Aktuelno

Ponedeljak, 06.01.2020.

16:53

Godišnje u sebe unesemo 250 grama plastike

Izvor: B92

Godišnje u sebe unesemo 250 grama plastike IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

21 Komentari

Sortiraj po:

EU Citizen

pre 4 godine

Niko još nije dokazao da je mikroplastika štetna za ljude, ovo je neosnovano lupetanje. Većina vrata plastike je hemijski neutralna i ponsvoj prilici izađe isto kao što uđe, putem izmeta, zajedno sa većinom drugih sličnih hemijski neutralnim mikroskopskim cesticama prašine koje sa hranom i drugim stvarima umosimo u sebe. Ovo je samo još jedan deo besmislene ekofašističke kampanje, mikroskopska zrnca peska ili plastike, potpuno je svejedno, i jedno i drugo unosite u sebe, i oba organizam tretiea na isti način, ogromna većina se izbaci, a jedan majušan procenat i ostane u organizmu,. po raznim budžacima, gde generalno ne radi ništa korisno, ali i ništa štetno. Dosta više laži i podsticanja besmislenog straha od koji razni lobiji već zarađuju storine milijardi.

Aleksandar

pre 4 godine

Ja sam mislio da se najviše plastike unese preko suhomesnatih proizvoda jer radnike uglavnom mrzi da oljuste cajnu ili kulen pa seku sa sve folijom.

Volina

pre 4 godine

Ja pre neki dan izvadio plasticnog vojnika iz dzepa teskog oko 100 grama. Bas sam se pito od kud on kod mene u dzepu a sigurno se tu stvaro od sitne plastike nekolko meseci

ЛазарС

pre 4 godine

Читава та прича о пластици је "жвака" за масе. Управо сам видео текст о истраживањима на једном немачком универзитету о штетности микропластике (све испод 5 мм) и нанопластике (микронске димензије) и научници су утврдили да рибе не варе микропластику и да она напушта тела риба непрерађена. Суштина је да је организам не вари, већ је избацује. Дакле, у овом тренутку наука није доказала да је пластика штетна због своје природе. Али оно због чега многе материје могу бити шкодљиве и опасне јесте њихова количина. Па тако, у том тексту пише, песак и прашина за време олује могу бити опасни због велике количине... Дакле, треба радити на рационалној употреби пластике а не на њеној забрани јер је многоструко корисна.

Keramicar

pre 4 godine

Pored nafte kojoj se nazire kraj u razvijenom svetu a u ostatku 10-15 godina kasnije, plastika ostaje jedan od najvećih svetskih problema.

Simeon

pre 4 godine

Od stvari koje ne mogu drugačije da znam pa ni da proverim (kao što je ovo o količini plastike u nama) verujem još samo australijskim institutima. Bar su manje korumpirani od strane naftnih i farmaceutskih lobija nego evropski, ruski, a i pogotovo američki.
Ovo za plastiku je verovatno tačno, ali ni oni ne mogu da naslute koliko je to trovanje plastikom stvarno štetno. Jednostavno nemaju sa čime da uporede, ne mogu da nađu nekontaminiranu kontrolnu grupu. Sada već i nigde na svetu, ne samo u Australiji. Nigde.

Bane.

pre 4 godine

Veliko pitanje je koliko je odeća i obuća kancerogena i toksična; možda je kompromis da se obrača pažnju na stvari koji ima direktan kontakt sa kožom. Što je tiče sastav, ispada da sintetika i Gore Teks nisu zdravi. Gore teks je baš skup. Od sportske opreme istražiću da li je moguće naći zdravu odeću ili opet kompromis sa bojama ako je uopšte neki kompromis. Pitanje je koliko je odeća pravljena od reciklažnog materijala uopšte zdrava kao i nameštaj, zapravo koliko je štetan, toksičan i kancerogen. Večina današnjih savremenih jakna kao i odeća su izrađene od nafte, možda je neki kompromis pačje perje u odnosu na reciklažni materijal na sve te lake odeće koje svakodnevno nosimo. Tu je ishrana i plastika koja nam je takodje korisno i svakodnevno je koristimo ali je nezdrava. Uvek je progres donosio i nus pojave. Sada trebamo da indentifikujemo šta je i u kolikoj meri štetno i ako se ne možemo odreči praktičnosti. 80- ih godina je počeo trend sa tim lakim i funkcionalnim jaknama. Informacija o štetnosti odeće me je trenutno zaintrigirala. Pade mi na pamet da zimske vunene čarape koje kupujemo od naših ljudi, ručna radinost trebalo biti zdravije od ostalih proizvoda koje nosim samo što je glomazni je i teže.

Volina

pre 4 godine

Ja pre neki dan izvadio plasticnog vojnika iz dzepa teskog oko 100 grama. Bas sam se pito od kud on kod mene u dzepu a sigurno se tu stvaro od sitne plastike nekolko meseci

Simeon

pre 4 godine

Od stvari koje ne mogu drugačije da znam pa ni da proverim (kao što je ovo o količini plastike u nama) verujem još samo australijskim institutima. Bar su manje korumpirani od strane naftnih i farmaceutskih lobija nego evropski, ruski, a i pogotovo američki.
Ovo za plastiku je verovatno tačno, ali ni oni ne mogu da naslute koliko je to trovanje plastikom stvarno štetno. Jednostavno nemaju sa čime da uporede, ne mogu da nađu nekontaminiranu kontrolnu grupu. Sada već i nigde na svetu, ne samo u Australiji. Nigde.

Bane.

pre 4 godine

Veliko pitanje je koliko je odeća i obuća kancerogena i toksična; možda je kompromis da se obrača pažnju na stvari koji ima direktan kontakt sa kožom. Što je tiče sastav, ispada da sintetika i Gore Teks nisu zdravi. Gore teks je baš skup. Od sportske opreme istražiću da li je moguće naći zdravu odeću ili opet kompromis sa bojama ako je uopšte neki kompromis. Pitanje je koliko je odeća pravljena od reciklažnog materijala uopšte zdrava kao i nameštaj, zapravo koliko je štetan, toksičan i kancerogen. Večina današnjih savremenih jakna kao i odeća su izrađene od nafte, možda je neki kompromis pačje perje u odnosu na reciklažni materijal na sve te lake odeće koje svakodnevno nosimo. Tu je ishrana i plastika koja nam je takodje korisno i svakodnevno je koristimo ali je nezdrava. Uvek je progres donosio i nus pojave. Sada trebamo da indentifikujemo šta je i u kolikoj meri štetno i ako se ne možemo odreči praktičnosti. 80- ih godina je počeo trend sa tim lakim i funkcionalnim jaknama. Informacija o štetnosti odeće me je trenutno zaintrigirala. Pade mi na pamet da zimske vunene čarape koje kupujemo od naših ljudi, ručna radinost trebalo biti zdravije od ostalih proizvoda koje nosim samo što je glomazni je i teže.

Aleksandar

pre 4 godine

Ja sam mislio da se najviše plastike unese preko suhomesnatih proizvoda jer radnike uglavnom mrzi da oljuste cajnu ili kulen pa seku sa sve folijom.

EU Citizen

pre 4 godine

Niko još nije dokazao da je mikroplastika štetna za ljude, ovo je neosnovano lupetanje. Većina vrata plastike je hemijski neutralna i ponsvoj prilici izađe isto kao što uđe, putem izmeta, zajedno sa većinom drugih sličnih hemijski neutralnim mikroskopskim cesticama prašine koje sa hranom i drugim stvarima umosimo u sebe. Ovo je samo još jedan deo besmislene ekofašističke kampanje, mikroskopska zrnca peska ili plastike, potpuno je svejedno, i jedno i drugo unosite u sebe, i oba organizam tretiea na isti način, ogromna većina se izbaci, a jedan majušan procenat i ostane u organizmu,. po raznim budžacima, gde generalno ne radi ništa korisno, ali i ništa štetno. Dosta više laži i podsticanja besmislenog straha od koji razni lobiji već zarađuju storine milijardi.

ЛазарС

pre 4 godine

Читава та прича о пластици је "жвака" за масе. Управо сам видео текст о истраживањима на једном немачком универзитету о штетности микропластике (све испод 5 мм) и нанопластике (микронске димензије) и научници су утврдили да рибе не варе микропластику и да она напушта тела риба непрерађена. Суштина је да је организам не вари, већ је избацује. Дакле, у овом тренутку наука није доказала да је пластика штетна због своје природе. Али оно због чега многе материје могу бити шкодљиве и опасне јесте њихова количина. Па тако, у том тексту пише, песак и прашина за време олује могу бити опасни због велике количине... Дакле, треба радити на рационалној употреби пластике а не на њеној забрани јер је многоструко корисна.

Keramicar

pre 4 godine

Pored nafte kojoj se nazire kraj u razvijenom svetu a u ostatku 10-15 godina kasnije, plastika ostaje jedan od najvećih svetskih problema.

Volina

pre 4 godine

Ja pre neki dan izvadio plasticnog vojnika iz dzepa teskog oko 100 grama. Bas sam se pito od kud on kod mene u dzepu a sigurno se tu stvaro od sitne plastike nekolko meseci

EU Citizen

pre 4 godine

Niko još nije dokazao da je mikroplastika štetna za ljude, ovo je neosnovano lupetanje. Većina vrata plastike je hemijski neutralna i ponsvoj prilici izađe isto kao što uđe, putem izmeta, zajedno sa većinom drugih sličnih hemijski neutralnim mikroskopskim cesticama prašine koje sa hranom i drugim stvarima umosimo u sebe. Ovo je samo još jedan deo besmislene ekofašističke kampanje, mikroskopska zrnca peska ili plastike, potpuno je svejedno, i jedno i drugo unosite u sebe, i oba organizam tretiea na isti način, ogromna većina se izbaci, a jedan majušan procenat i ostane u organizmu,. po raznim budžacima, gde generalno ne radi ništa korisno, ali i ništa štetno. Dosta više laži i podsticanja besmislenog straha od koji razni lobiji već zarađuju storine milijardi.

Bane.

pre 4 godine

Veliko pitanje je koliko je odeća i obuća kancerogena i toksična; možda je kompromis da se obrača pažnju na stvari koji ima direktan kontakt sa kožom. Što je tiče sastav, ispada da sintetika i Gore Teks nisu zdravi. Gore teks je baš skup. Od sportske opreme istražiću da li je moguće naći zdravu odeću ili opet kompromis sa bojama ako je uopšte neki kompromis. Pitanje je koliko je odeća pravljena od reciklažnog materijala uopšte zdrava kao i nameštaj, zapravo koliko je štetan, toksičan i kancerogen. Večina današnjih savremenih jakna kao i odeća su izrađene od nafte, možda je neki kompromis pačje perje u odnosu na reciklažni materijal na sve te lake odeće koje svakodnevno nosimo. Tu je ishrana i plastika koja nam je takodje korisno i svakodnevno je koristimo ali je nezdrava. Uvek je progres donosio i nus pojave. Sada trebamo da indentifikujemo šta je i u kolikoj meri štetno i ako se ne možemo odreči praktičnosti. 80- ih godina je počeo trend sa tim lakim i funkcionalnim jaknama. Informacija o štetnosti odeće me je trenutno zaintrigirala. Pade mi na pamet da zimske vunene čarape koje kupujemo od naših ljudi, ručna radinost trebalo biti zdravije od ostalih proizvoda koje nosim samo što je glomazni je i teže.

ЛазарС

pre 4 godine

Читава та прича о пластици је "жвака" за масе. Управо сам видео текст о истраживањима на једном немачком универзитету о штетности микропластике (све испод 5 мм) и нанопластике (микронске димензије) и научници су утврдили да рибе не варе микропластику и да она напушта тела риба непрерађена. Суштина је да је организам не вари, већ је избацује. Дакле, у овом тренутку наука није доказала да је пластика штетна због своје природе. Али оно због чега многе материје могу бити шкодљиве и опасне јесте њихова количина. Па тако, у том тексту пише, песак и прашина за време олује могу бити опасни због велике количине... Дакле, треба радити на рационалној употреби пластике а не на њеној забрани јер је многоструко корисна.

Aleksandar

pre 4 godine

Ja sam mislio da se najviše plastike unese preko suhomesnatih proizvoda jer radnike uglavnom mrzi da oljuste cajnu ili kulen pa seku sa sve folijom.

Simeon

pre 4 godine

Od stvari koje ne mogu drugačije da znam pa ni da proverim (kao što je ovo o količini plastike u nama) verujem još samo australijskim institutima. Bar su manje korumpirani od strane naftnih i farmaceutskih lobija nego evropski, ruski, a i pogotovo američki.
Ovo za plastiku je verovatno tačno, ali ni oni ne mogu da naslute koliko je to trovanje plastikom stvarno štetno. Jednostavno nemaju sa čime da uporede, ne mogu da nađu nekontaminiranu kontrolnu grupu. Sada već i nigde na svetu, ne samo u Australiji. Nigde.

Keramicar

pre 4 godine

Pored nafte kojoj se nazire kraj u razvijenom svetu a u ostatku 10-15 godina kasnije, plastika ostaje jedan od najvećih svetskih problema.