a sta to rade hemicari i sta je uopste hemija. Njemu je sve science.
Provera znanja im je losa te su ustvari samo informisani i gradivo prepoznaju. Usmeno ne odgovaraju i vrlo cesto rade grupne radove. Mom detetu je science u 6 raz. predavala nastavnica koja je zavrsila Polit nauke na Berkliju. A gradivo je obuhvatalo od atoma i molekula do vulkana i zemljotresa a malo i fotosinteze. Mi pokusali da je ucimo sistematici i proveravali je redovno. Nikako da mrdne od C ili B. A onda digli ruke a ona pocela da se snalazi na Americki nacin.Samo podvuce i na testovima prepoznaje. Svake nedelje su imali test i nikad se vise na to ne vracaju. Uglavnom na kraju dobila i nagradu djak meseca.Kad je suprug onako usput nesto upitao i science a ona veze nema.Pred redovno drzavno testiranje mesec dana rade samo pripreme za testiranje. Uzgred tamo se na svim mogucim kursevima, a isla sam i ja na nekakve uvek posvecuje velika paznja nacinu popunjavanja testova a ne znanju.
Dakle nasi programi dobri, daju fundament. lako se nauci popunjavanje virmana ako ti imas bazu. Treba ih samo malo osavremeniti, a nastavnike kontrolisati u smislu da mogu da izgube licencu ako ne daju dovoljno. I zadrzati ako boga znate usmeno propitivanje.

ljiljana

pre 16 godina

"Ono što je stvarno poražavajuće u ovoj priči nisu sami rezultati testa već naučna nepismenost društva koje sada "analizira" rezultate ovog istraživanja."Izvanredna tvrdnja!Bravo Srdjane!
Kamo sreće da imamo pismene koji bi iskoristili rezultate ovog testa i mogli da zaključe šta bi to u sistemu obrazovanja trebalo popraviti ne bi li barem za nijansu podigli nivo pismenosti svog naroda.Ovako ništa nam drugo ne preostaje već da se stidimo pred samim sobom!
ljixi

Obelix

pre 16 godina

Srbija zauzima sa 436 bodova zauzima 41 mesto na listi od 57 zemalja. U Nemackoj su rezultati objavljeni jos pre nekoliko dana http://www.spiegel.de/schulspiegel/0,1518,520288,00.html. Treba znati da je nas skolski sistem potpuno nekompatibilan sa PISA testom. Kod nas se znanjem smatra reprodukcija cinjenica, a PISA trazi primenu stecenog znanja i zakljucivanje, iako kolicina informacija koju treba imati nije bas prevelika.
Razocaravajuce je da imamo 83 odnosno 57 poena manje od Slovenije, odnosno Hrvatske, a oni su imali do skora identican program, ili mozda oni imaju bolju pripremu za testiranje i sistematski rade na izboru skola i ucenika? Ko zna, mozda je u pitanju u dobroj meri i nacionalni marketing.
Mogli bi i mi da spremimo nasu decu, samo nemamo vremena, moramo da strajkujemo.

Sonja Paripović

pre 16 godina

Srđanovi tekstovi uvek kod mene pokrenu gomilu pitanja i dilema. Danas je najsnažniji utisak: zašto ljudi poput Srđana ne sede u ministarskoj fotelji ili u fotelji oko ministarske, pa da svojim načinom razmišljanja, pozitivnim stavom i željom da napredujemo u jednoj od najvažnijih društvenih oblasti - obrazovanju, zaista i unesu promene i unaprede čitavo društvo?

Shone

pre 16 godina

Meni nije jasno kako Vama nije jasno zasto ce novinari i novine pisati onako kako tacno predvidjate da ce pisati? Oni ce pisati zurnalisticki u maniru zurnalista, a to odavno nema veze sa razumevanjem slozenijih drustvenih pitanja, a ne daj Boze sa naucnim metodom. A ruku na srce, od koga imaju sta i da nauce kada je u Srbiji nauka davno rekla: Ugasite svetlo i laku noc!

Bojan Knezevic

pre 16 godina

Cini mi se da dosta ljudi ovde nije shvatilo deo price sa inzenjerima i menadzerima. Ccccc... Procitajte malo bolje tekst. Tu nigde ne pise *sta* nam to ne treba vec samo *kako* nam ne treba. Razlika je derasticna. Mislite o tome.

Jasna

pre 16 godina

Kengur
Postovana gospodjo, Vasa deca su ocigledno nadprosecna i sa toliko rada bi verovatno postigla uspeh u svim skolskim sistemima.Mislim da treba podizati prosek. ne znam za Australiju, ali sam provela skoro 3 god. u USA i tvrdim da i prosecan gimnazijalac iz Srbije moze tamo direktno posle srednje skole a ne koledza da upise bilo koji fakultet u kome nije presudno znaje engleskog, tamo. Zatim, nije tacna tvrdnja da deca nasih ne upisuju teze i prestizne Univerzitete. Deca nasih emigranata iz devedesetih, vecinom obrazovanih ljudi, upisuju dobre skole. Mogla bih da vam navedem primere....
O americkom skol. sistemu samo toliko da na recimo UCLA, gde radi bivsi student mog supruga, najbolje rezultate na prijemnim ispitima iz matematike i fizike ne postizu amerikanci nego rusi, kinezi, indusi... srbi ne zaostaju sobzirom na broj.vecina zavrsila srednje skole u svojim zemljama. Sve je lako proverivo.
Bilo mi je lepo u Americi. Mnoge prednosti njihovog standarda i nacina zivota sam vrlo brzo prihvatila.Svidja mi se prakticni aspekt njihove skole, odnos nastavnika prema ucenicima. U svoju zemlju sam se vratila jer i nisam otisla da zauvek ostanem tamo.To nam je bila prilika da vidimo drugo,da se potvrdimo u struci, da deca nauce engleski, da vidimo svet. Vratila sam se jer radim ovde isti posao kao tamo sto sam radila sa jednakim uspehom samo sa manje novaca. Posto nam nije materijalno najvaznije u zivotu vratili smo se da ovde skolujemo i odgajamo decu. A ona ako budu kvalitet sama nek odu kad bude vreme i ako pozele.

stefan markovic

pre 16 godina

Srdjane, od ove price nema nista ako braca politicari ne prestanu da gube vreme na bezveznim politickim problemima i ne pogledaju istini u oci-gubimo ono sto smo jedino i i imali prethodnih decenija: LjUDE, mlade ljude. A mediji (pre svega oni van uprave gosp. Tijanica jer su oni malo tromi) bi mogli malo vise paznje da posvete problemima obrazovanja. Ovde je u pitanju srednjeskolska studija. Ne daj Boze da je urade na fakultetu, pa cemo iz drustva brace Bugara da se druzimo sa Azerbejdzanom i Kirgizijom. Za extra shkolske aktivnosti u Usa se trose milioni, dok je kod nas mala ali uspesna organizacija poput Istrazivacke stanice Petnica jedva sastavlja kraj sa krajem (u Slobino vreme su postojale donacije sada nema niceg). A prica da smo najbolji je stara koliko i Srbi. Znate nikada ne mozemo da izgubimo-kao Marko Kraljevic ili onaj Srbin iz viceva koji je uvek bolji od Nemca, Amera i ostalih...malo sutra!

Marija

pre 16 godina

A ja se setim konstatacije moj profesorke sa fakulteta kako ce "Bolonja umanjiti kvalitet našeg obrazovanja" i kako nije, za nju sramota da jedan diplomac ne zna da popuni virman po završetku fakulteta... Već dve godine, paralelno sa studijama, radim. I to što nama ubacuju u glave na faksu, apsolutne veze nema sa onim što se zaista radi u praksi... Samo teoretisanje, bez mogućnosti primene... I, kad se fakultet završi, hajde još jedan krug učenja... Od "azbuke"... Prosvetari svih nivoa su prilično nadobudni, i ništa im se ne može objasniti...

Igor - inzenjer elektrotehnike sa makar malo logike za ekonomiju

pre 16 godina

Ma da. Najbolje bi bilo da do besvesti skolujemo neke portfolio manager i marketing sio-mi-ga-djura leve tipove koji ce ovde da nam prodaju kinesku robu koju ce kineski inzinjeri da isprojektuju i naprave jeftinije nego nasi. Nekako mi nije jasno sto se ovi Ameri i kojekakvi Evropejci trude da uvoze inzinjere, a niti malo ih ne zanima ako si sa 11,00 zavrsio "Bracu Karic" ili Ekonomiju ili ko zna sta. Dzaba ti sva logika u tekstu ako ne shvatas da je ovo ordinarna glupost. Marketing jeste vazan, ali bez R&D nema tzv dodane vrednosti, nego se kao drzava bavimo izvozom repromaterijala a uvozom gotovih proizvoda. To posle donosi do izvoznog deficita i sl.

Ja nisam pristalica stajalista da se apstraktan nacin razmisljanja forsira na stari nacin (preko prirodnih nauka) vec sam za to da se u skolu uvedu predmeti kao rad na projektima, generalno resavanje problema (logicno razmisljanje) i sl. odnosno, da se savladjivanju gradiva iz prirodnih nauka pristupi na takav nacin. To ni u kom slucaju ne znaci da inzinjere ne treba skolovati posto ih vise ne trebamo. Boze moj sta procitah cccc.

Vladislav

pre 16 godina

Zadnjih nekoliko godina ne zivim u Srbiji pa sma upoznao dosta ljudi sa svih strana sveta. Takodje sam jedno vreme radio i u srpskom obrazovanju (profesor engleskog jezika) i ono sto se meni cini je da nase obrazovanje nije adekvatno, ali da isto tako ne treba da se ugleda na modele nekih stranih poput americkog, jer ovi teze da stvaraju masine a ne individue. Najbolje bi bilo kad bismo mogli da napravimo nesto izmedju zapadnog (rekao bih preprakticnog modela) i naseg (koji je i dalje previse teoretski i prenatrpan podacima). Znam vise primera mojih drugova koji su 90ih emigrirali u SAD i tamo radili sabiranje i oduzimanje razlomaka na nivou koji odgovara nasem 8. razredu (kod nas se to radilo u 5., ne znam da li je jos uvek tako). Takodje je jedan od mojih drugova imao devojku koja je bila medju 5% najuspesnijih srednjoskolaca u SAD a pojma nije imala ko je Ernest Hemingway (tragicno). Mislim da nikako nije put kome bi nase obrazovanje trebalo da tezi, a mozda je najveci problem trenutno motivacija ucenika i prilagodjavanje obima gradiva njihovom uzrastu.

Kengur

pre 16 godina

@Jasna
..."Dakle nasi programi dobri, daju fundament."...
I znaci vi se kao vratili nazad zbog tih "fundamenata" koje nudi srpski obrazovni sistem?!
Ma dajte molim Vas, Jasna.
Ne zelim da ulazim u detalje Vasih stvarnih razloga za povratak, ali nasi razlozi za povratak su upravo bili ocekivanja da su se "programi i fundamenti" izmenili, osavremenili, postali kompatibilni normalnom danasnjem svetu.
Mi nikada nismo smatrali da je Srpski obrazovni sistem bolji od Novozelandskog, Australijskog ili bilo kog drugog na Zapadnoj hemisferi.
Nisu bili bolji ni kada smo mi ucili i studirali a pogotovu nisu danas.
Nase dve starije cerke su ovamo zavrsile veoma skupe i teske studije (Stomatologije), a prethodno su morale da kompletiraju srednjoskolsko obrazovanje.
Starija kci, nakon zavrsenog drugog razreda Gimnazije u Srbiji, upisuje drugo polugodje 6-og forma koledza (predzadnje godine)i na zavrsnim testovima dobija najbolje ocene, ulazi u 5-10% na nacionalnom nivou, zavisno od predmeta, sto joj je omogucilo da sledece godine upise direktno studije, bez pohadjanja zavrsne godine!!!
Tako je ona zavrsila Stomatologiju sa 21 godinom, sto se nije desilo zadnih 40 godina na njenom Uniju!!
Mladja kci je redovno zavrsila sve 4 godine koledza posto je dosla nakon zavrsene nase Osnovne skole i "redovno" zavrsila studije.
I sta se iz ovoga moze zakljuciti?
Da je Srpski obrazovni sistem superioran i da su nasi "programi i fundamenti" solidni, posto su moja deca tako uspesno i superiorno okoncala svoje skolovanje na Zapadu?
Niposto.
MI sasvim dobro znamo sta je to sto je nasoj deci pomoglo da "glatko" zavrse svoje teske studije, verujte mi.
To je pre svega, specificna personality dece koja su jako posvecena ucenju od svojih najranijih dana, od 4-te godine kada su naucila da citaju i pisu, od kada su u privatnoj skoli u Srbiji pocele da uce Engleski jezik sa svojih 7 godina, a od V razreda OS i Francuski,zatim velika motivisanost da u tudjem, dalekom svetu dokazu svoje kvalitete.
A iznad svega i pre svega, nasa deca su tokom svoga skolovanja mnogo i uporno radila, provodila dane i noci u bibliotekama i citaonicama.
A za vreme svojih letnjih raspusta obe nase devojke su radile- u kefeima,restoranima, frizerskim salonima, shopovima.
Verujte mi, od stotine, mozda i hiljade nase dece ovamo, za koje mi znamo, jako je mali broj dece medju nama emigrantima iz 90-tih koja su tako uspesno zavrsila neke od "tezih" studija na nekom od ovdasnjih prestiznih Univerziteta.
Posto je situacija u Srbiji takva kakva je a ne onakva kavu smo mi prizeljkivali i nadali se, morali smo da se vratimo nazad i nasem najmladjem detetu, koje nimalo ne zaostaje po svojim radnim navikama i odnosom prema skoli za svojim sestrama, da i on dobije vrhunsko obrazovanje na nekom od ovdasnjih Unija (Australija).
Jedina uteha, bar za mene, jeste da je mali ipak za tih nepunih 3 godina, uspostavio kakav-takav kontakt sa svojom tamosnjom generacijom, stekao nekoliko dobrih drugara i drugariica sa kojima je na vezi, postao svestan svojih korenova i porekla i poceo nima da se ponosi. Pa, malo li je?
Mozda ce deca moje dece ipak doziveti da jednog dana skolski sistem u Srbiji bude malo bolje rangiran u svetu od ovog danasnjeg i mozda ce pozeleti da se tamo vrate, nikad se ne zna, nikad ne reci nikad.

Marija

pre 16 godina

Je l' moze neko da napise (ili postavi link) nesto vise o tome kako se ovo testiranje sprovodi u Srbiji? Koliko skola ucestvuje, kog profila (koliko sam razumela, u pitanju su srednje skole), iz kojih gradova, kako se biraju ucenici koji se tstiraju?

Hvala!

Branko

pre 16 godina

Prva na listi po pismenosti za ovu godinu je Rusija, drugi Hong Kong, treca Kanada.

Rezultati
http://nces.ed.gov/pubsearch/pubsinfo.asp?pubid=2008017

Rusija je zabelezila i najveci skok od 37 poena od poslednjeg testiranja.

Branko

pre 16 godina

Kada bi se pitali ti koji sastavljaju PISA testove, verovatno da bi drustvu bili najpotrebniji sociolozi i filozofi marksisticke orijentacije.

Neka mi nadje gospodin Verbic jeftinog inzenjera iz Kine i Indije. Danas Azijati u USA i GB imaju 20% vece plate od ''belih evropljana'' koji resavaju pisa testove, jer oni znaju sta su prave nauke.

Najjadnije su ove istocnoevropske zemlje (kao mi) koje su postidjene rezultatima umesto pravih nauka pocele ucenike da obucavaju za polaganje testova.

Najveci problem u nauci danas je sto su evropske univerzitete preuzeli marksisti krajem 60-ih, koji ce upropastiti celu nauku i obrazovanje.

muci

pre 16 godina

ovde ima dosta preteranih komentara.

@kraljevic
vise su problem nastavnici od plana i programa. Sa nastavnicima skoro niko i ne radi. ne usavrsavaju su. male su im plate. imaju 3-4 puta manju platu od svojih kolega u Sloveniji npr.

Drzava mora mnogo vise da ulaze u obrazovanje. Ako nema para, nema ni zainteresovanosti.

ne mogu odeljenja sa 30 -35 djaka da pokazu iste rezultate kao sto je u finskoj gde su odeljenja oko 15 ucenika.

sa piscem ovog teksta se ne slazem krajnji cilj koji skola moze da ponudi. u skoli nije najvazniji cilj da budu zaintereosvana. najvaznije je da steknu neku vestinu kojom ce biti operativna. ali to mogu jedino ako su zainteresovana, tako da se vracamo na pocetak price ...

pazljivo gledajuci rezultate sa "pisa" sajta, moze se pre zakljuciti da kod nas ima mnogo vise dece koja su bila nezainteresovana da rade test. ima puno dece koja nije ni pokusala da nesto uradi na testu.

onda niji toliki problem u tome da li deca bubanju ili ne, nego u tome da odrade ovaj test na sto bolji nacin.

pored toga, iz mog saznanja, mogu da kazem da je jedan od vecih problema sto deca ne shvataju da je skola jedan od bitnijih delova zivota, i da je to sastvni deo zivota. i da uceci mogu bolje i brze napredovati

Asurbanipal

pre 16 godina

Godina Hristovog rodjenja je nulti trenutak od koga zapadna civilizacija pocinje racunanje vremena pre i posle tog dogadjaja. U predlogu jednog udzbenika iz istorije za 5. razred osnovne skole autor navodi da je Isus rodjen izmedju 4. i 2. godine pre nove ere!?!?!?
Da li je potreban neki komentar?

Vladislav

pre 16 godina

Vec se znaju prva tri mesta:
1. Finska
2. Hong Kong
3. Kanada
Vidi link: http://www.oecd.org/document/60/0,3343,en_2649_201185_39700732_1_1_1_1,00.html

MJ

pre 16 godina

Jedan od prethodnih komentara:"U predlogu jednog udzbenika iz istorije za 5. razred osnovne skole autor navodi da je Isus rodjen izmedju 4. i 2. godine pre nove ere!?!?!?"

Moguce je da se radi o tome da se datum rodjenja Isusa Hrista ne zna sa tacnom sigurnoscu (nema bas puno datuma u Bibliji, jel' te :D), to je poznata cinjenica. Datum od koga merimo vreme ne mora fakticki da predstavlja datum Isusovog rodjenja :)

Ako zelimo nesto da menjamo u nasem skolskom sistemu to je jaca disciplina. Ucenici rade na casovima sta im se prohte i ne postuju nastavnike.

Nazalost, to dovodi do toga da ni nastavnici ne postuju ucenike, te dobri ucenici cesto postanu i zrtve izivljavanja nervoznog prosvetnog radnika.

jelena

pre 16 godina

Istina.S obzirom da smo u blokadi dugi niz godina,to je bio logican sled.

Imaci jos i u vidu da nauka napreduje,velikom brzinom,dolazi do novih saznanja........

Posto smo blokirani toliko godina i da se nismo menjali,popravljali i dopunjavali,rezultati su pokazali.

Nije nazalost,ne treba se sazaljevati.Vec se popraviti i stalno popravljati,inace,bice jos losiji rezultati..

Toliko godina u raskoraku,ako se potrudimo,mozda se bar malo popravimo.

Uvek se isplati,verujem u nauku.

vesna

pre 16 godina

Asurbanipal ocigledno nije studirao istoriju.Podela proslosti i trenuci koji se uzimaju za pocetak racunanja vremena uzeti su okvirno,odredjeni sacuvanim podacima iz proslosti. Sigurno se Isus nije rodio bas u trenutku izmedju 1.godine pre nove ere i 1.godine nove ere.Kao sto i pocetak "prve" drzave Egipta i njenog osnivaca Menesa ne mora biti bas 3000.godine p.n.e. vec moze biti 3200 ili 3500g.p.n.e. sto se takodje moze videti razlicito navedeno u raznim udzbenicima. Nije u pitanju neznanje istoricara vec hronologija koja je neprecizna za tako davne dogadjaje. Istorijski izvori su u tim slucajevima sacuvani u veoma malom broju. Izgorele su ogromne biblioteke spisa,Asurbanipalova iz 7.veka p.n.e. i Aleksandrijska,a tek mnoge druge, manje poznate. Proslost se slaze kao mozaik od vrlo malo preostalih kockica. Istoricar je istrazivac kao i arheolog.

Branko

pre 16 godina

Kada bi se pitali ti koji sastavljaju PISA testove, verovatno da bi drustvu bili najpotrebniji sociolozi i filozofi marksisticke orijentacije.

Neka mi nadje gospodin Verbic jeftinog inzenjera iz Kine i Indije. Danas Azijati u USA i GB imaju 20% vece plate od ''belih evropljana'' koji resavaju pisa testove, jer oni znaju sta su prave nauke.

Najjadnije su ove istocnoevropske zemlje (kao mi) koje su postidjene rezultatima umesto pravih nauka pocele ucenike da obucavaju za polaganje testova.

Najveci problem u nauci danas je sto su evropske univerzitete preuzeli marksisti krajem 60-ih, koji ce upropastiti celu nauku i obrazovanje.

Asurbanipal

pre 16 godina

Godina Hristovog rodjenja je nulti trenutak od koga zapadna civilizacija pocinje racunanje vremena pre i posle tog dogadjaja. U predlogu jednog udzbenika iz istorije za 5. razred osnovne skole autor navodi da je Isus rodjen izmedju 4. i 2. godine pre nove ere!?!?!?
Da li je potreban neki komentar?

alex

pre 16 godina

Autor ovog texta kaze da, prakticno, srbijanskoj privredi danas ne trebaju inzenjeri kao oslonac razvoja i da su, stoga, programi prirodnih nauka u skolama zastareli.
Nekoliko cinjenica:
1.Privredni razvoj svake zemlje se predominantno temelji na tehnickoj inteligenciji tj. inzenjerima.
Npr, Kina je zemlja sa najvecim godisnjim "prirastajem" diplomaca tehnickih fakulteta na svetu, nekoliko puta vecim od onog u USA i EU.
2.Nije tacno da za inzenjere danas na trzistu nema posla.Ako pogledate profile nezaposlenih na birou rada, primeticete da je tamo najmanje inzenjera.Tehnicke nauke su deficitarne svuda u svetu!
3.Hoce li portfolio-menadzeri projektovati mostove, nadgledati rad toplana ili povrsinskih kopova uglja? Kako uopste takve stvari mogu da se uvezu iz Kine?
4.Fundamentalni principi svih prirodnih nauka su svugde isti, bez obzira na to kome su namenjeni!Prema tome, nije tacno da je nastava na tim predmetima orjentisana samo na inzenjerske discipline.
5.Nedostatak guzve na tehnici je razlog za veliku zabrinutost.Ekonomski razvoj se temelji na tehnickim strucnjacima.
Ko ne veruje, neka pita Kineze i Indijce!

Obelix

pre 16 godina

Srbija zauzima sa 436 bodova zauzima 41 mesto na listi od 57 zemalja. U Nemackoj su rezultati objavljeni jos pre nekoliko dana http://www.spiegel.de/schulspiegel/0,1518,520288,00.html. Treba znati da je nas skolski sistem potpuno nekompatibilan sa PISA testom. Kod nas se znanjem smatra reprodukcija cinjenica, a PISA trazi primenu stecenog znanja i zakljucivanje, iako kolicina informacija koju treba imati nije bas prevelika.
Razocaravajuce je da imamo 83 odnosno 57 poena manje od Slovenije, odnosno Hrvatske, a oni su imali do skora identican program, ili mozda oni imaju bolju pripremu za testiranje i sistematski rade na izboru skola i ucenika? Ko zna, mozda je u pitanju u dobroj meri i nacionalni marketing.
Mogli bi i mi da spremimo nasu decu, samo nemamo vremena, moramo da strajkujemo.

Sci-Fi

pre 16 godina

Mislim da bi citaoci trebali da posete sajt sa rezultatima PISA od 2003 god. (vidi http://pisacountry.acer.edu.au/). Kako srednja vrednost kao i obicno nije mnogo informativna trebalo bi pogledati kakvi su rezultati kada se posmatra koji procenat ucenika ima odredjeni nivo (odredjenu ocenu na testu) u odredjenoj oblasti (proficiency levels). Interesantno je da postoji generalno mali procenat ucenika sa visokim nivoom sposobnosti (znanja) u odredjenoj oblasti. Takodje, moze se videti da je veliki broj onih koji imaju katastrofalno lose rezultate. Ono sto je meni zapalo za oko je katastrofalan rezultat na podrucju generalne pismenosti odnosno sposobnosti da se procitani tekst pre svega razume pa da se iz njega izvuku odredjeni zakljucci. Mislim da je ovo (generalna nepismenost) i najveci problem sa kojim se obrazovanje suocava i da uzrokuje probleme i u ostalim oblastima.

Shone

pre 16 godina

Meni nije jasno kako Vama nije jasno zasto ce novinari i novine pisati onako kako tacno predvidjate da ce pisati? Oni ce pisati zurnalisticki u maniru zurnalista, a to odavno nema veze sa razumevanjem slozenijih drustvenih pitanja, a ne daj Boze sa naucnim metodom. A ruku na srce, od koga imaju sta i da nauce kada je u Srbiji nauka davno rekla: Ugasite svetlo i laku noc!

Igor - inzenjer elektrotehnike sa makar malo logike za ekonomiju

pre 16 godina

Ma da. Najbolje bi bilo da do besvesti skolujemo neke portfolio manager i marketing sio-mi-ga-djura leve tipove koji ce ovde da nam prodaju kinesku robu koju ce kineski inzinjeri da isprojektuju i naprave jeftinije nego nasi. Nekako mi nije jasno sto se ovi Ameri i kojekakvi Evropejci trude da uvoze inzinjere, a niti malo ih ne zanima ako si sa 11,00 zavrsio "Bracu Karic" ili Ekonomiju ili ko zna sta. Dzaba ti sva logika u tekstu ako ne shvatas da je ovo ordinarna glupost. Marketing jeste vazan, ali bez R&D nema tzv dodane vrednosti, nego se kao drzava bavimo izvozom repromaterijala a uvozom gotovih proizvoda. To posle donosi do izvoznog deficita i sl.

Ja nisam pristalica stajalista da se apstraktan nacin razmisljanja forsira na stari nacin (preko prirodnih nauka) vec sam za to da se u skolu uvedu predmeti kao rad na projektima, generalno resavanje problema (logicno razmisljanje) i sl. odnosno, da se savladjivanju gradiva iz prirodnih nauka pristupi na takav nacin. To ni u kom slucaju ne znaci da inzinjere ne treba skolovati posto ih vise ne trebamo. Boze moj sta procitah cccc.

Bojan Knezevic

pre 16 godina

Cini mi se da dosta ljudi ovde nije shvatilo deo price sa inzenjerima i menadzerima. Ccccc... Procitajte malo bolje tekst. Tu nigde ne pise *sta* nam to ne treba vec samo *kako* nam ne treba. Razlika je derasticna. Mislite o tome.

Vladislav

pre 16 godina

Zadnjih nekoliko godina ne zivim u Srbiji pa sma upoznao dosta ljudi sa svih strana sveta. Takodje sam jedno vreme radio i u srpskom obrazovanju (profesor engleskog jezika) i ono sto se meni cini je da nase obrazovanje nije adekvatno, ali da isto tako ne treba da se ugleda na modele nekih stranih poput americkog, jer ovi teze da stvaraju masine a ne individue. Najbolje bi bilo kad bismo mogli da napravimo nesto izmedju zapadnog (rekao bih preprakticnog modela) i naseg (koji je i dalje previse teoretski i prenatrpan podacima). Znam vise primera mojih drugova koji su 90ih emigrirali u SAD i tamo radili sabiranje i oduzimanje razlomaka na nivou koji odgovara nasem 8. razredu (kod nas se to radilo u 5., ne znam da li je jos uvek tako). Takodje je jedan od mojih drugova imao devojku koja je bila medju 5% najuspesnijih srednjoskolaca u SAD a pojma nije imala ko je Ernest Hemingway (tragicno). Mislim da nikako nije put kome bi nase obrazovanje trebalo da tezi, a mozda je najveci problem trenutno motivacija ucenika i prilagodjavanje obima gradiva njihovom uzrastu.

Marija

pre 16 godina

A ja se setim konstatacije moj profesorke sa fakulteta kako ce "Bolonja umanjiti kvalitet našeg obrazovanja" i kako nije, za nju sramota da jedan diplomac ne zna da popuni virman po završetku fakulteta... Već dve godine, paralelno sa studijama, radim. I to što nama ubacuju u glave na faksu, apsolutne veze nema sa onim što se zaista radi u praksi... Samo teoretisanje, bez mogućnosti primene... I, kad se fakultet završi, hajde još jedan krug učenja... Od "azbuke"... Prosvetari svih nivoa su prilično nadobudni, i ništa im se ne može objasniti...

Branko

pre 16 godina

Prva na listi po pismenosti za ovu godinu je Rusija, drugi Hong Kong, treca Kanada.

Rezultati
http://nces.ed.gov/pubsearch/pubsinfo.asp?pubid=2008017

Rusija je zabelezila i najveci skok od 37 poena od poslednjeg testiranja.

miljana

pre 16 godina

Svaka cast, Srdjane!
Ovakvo promisljanje, a ujedno i hrabrost da se javno iznese licni stav, odavno nisam videla. Potpuno si u pravu. Nazalost, ovo o cemu si pisao nije problem samo nasih petnaestogodisnjaka. Smatram da je 80% nase populacije ostalo na tom i takvom nivou - nivou petnaestogodisnjaka. Onda nije ni cudo sto si sa pravom ubedjen u ishod i reakcije koje slede nakon objavljivanja rezultata. Strasno je samo, kada smo svesni cele situacije a ujedno nemocni da bilo sta promenimo.

Vladislav

pre 16 godina

Vec se znaju prva tri mesta:
1. Finska
2. Hong Kong
3. Kanada
Vidi link: http://www.oecd.org/document/60/0,3343,en_2649_201185_39700732_1_1_1_1,00.html

ljiljana

pre 16 godina

"Ono što je stvarno poražavajuće u ovoj priči nisu sami rezultati testa već naučna nepismenost društva koje sada "analizira" rezultate ovog istraživanja."Izvanredna tvrdnja!Bravo Srdjane!
Kamo sreće da imamo pismene koji bi iskoristili rezultate ovog testa i mogli da zaključe šta bi to u sistemu obrazovanja trebalo popraviti ne bi li barem za nijansu podigli nivo pismenosti svog naroda.Ovako ništa nam drugo ne preostaje već da se stidimo pred samim sobom!
ljixi

zverko

pre 16 godina

autor malo mesa babe i zabe, te je njegova analiza katkad tacna, katkad vrlo problematicna.

na primer:
"Naučno obrazovanje u Srbiji je posebna priča koja ima svoje specifične probleme. Programi po kojima se prirodne nauke izučavaju u našim školama su, u najmanju ruku, davno prevaziđeni. Oni su nastali u vreme kad je zemlja imala jaku potrebu za velikim brojem inženjera koji su trebali da budu oslonac njenog razvoja. Međutim... Danas na inženjerskim fakultetima više nema gužve na upisu. Na domaćem tržištu za te ljude sada više nema posla jer ionako je lakše i jeftinije da sve što bi oni pravili uvozimo iz Kine.

Danas se traže nekakvi portfolio menadžeri i stručnjaci za marketing. Svet se, primećivali mi to ili ne, u međuvremenu okrenuo naglavce, ali se to ne da videti po našim školskim programima koji su u suštini su i dalje isti."

sto i nema bas mnogo smisla. dobar obrazovni sistem predvidja sta ce se traziti za 15-20 godina a ne juri ono sto je SADA aktuelno (za 20 goidna ce se mozda traziti biotehnolozi i ekolozi a na marketing ce se gledati s podsmehom. "ko jos radi marketing, kad gugl zavrsava sve"). dodatno je netacna njegova analiza stanja na trzistu rada i pausalna ocena da "ce se sve uvoziti iz kine". da se malo raspitao doznao bi da nemackoj trenutno nedostaje oko 100000 visokokvalifikovanih inzenjera svih profila. strucnjaka za marketing im ne fali uopste.

dalje, problem nije u profilu naseg obrazovanja nego upravo u ovome sto i sam autor teksta ukazuje:

"Ti programi, generalno, imaju previše faktografije, recepata nepoznatog porekla i praktično neproverljivih objašnjenja. Ono što im najviše nedostaje je mogućnost da učenici vežbaju prikupljanje i analizu bilo kakvih empirijskih podataka. Bez toga nema razumevanja eksperimenta, mehanizma naučnog saznanja i kritičkog mišljenja. Ukratko, u našim osnovnoškolskim programima nema ni traga od naučnog metoda."

kriticko misljenje i postavljanje pitanja, neslaganje s nastavnikom se gleda s neodobravanjem (u najboljem slucaju) a obicno se i kaznjava nizim ocenama. tako se valjda treniraju mladi narastaji da budu poslusni i dobre sluge svakog rezima, sefa, politicara...

Marko

pre 16 godina

PISA test je najjednostavnije receno test primenljivosti znanja. Znanje koje nasa deca dobijaju u skoli je suvoparno i jalovo, tako da zaista nije cudo da su njihovi rezultati tako losi. Kod nas je uvek bilo daleko drustveno prihvatljivije bubati cinjenice, nego razvijati logicko i kriticko misljenje, na primer. U tome se apsolutno slazem s autorom teksta. Medjutim, ne slazem se ni malo sa konstatacijom da je problem sto su skolski programi okrenuti prirodnim naukama. Nije nas problem sto imamo previse inzenjera (autor slobodno moze da uporedi statisticke podatke iz neke razvijene zemlje i Srbije i da vidi da ih kod nas sigurno nema previse) nego je problem sto i nasi inzenjeri i ostali imaju malo pravog, primenljivog znanja jer nam je skolski sistem prevazidjen i los. Ukoliko budemo promenili skolski sistem tako da svako uz skole i sa fakulteta ponese dovoljno znanja, onda mozemo da ocekujemo da nam bude bolje. Sigruno nista necemo postici stancovanjem portfolio menadzera i strucnjaka za marketing. Teznja modernih drustava danas je stvaranja drustva znanja, a ne drustva nekompetentnih menadzera u kakvo se pretvara ovo nase drustvo.

Sonja Paripović

pre 16 godina

Srđanovi tekstovi uvek kod mene pokrenu gomilu pitanja i dilema. Danas je najsnažniji utisak: zašto ljudi poput Srđana ne sede u ministarskoj fotelji ili u fotelji oko ministarske, pa da svojim načinom razmišljanja, pozitivnim stavom i željom da napredujemo u jednoj od najvažnijih društvenih oblasti - obrazovanju, zaista i unesu promene i unaprede čitavo društvo?

stefan markovic

pre 16 godina

Srdjane, od ove price nema nista ako braca politicari ne prestanu da gube vreme na bezveznim politickim problemima i ne pogledaju istini u oci-gubimo ono sto smo jedino i i imali prethodnih decenija: LjUDE, mlade ljude. A mediji (pre svega oni van uprave gosp. Tijanica jer su oni malo tromi) bi mogli malo vise paznje da posvete problemima obrazovanja. Ovde je u pitanju srednjeskolska studija. Ne daj Boze da je urade na fakultetu, pa cemo iz drustva brace Bugara da se druzimo sa Azerbejdzanom i Kirgizijom. Za extra shkolske aktivnosti u Usa se trose milioni, dok je kod nas mala ali uspesna organizacija poput Istrazivacke stanice Petnica jedva sastavlja kraj sa krajem (u Slobino vreme su postojale donacije sada nema niceg). A prica da smo najbolji je stara koliko i Srbi. Znate nikada ne mozemo da izgubimo-kao Marko Kraljevic ili onaj Srbin iz viceva koji je uvek bolji od Nemca, Amera i ostalih...malo sutra!

Kraljevic Marko

pre 16 godina

Kada smo se pre 3 godine vratili u Srbiju, sa namerom da tamo i ostanemo, nakon desetogodisnje emigracije, smatrali smo (nazalost pogresno) da su reforme u Srbiji u punom jeku, u svim oblastima pa i u skolstvu.
Medjutim, ubrzo smo shvatili da su nase procene bile jako netacne i da smo gadno pogresili.
Odmah nakon polaska u V razred Osnovne skole, nas sin koji je do tada bio "A+" ucenik na Novom Zelandu, poceo je da svakodnevno dozivljava svakojake traume.
Na stranu one zbog adaptacije na novu sredinu, na "balkansko" ponasanje nasih skolaraca, na uzasno smrdljive i prljave WC-e, na grafitima isarane fasade nasih skola.
Najprimetnije traume dolazile su od samog skolskog programa i nekih nastavnika.
Jednog dana mali je jednostavno rekao da nece da uci nekakvu "narodnu junacku pesmu" o nekakvom nasem srednjovekovnom junaku Milosu Vojinovica (za koga sam ja tada prvi put cuo iako sam i sam nekada isao u tu istu skolu). A zasto sine, pitam ja. Zato sto je taj Milos bio alkoholicar, sto je bio siledzija i kavgadzija i sto je bio - bastard.
A na pismenim vezbicama iz Fizike i Biologije redovno je dobijao nize ocene zbog povremenih (retkih) upotreba engleskih reci za neke termine kojih nije mogao da se seti tog trenuta. I tako dalje i tome slicno.
Sada je upravo zavrsio 8-u godinu skolovanja (od 5-e kada se polazi u skolu) u sredini u kojoj se sjajno snalazi, i ponovo je onaj svoj - "A+" student.
A kad ce ponovo u Srbiju, za koju ga ne vezu bas najlepse uspomene iz zadnjih 3 godina, ne znam.
Znam sigurno da u ovakve srpske skole i fakultete vise nece ici.

Jasna

pre 16 godina

Mi bili preko bare par godina i vratili se bas zbog skole, necete verovati.
USA skole su katastrofalne.Kroz program se takodje trci, rade se kojekakvi projekti koje roditelji rade deci ili sad postoje preko interneta.
Uci se od malih nogu science, tj. pomalo svega i odmah multidisciplinarno, te je jedno od nasih dete, inace odlican A grade ucenik u drugom raz. srednje skole upitao mog upruga prirodnjaka a sta to rade hemicari i sta je uopste hemija. Njemu je sve science.
Provera znanja im je losa te su ustvari samo informisani i gradivo prepoznaju. Usmeno ne odgovaraju i vrlo cesto rade grupne radove. Mom detetu je science u 6 raz. predavala nastavnica koja je zavrsila Polit nauke na Berkliju. A gradivo je obuhvatalo od atoma i molekula do vulkana i zemljotresa a malo i fotosinteze. Mi pokusali da je ucimo sistematici i proveravali je redovno. Nikako da mrdne od C ili B. A onda digli ruke a ona pocela da se snalazi na Americki nacin.Samo podvuce i na testovima prepoznaje. Svake nedelje su imali test i nikad se vise na to ne vracaju. Uglavnom na kraju dobila i nagradu djak meseca.Kad je suprug onako usput nesto upitao i science a ona veze nema.Pred redovno drzavno testiranje mesec dana rade samo pripreme za testiranje. Uzgred tamo se na svim mogucim kursevima, a isla sam i ja na nekakve uvek posvecuje velika paznja nacinu popunjavanja testova a ne znanju.
Dakle nasi programi dobri, daju fundament. lako se nauci popunjavanje virmana ako ti imas bazu. Treba ih samo malo osavremeniti, a nastavnike kontrolisati u smislu da mogu da izgube licencu ako ne daju dovoljno. I zadrzati ako boga znate usmeno propitivanje.

Kengur

pre 16 godina

@Jasna
..."Dakle nasi programi dobri, daju fundament."...
I znaci vi se kao vratili nazad zbog tih "fundamenata" koje nudi srpski obrazovni sistem?!
Ma dajte molim Vas, Jasna.
Ne zelim da ulazim u detalje Vasih stvarnih razloga za povratak, ali nasi razlozi za povratak su upravo bili ocekivanja da su se "programi i fundamenti" izmenili, osavremenili, postali kompatibilni normalnom danasnjem svetu.
Mi nikada nismo smatrali da je Srpski obrazovni sistem bolji od Novozelandskog, Australijskog ili bilo kog drugog na Zapadnoj hemisferi.
Nisu bili bolji ni kada smo mi ucili i studirali a pogotovu nisu danas.
Nase dve starije cerke su ovamo zavrsile veoma skupe i teske studije (Stomatologije), a prethodno su morale da kompletiraju srednjoskolsko obrazovanje.
Starija kci, nakon zavrsenog drugog razreda Gimnazije u Srbiji, upisuje drugo polugodje 6-og forma koledza (predzadnje godine)i na zavrsnim testovima dobija najbolje ocene, ulazi u 5-10% na nacionalnom nivou, zavisno od predmeta, sto joj je omogucilo da sledece godine upise direktno studije, bez pohadjanja zavrsne godine!!!
Tako je ona zavrsila Stomatologiju sa 21 godinom, sto se nije desilo zadnih 40 godina na njenom Uniju!!
Mladja kci je redovno zavrsila sve 4 godine koledza posto je dosla nakon zavrsene nase Osnovne skole i "redovno" zavrsila studije.
I sta se iz ovoga moze zakljuciti?
Da je Srpski obrazovni sistem superioran i da su nasi "programi i fundamenti" solidni, posto su moja deca tako uspesno i superiorno okoncala svoje skolovanje na Zapadu?
Niposto.
MI sasvim dobro znamo sta je to sto je nasoj deci pomoglo da "glatko" zavrse svoje teske studije, verujte mi.
To je pre svega, specificna personality dece koja su jako posvecena ucenju od svojih najranijih dana, od 4-te godine kada su naucila da citaju i pisu, od kada su u privatnoj skoli u Srbiji pocele da uce Engleski jezik sa svojih 7 godina, a od V razreda OS i Francuski,zatim velika motivisanost da u tudjem, dalekom svetu dokazu svoje kvalitete.
A iznad svega i pre svega, nasa deca su tokom svoga skolovanja mnogo i uporno radila, provodila dane i noci u bibliotekama i citaonicama.
A za vreme svojih letnjih raspusta obe nase devojke su radile- u kefeima,restoranima, frizerskim salonima, shopovima.
Verujte mi, od stotine, mozda i hiljade nase dece ovamo, za koje mi znamo, jako je mali broj dece medju nama emigrantima iz 90-tih koja su tako uspesno zavrsila neke od "tezih" studija na nekom od ovdasnjih prestiznih Univerziteta.
Posto je situacija u Srbiji takva kakva je a ne onakva kavu smo mi prizeljkivali i nadali se, morali smo da se vratimo nazad i nasem najmladjem detetu, koje nimalo ne zaostaje po svojim radnim navikama i odnosom prema skoli za svojim sestrama, da i on dobije vrhunsko obrazovanje na nekom od ovdasnjih Unija (Australija).
Jedina uteha, bar za mene, jeste da je mali ipak za tih nepunih 3 godina, uspostavio kakav-takav kontakt sa svojom tamosnjom generacijom, stekao nekoliko dobrih drugara i drugariica sa kojima je na vezi, postao svestan svojih korenova i porekla i poceo nima da se ponosi. Pa, malo li je?
Mozda ce deca moje dece ipak doziveti da jednog dana skolski sistem u Srbiji bude malo bolje rangiran u svetu od ovog danasnjeg i mozda ce pozeleti da se tamo vrate, nikad se ne zna, nikad ne reci nikad.

muci

pre 16 godina

ovde ima dosta preteranih komentara.

@kraljevic
vise su problem nastavnici od plana i programa. Sa nastavnicima skoro niko i ne radi. ne usavrsavaju su. male su im plate. imaju 3-4 puta manju platu od svojih kolega u Sloveniji npr.

Drzava mora mnogo vise da ulaze u obrazovanje. Ako nema para, nema ni zainteresovanosti.

ne mogu odeljenja sa 30 -35 djaka da pokazu iste rezultate kao sto je u finskoj gde su odeljenja oko 15 ucenika.

sa piscem ovog teksta se ne slazem krajnji cilj koji skola moze da ponudi. u skoli nije najvazniji cilj da budu zaintereosvana. najvaznije je da steknu neku vestinu kojom ce biti operativna. ali to mogu jedino ako su zainteresovana, tako da se vracamo na pocetak price ...

pazljivo gledajuci rezultate sa "pisa" sajta, moze se pre zakljuciti da kod nas ima mnogo vise dece koja su bila nezainteresovana da rade test. ima puno dece koja nije ni pokusala da nesto uradi na testu.

onda niji toliki problem u tome da li deca bubanju ili ne, nego u tome da odrade ovaj test na sto bolji nacin.

pored toga, iz mog saznanja, mogu da kazem da je jedan od vecih problema sto deca ne shvataju da je skola jedan od bitnijih delova zivota, i da je to sastvni deo zivota. i da uceci mogu bolje i brze napredovati

MJ

pre 16 godina

Jedan od prethodnih komentara:"U predlogu jednog udzbenika iz istorije za 5. razred osnovne skole autor navodi da je Isus rodjen izmedju 4. i 2. godine pre nove ere!?!?!?"

Moguce je da se radi o tome da se datum rodjenja Isusa Hrista ne zna sa tacnom sigurnoscu (nema bas puno datuma u Bibliji, jel' te :D), to je poznata cinjenica. Datum od koga merimo vreme ne mora fakticki da predstavlja datum Isusovog rodjenja :)

Ako zelimo nesto da menjamo u nasem skolskom sistemu to je jaca disciplina. Ucenici rade na casovima sta im se prohte i ne postuju nastavnike.

Nazalost, to dovodi do toga da ni nastavnici ne postuju ucenike, te dobri ucenici cesto postanu i zrtve izivljavanja nervoznog prosvetnog radnika.

Jasna

pre 16 godina

Kengur
Postovana gospodjo, Vasa deca su ocigledno nadprosecna i sa toliko rada bi verovatno postigla uspeh u svim skolskim sistemima.Mislim da treba podizati prosek. ne znam za Australiju, ali sam provela skoro 3 god. u USA i tvrdim da i prosecan gimnazijalac iz Srbije moze tamo direktno posle srednje skole a ne koledza da upise bilo koji fakultet u kome nije presudno znaje engleskog, tamo. Zatim, nije tacna tvrdnja da deca nasih ne upisuju teze i prestizne Univerzitete. Deca nasih emigranata iz devedesetih, vecinom obrazovanih ljudi, upisuju dobre skole. Mogla bih da vam navedem primere....
O americkom skol. sistemu samo toliko da na recimo UCLA, gde radi bivsi student mog supruga, najbolje rezultate na prijemnim ispitima iz matematike i fizike ne postizu amerikanci nego rusi, kinezi, indusi... srbi ne zaostaju sobzirom na broj.vecina zavrsila srednje skole u svojim zemljama. Sve je lako proverivo.
Bilo mi je lepo u Americi. Mnoge prednosti njihovog standarda i nacina zivota sam vrlo brzo prihvatila.Svidja mi se prakticni aspekt njihove skole, odnos nastavnika prema ucenicima. U svoju zemlju sam se vratila jer i nisam otisla da zauvek ostanem tamo.To nam je bila prilika da vidimo drugo,da se potvrdimo u struci, da deca nauce engleski, da vidimo svet. Vratila sam se jer radim ovde isti posao kao tamo sto sam radila sa jednakim uspehom samo sa manje novaca. Posto nam nije materijalno najvaznije u zivotu vratili smo se da ovde skolujemo i odgajamo decu. A ona ako budu kvalitet sama nek odu kad bude vreme i ako pozele.

Marija

pre 16 godina

Je l' moze neko da napise (ili postavi link) nesto vise o tome kako se ovo testiranje sprovodi u Srbiji? Koliko skola ucestvuje, kog profila (koliko sam razumela, u pitanju su srednje skole), iz kojih gradova, kako se biraju ucenici koji se tstiraju?

Hvala!

jelena

pre 16 godina

Istina.S obzirom da smo u blokadi dugi niz godina,to je bio logican sled.

Imaci jos i u vidu da nauka napreduje,velikom brzinom,dolazi do novih saznanja........

Posto smo blokirani toliko godina i da se nismo menjali,popravljali i dopunjavali,rezultati su pokazali.

Nije nazalost,ne treba se sazaljevati.Vec se popraviti i stalno popravljati,inace,bice jos losiji rezultati..

Toliko godina u raskoraku,ako se potrudimo,mozda se bar malo popravimo.

Uvek se isplati,verujem u nauku.

vesna

pre 16 godina

Asurbanipal ocigledno nije studirao istoriju.Podela proslosti i trenuci koji se uzimaju za pocetak racunanja vremena uzeti su okvirno,odredjeni sacuvanim podacima iz proslosti. Sigurno se Isus nije rodio bas u trenutku izmedju 1.godine pre nove ere i 1.godine nove ere.Kao sto i pocetak "prve" drzave Egipta i njenog osnivaca Menesa ne mora biti bas 3000.godine p.n.e. vec moze biti 3200 ili 3500g.p.n.e. sto se takodje moze videti razlicito navedeno u raznim udzbenicima. Nije u pitanju neznanje istoricara vec hronologija koja je neprecizna za tako davne dogadjaje. Istorijski izvori su u tim slucajevima sacuvani u veoma malom broju. Izgorele su ogromne biblioteke spisa,Asurbanipalova iz 7.veka p.n.e. i Aleksandrijska,a tek mnoge druge, manje poznate. Proslost se slaze kao mozaik od vrlo malo preostalih kockica. Istoricar je istrazivac kao i arheolog.