Aktuelno

Četvrtak, 06.09.2007.

10:00

Planina orlova

Izvor: B92

Planina orlova IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

3 Komentari

Sortiraj po:

Milica Rat

pre 16 godina

Ovo je stvarno divno! sa odusevljenjem sam citala clanke Dragana Simića. Nisam ornitolog, ali sam biolog po struci, međutim imam čast da poznajem mnoge ptičare - sa njima je čast raditi. To su prirodnjaci u duši. Neverovatno je kako možete u grupi ptica videti različite vrste, kad opišu izgled kljuna, boju perja, nogu... svaki pokret ih oduševljava i ne možete da ne budete i sami oduševljeni i da uživate u prirodi! Želim Vam, ljubitelji ptica, sve najbolje u radu, a ostalima ... pokušajte da uživate u malim sitnicama i prirodnim lepotama !!!

Luka

pre 16 godina

Nazalost,bojim se da osim ovog divnog teksta jako malo je javnost obavestena o ovoj situaciji odnosno,ovim prelepim pticama.U svim zemljama Evrope se posvecuje velika paznja orlovima i prava je sramota sto Srbija nema nekog veceg interesovanja za ovo pitanje.
Pozvao bih B92 da se akcija zastite i ocuvanja orlova sto vise promovise i kroz druge vase elektronske medije.
Pokrenite akciju,jer narod dosta prati vas informativni program,a i time bi ucinili veliku pomoc svojoj zemlji.

Slobodan Puzovic

pre 16 godina

Ovaj, veoma promotivan i ohrabrujući tekst pokazuje kako se čak i globalno ugrožene vrste ptica mogu uspešno čuvati relativno jednostavnim metodama koje ne iziskuju velima materijalna sredstva. To je pre svega stvar velike želje da se prirodi pomogne konkretnim akcijama. Osim pomoći orlovima belorepanima, postoji još jedna važna dimenzija hranilišta na napuštenom kamenolomu u zabačenim delovima Fruške gore. Naime, pojedine kompanije uz političku podršku žele da pod izgovorom potrebe rekultivacije ovog kopa ponovo dođu sa teškim mašinama i izvezu još koju hiljadu tona kamena. Pošto je rekultuvacija predviđena po zakonu za napuštene kopove, jedina šansa da se ovaj zaista osobeni lokalitet, hranilište i orlovi belorepani i krstaši na njemu spasu, jeste dalje razvijanje projekta zaštite retkih vrsta, uz sadržaje iz oblasti turizma i edukacije. Za Frušku goru i orlove bi najbolje bilo ako se ovaj lokalitet u budućnosti uopšte više ne bi dirao. Priroda će sama postepeno da zaleči rane nastale ljudskom rukom, što se več i vidi na terenu. Na kraju, radi potpunog informisanja javnosti, treba dodati da je projekat hranilišta na Fruškoj gori inicirao Zavod za zaštitu prirode Srbije (Bratislav Grubač i Nikola Stojnić)a da njegovo funkcionisanje finansira Pokrajinski sekretarijat za zaštitu životne sredine i održivi razvoj APV.

Slobodan Puzovic

pre 16 godina

Ovaj, veoma promotivan i ohrabrujući tekst pokazuje kako se čak i globalno ugrožene vrste ptica mogu uspešno čuvati relativno jednostavnim metodama koje ne iziskuju velima materijalna sredstva. To je pre svega stvar velike želje da se prirodi pomogne konkretnim akcijama. Osim pomoći orlovima belorepanima, postoji još jedna važna dimenzija hranilišta na napuštenom kamenolomu u zabačenim delovima Fruške gore. Naime, pojedine kompanije uz političku podršku žele da pod izgovorom potrebe rekultivacije ovog kopa ponovo dođu sa teškim mašinama i izvezu još koju hiljadu tona kamena. Pošto je rekultuvacija predviđena po zakonu za napuštene kopove, jedina šansa da se ovaj zaista osobeni lokalitet, hranilište i orlovi belorepani i krstaši na njemu spasu, jeste dalje razvijanje projekta zaštite retkih vrsta, uz sadržaje iz oblasti turizma i edukacije. Za Frušku goru i orlove bi najbolje bilo ako se ovaj lokalitet u budućnosti uopšte više ne bi dirao. Priroda će sama postepeno da zaleči rane nastale ljudskom rukom, što se več i vidi na terenu. Na kraju, radi potpunog informisanja javnosti, treba dodati da je projekat hranilišta na Fruškoj gori inicirao Zavod za zaštitu prirode Srbije (Bratislav Grubač i Nikola Stojnić)a da njegovo funkcionisanje finansira Pokrajinski sekretarijat za zaštitu životne sredine i održivi razvoj APV.

Luka

pre 16 godina

Nazalost,bojim se da osim ovog divnog teksta jako malo je javnost obavestena o ovoj situaciji odnosno,ovim prelepim pticama.U svim zemljama Evrope se posvecuje velika paznja orlovima i prava je sramota sto Srbija nema nekog veceg interesovanja za ovo pitanje.
Pozvao bih B92 da se akcija zastite i ocuvanja orlova sto vise promovise i kroz druge vase elektronske medije.
Pokrenite akciju,jer narod dosta prati vas informativni program,a i time bi ucinili veliku pomoc svojoj zemlji.

Milica Rat

pre 16 godina

Ovo je stvarno divno! sa odusevljenjem sam citala clanke Dragana Simića. Nisam ornitolog, ali sam biolog po struci, međutim imam čast da poznajem mnoge ptičare - sa njima je čast raditi. To su prirodnjaci u duši. Neverovatno je kako možete u grupi ptica videti različite vrste, kad opišu izgled kljuna, boju perja, nogu... svaki pokret ih oduševljava i ne možete da ne budete i sami oduševljeni i da uživate u prirodi! Želim Vam, ljubitelji ptica, sve najbolje u radu, a ostalima ... pokušajte da uživate u malim sitnicama i prirodnim lepotama !!!

Slobodan Puzovic

pre 16 godina

Ovaj, veoma promotivan i ohrabrujući tekst pokazuje kako se čak i globalno ugrožene vrste ptica mogu uspešno čuvati relativno jednostavnim metodama koje ne iziskuju velima materijalna sredstva. To je pre svega stvar velike želje da se prirodi pomogne konkretnim akcijama. Osim pomoći orlovima belorepanima, postoji još jedna važna dimenzija hranilišta na napuštenom kamenolomu u zabačenim delovima Fruške gore. Naime, pojedine kompanije uz političku podršku žele da pod izgovorom potrebe rekultivacije ovog kopa ponovo dođu sa teškim mašinama i izvezu još koju hiljadu tona kamena. Pošto je rekultuvacija predviđena po zakonu za napuštene kopove, jedina šansa da se ovaj zaista osobeni lokalitet, hranilište i orlovi belorepani i krstaši na njemu spasu, jeste dalje razvijanje projekta zaštite retkih vrsta, uz sadržaje iz oblasti turizma i edukacije. Za Frušku goru i orlove bi najbolje bilo ako se ovaj lokalitet u budućnosti uopšte više ne bi dirao. Priroda će sama postepeno da zaleči rane nastale ljudskom rukom, što se več i vidi na terenu. Na kraju, radi potpunog informisanja javnosti, treba dodati da je projekat hranilišta na Fruškoj gori inicirao Zavod za zaštitu prirode Srbije (Bratislav Grubač i Nikola Stojnić)a da njegovo funkcionisanje finansira Pokrajinski sekretarijat za zaštitu životne sredine i održivi razvoj APV.

Luka

pre 16 godina

Nazalost,bojim se da osim ovog divnog teksta jako malo je javnost obavestena o ovoj situaciji odnosno,ovim prelepim pticama.U svim zemljama Evrope se posvecuje velika paznja orlovima i prava je sramota sto Srbija nema nekog veceg interesovanja za ovo pitanje.
Pozvao bih B92 da se akcija zastite i ocuvanja orlova sto vise promovise i kroz druge vase elektronske medije.
Pokrenite akciju,jer narod dosta prati vas informativni program,a i time bi ucinili veliku pomoc svojoj zemlji.

Milica Rat

pre 16 godina

Ovo je stvarno divno! sa odusevljenjem sam citala clanke Dragana Simića. Nisam ornitolog, ali sam biolog po struci, međutim imam čast da poznajem mnoge ptičare - sa njima je čast raditi. To su prirodnjaci u duši. Neverovatno je kako možete u grupi ptica videti različite vrste, kad opišu izgled kljuna, boju perja, nogu... svaki pokret ih oduševljava i ne možete da ne budete i sami oduševljeni i da uživate u prirodi! Želim Vam, ljubitelji ptica, sve najbolje u radu, a ostalima ... pokušajte da uživate u malim sitnicama i prirodnim lepotama !!!