Aktuelno

Sreda, 09.05.2018.

09:03

Petina vozača želi da im sledeći auto bude na struju

Izvor: B92

Petina vozaèa želi da im sledeæi auto bude na struju IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

17 Komentari

Sortiraj po:

Gross

pre 5 godina

Ne znam za ostale, ali znam zasto Srbin hoce auto na struju. On zamišlja besplatno punjenje, obezbedjeno besplatno parking mesto, putuje na more za 0 dinara, ispira drugima mozak kako je buducnost u ekologiji, ne ide kod majstora... U ekološku svest ne mogu da verujem, jer zivim ovde i gledam sta sve homosapijensi bacaju u reku, sta rade sa plastičnim flašama i kesama, kako seku katalizatore i da ne nabrajam dalje.

Boba NS

pre 5 godina

Sve je to lepo ako se ne napusta grad ili vrlo malo ili ako pricamo o razvijenom delu sveta koji prelazi cca 200-300 km do posla i nazad ali opet uvece stavi na punjenje i ima puno za ujutro.

Cim se krene negde na odmor sa porodicom svako putovanje koje je trajalo jedan dan se pretvara u tri, najmanje a o uzivanju vozeci se bespucu mozemo da zaboravimo

Sta radimo kada stotine hiljada vozila krenu sa severana jug evroe i nazad. Koliko morate imati stanica da napunite vozila koja kroz Srbiju idu u Tursku? i koliko vremena to traje.

Milan

pre 5 godina

Aloooo...propaganda, prikocite malo, postajete dosadni sa ovim spinovanjem iz dana udan, a stvarnost je takva da su ta ekektro vozila hvala bogu i dalje statisticka greska u poredjenju sa SUS motorima.
Znate kad ce da nestanu SUS motori, za 50 godina, a mozda ni tad.

Makki

pre 5 godina

Ima po parizu instalirane punionice sa malim kao smart automobilima na elektricni pogon i biciklima, plati se godisnja clanarina od 500 evra i imate karticu sa kojom pristupate svim tim vozilima i koristite ih po potrebi. Vrlo zanimljiv koncept.

botovi nisu ljudi

pre 5 godina

(dejan, 9. maj 2018 12:42)
Nije isti, ni priblizno. A pogotovo na lokalu, gde se vozila najvise i koriste.
Kod nas je, kao i obicno, kontra svemu normalnom i racionalnom

Gradimir

pre 5 godina

Svašta čovek može ovde da pročita. Imate internet, istražite dokle su stigli električni automobili. Mogućnosti modernih električnih vozila su dovoljne za 95% korisnika u 95% slučajeva. Tu mislim na neprofesionalce koji ne prelaze stotine km dnevno.
Ja imam dnevno 23 km vožnje. Sa vozilom čija je autonomija oko 300 km ili oko 200 milja (svi noviji modeli ciljaju tu brojku kao zlatnu) mogu 10 dana bez problema da koristim auto izmežu dva punjenja i da pri tome ne punim i ne praznim bateriju do kraja, što je pametan način upotrebe (kao i za automobile sa motorima na ostatke dinosaurusa, bar što se pražnjenja tiče).
Ozbiljan elektro auto ima aktivan menadžment baterije, koji vodi računa o temperaturi baterije pru punjenju i upotrebi i tako joj čuva zdravlje. To nije isti stres za bateriju kao kod vaših mobilnih telefona koje punite svaki dan. Imate statistiku na netu gde se vidi da je i gubitak kapaciteta vrlo mali, od 5-6 procenata prve godine, a kasnije sve manje. Odstupanja od ovih gubitaka su retka ali ih ima zavisno od načina upotrebe.
Što se zagađenja pri proizvodnji tiče, svako normalan bi voleo da je zagađenje minimalno, ali niko ne može da me ubedi da je vađenje NAFTE i prerada, kao i svi mogući transporti sa lokacije na lokaciju manji izvor zagađenja. I pri tome i za vađenje nafte i preradu se troše ogromne količine struje, koja može da se iskoristi i direktno za punjenje baterija. Jednog dana ćemo se čuditi zašto smo uopšte tako dugo koristili mašine na naftu.

dejan

pre 5 godina

Ovde je koliko sam upucen pored radijusa kretanja i punjenja baterije, najvaznija stvar zagadjenje zivotne sredine. Ljudi misle, vozim se na elektricni pogon i ne zagadjujem zivotnu sredinu,ali,da bi se ta baterija proizvela a narocito punila,posto se to mora raditi svakoga dana minimum jedanput,stepen zagadjenja elektricnog vozila ili dizela/benzica je skoro pa isti,tako da ta prica uopste ne pije vodu,sto bi rekao nas narod.

Mladen

pre 5 godina

Kolega 'ne znam'.

Postoji nešto što se zove vehicle to grid.
Vozilo kada je potražnja velika može da vraća struju nazad u mrežu i za to bude plaćeno više nego za struju po kojoj se punilo.

Trenutni elektro-energetski sustemi se dimenzionišu po max potrošnji. Sa električnim vozilima, proizvodnja se dimenzioniše po prosečnoj potrošnji.

Po trenutnom sistemu, kada vetrenjače i solarne elektrane imaju višak proizvodnje, ostale elektrane se gase. Po novom, šalje se signal električnim vozilima da povuku više struje. Kada je manjak, vozila vraćaju struju nazad. Vlasnik vozila jedino što ima da podesi je koliko baterije mu treba tog dana (npr 60% da ima kada kreće) a ostalo brine sistem. Cena punjenja pada drastično, jer se vozilo puni na jeftinoj, a prazni na skupoj struji.

Joca

pre 5 godina

Već sada, superkondenzatorima može da se startuje auto jednom ili dvaput. Kada se pokrene motor, superkondenzatori se napune za sekund i spremni su za sledeće startovanje, bez obzira na potrošnju ili spoljašnju temperaturu. Zašto se onda ne koriste nego proizvođači i dalje koriste teške olovne akumulatore? Pa zato što ni jedan proizvođač ne može da garantuje da će njegov "savršeni" benzinski ili dizel motor upaliti iz prve i pored svih pomagala i aditiva u gorivu. To je naprosto jedna nepopravljivo primitivna tehnologija, smišljena da zameni konje u ratovanju, a nikada da bi se masovno koristila u civilnom transportu.
Tako su se i na civilni transport preneli militaristički standardi (radijus, brzina punjenja, buka, totalna nebriga za zagađivanje okoline...). Revolucija elektromobila nije u tome da nadmaši mogućnosti naftnih mašina, već da vozači shvate da im ne trebaju militaristički standardi u civilnom životu.

Vozač koji dnevno vozi više stotina kilometara pre svega mora da bude profesionalac i da završi profesionalnu obuku za taj posao. Druga je stvar što milioni amatera misle da su profesionalci, a rezultat je naravno masovna katastrofa. Dilemu benzin ili struja će razrešiti automatizacija vožnje ("autopilot"), prilično izvesno u korist električnog pogona koji je kompatibilniji sa automatizovanim saobraćajem.

ne znam

pre 5 godina

sve je to jos uvek interesantno,ali,kako jednog dana resiti problem manjka i viska struje,nece to biti bas tako kako se misli,hibrid je bolje resenje

Makki

pre 5 godina

Da rezimiramo, bilo kakvo brzo punjenje baterija uzasno ostecuje celije iste i smanjuje vek trajanja. To naravno vecini nije ni bitno jer ne planiraju dugorocno u zivotu vec danas za sutra. Baterije su iste kakve su bile pre 100 godina prema tome ne vidim neki znacajniji napredak po tom pitanju a samim time i radius kretanja koji je uglavnom 50-100 km u praksi sto cini to vozilo potpuno neupotrebljivo vec u nekom vecem gradu a kamoli neki duzi put. I na kraju setimo se samo koliko smo puta naisli na neki uredjaj kome se zapalila baterija? Nije nikakva retkost da se zapali laptop i mobilni telefon.

Gradimir

pre 5 godina

Svašta čovek može ovde da pročita. Imate internet, istražite dokle su stigli električni automobili. Mogućnosti modernih električnih vozila su dovoljne za 95% korisnika u 95% slučajeva. Tu mislim na neprofesionalce koji ne prelaze stotine km dnevno.
Ja imam dnevno 23 km vožnje. Sa vozilom čija je autonomija oko 300 km ili oko 200 milja (svi noviji modeli ciljaju tu brojku kao zlatnu) mogu 10 dana bez problema da koristim auto izmežu dva punjenja i da pri tome ne punim i ne praznim bateriju do kraja, što je pametan način upotrebe (kao i za automobile sa motorima na ostatke dinosaurusa, bar što se pražnjenja tiče).
Ozbiljan elektro auto ima aktivan menadžment baterije, koji vodi računa o temperaturi baterije pru punjenju i upotrebi i tako joj čuva zdravlje. To nije isti stres za bateriju kao kod vaših mobilnih telefona koje punite svaki dan. Imate statistiku na netu gde se vidi da je i gubitak kapaciteta vrlo mali, od 5-6 procenata prve godine, a kasnije sve manje. Odstupanja od ovih gubitaka su retka ali ih ima zavisno od načina upotrebe.
Što se zagađenja pri proizvodnji tiče, svako normalan bi voleo da je zagađenje minimalno, ali niko ne može da me ubedi da je vađenje NAFTE i prerada, kao i svi mogući transporti sa lokacije na lokaciju manji izvor zagađenja. I pri tome i za vađenje nafte i preradu se troše ogromne količine struje, koja može da se iskoristi i direktno za punjenje baterija. Jednog dana ćemo se čuditi zašto smo uopšte tako dugo koristili mašine na naftu.

Makki

pre 5 godina

Ima po parizu instalirane punionice sa malim kao smart automobilima na elektricni pogon i biciklima, plati se godisnja clanarina od 500 evra i imate karticu sa kojom pristupate svim tim vozilima i koristite ih po potrebi. Vrlo zanimljiv koncept.

Milan

pre 5 godina

Aloooo...propaganda, prikocite malo, postajete dosadni sa ovim spinovanjem iz dana udan, a stvarnost je takva da su ta ekektro vozila hvala bogu i dalje statisticka greska u poredjenju sa SUS motorima.
Znate kad ce da nestanu SUS motori, za 50 godina, a mozda ni tad.

Mladen

pre 5 godina

Kolega 'ne znam'.

Postoji nešto što se zove vehicle to grid.
Vozilo kada je potražnja velika može da vraća struju nazad u mrežu i za to bude plaćeno više nego za struju po kojoj se punilo.

Trenutni elektro-energetski sustemi se dimenzionišu po max potrošnji. Sa električnim vozilima, proizvodnja se dimenzioniše po prosečnoj potrošnji.

Po trenutnom sistemu, kada vetrenjače i solarne elektrane imaju višak proizvodnje, ostale elektrane se gase. Po novom, šalje se signal električnim vozilima da povuku više struje. Kada je manjak, vozila vraćaju struju nazad. Vlasnik vozila jedino što ima da podesi je koliko baterije mu treba tog dana (npr 60% da ima kada kreće) a ostalo brine sistem. Cena punjenja pada drastično, jer se vozilo puni na jeftinoj, a prazni na skupoj struji.

botovi nisu ljudi

pre 5 godina

(dejan, 9. maj 2018 12:42)
Nije isti, ni priblizno. A pogotovo na lokalu, gde se vozila najvise i koriste.
Kod nas je, kao i obicno, kontra svemu normalnom i racionalnom

Boba NS

pre 5 godina

Sve je to lepo ako se ne napusta grad ili vrlo malo ili ako pricamo o razvijenom delu sveta koji prelazi cca 200-300 km do posla i nazad ali opet uvece stavi na punjenje i ima puno za ujutro.

Cim se krene negde na odmor sa porodicom svako putovanje koje je trajalo jedan dan se pretvara u tri, najmanje a o uzivanju vozeci se bespucu mozemo da zaboravimo

Sta radimo kada stotine hiljada vozila krenu sa severana jug evroe i nazad. Koliko morate imati stanica da napunite vozila koja kroz Srbiju idu u Tursku? i koliko vremena to traje.

Makki

pre 5 godina

Da rezimiramo, bilo kakvo brzo punjenje baterija uzasno ostecuje celije iste i smanjuje vek trajanja. To naravno vecini nije ni bitno jer ne planiraju dugorocno u zivotu vec danas za sutra. Baterije su iste kakve su bile pre 100 godina prema tome ne vidim neki znacajniji napredak po tom pitanju a samim time i radius kretanja koji je uglavnom 50-100 km u praksi sto cini to vozilo potpuno neupotrebljivo vec u nekom vecem gradu a kamoli neki duzi put. I na kraju setimo se samo koliko smo puta naisli na neki uredjaj kome se zapalila baterija? Nije nikakva retkost da se zapali laptop i mobilni telefon.

dejan

pre 5 godina

Ovde je koliko sam upucen pored radijusa kretanja i punjenja baterije, najvaznija stvar zagadjenje zivotne sredine. Ljudi misle, vozim se na elektricni pogon i ne zagadjujem zivotnu sredinu,ali,da bi se ta baterija proizvela a narocito punila,posto se to mora raditi svakoga dana minimum jedanput,stepen zagadjenja elektricnog vozila ili dizela/benzica je skoro pa isti,tako da ta prica uopste ne pije vodu,sto bi rekao nas narod.

ne znam

pre 5 godina

sve je to jos uvek interesantno,ali,kako jednog dana resiti problem manjka i viska struje,nece to biti bas tako kako se misli,hibrid je bolje resenje

Joca

pre 5 godina

Već sada, superkondenzatorima može da se startuje auto jednom ili dvaput. Kada se pokrene motor, superkondenzatori se napune za sekund i spremni su za sledeće startovanje, bez obzira na potrošnju ili spoljašnju temperaturu. Zašto se onda ne koriste nego proizvođači i dalje koriste teške olovne akumulatore? Pa zato što ni jedan proizvođač ne može da garantuje da će njegov "savršeni" benzinski ili dizel motor upaliti iz prve i pored svih pomagala i aditiva u gorivu. To je naprosto jedna nepopravljivo primitivna tehnologija, smišljena da zameni konje u ratovanju, a nikada da bi se masovno koristila u civilnom transportu.
Tako su se i na civilni transport preneli militaristički standardi (radijus, brzina punjenja, buka, totalna nebriga za zagađivanje okoline...). Revolucija elektromobila nije u tome da nadmaši mogućnosti naftnih mašina, već da vozači shvate da im ne trebaju militaristički standardi u civilnom životu.

Vozač koji dnevno vozi više stotina kilometara pre svega mora da bude profesionalac i da završi profesionalnu obuku za taj posao. Druga je stvar što milioni amatera misle da su profesionalci, a rezultat je naravno masovna katastrofa. Dilemu benzin ili struja će razrešiti automatizacija vožnje ("autopilot"), prilično izvesno u korist električnog pogona koji je kompatibilniji sa automatizovanim saobraćajem.

Gross

pre 5 godina

Ne znam za ostale, ali znam zasto Srbin hoce auto na struju. On zamišlja besplatno punjenje, obezbedjeno besplatno parking mesto, putuje na more za 0 dinara, ispira drugima mozak kako je buducnost u ekologiji, ne ide kod majstora... U ekološku svest ne mogu da verujem, jer zivim ovde i gledam sta sve homosapijensi bacaju u reku, sta rade sa plastičnim flašama i kesama, kako seku katalizatore i da ne nabrajam dalje.

Makki

pre 5 godina

Da rezimiramo, bilo kakvo brzo punjenje baterija uzasno ostecuje celije iste i smanjuje vek trajanja. To naravno vecini nije ni bitno jer ne planiraju dugorocno u zivotu vec danas za sutra. Baterije su iste kakve su bile pre 100 godina prema tome ne vidim neki znacajniji napredak po tom pitanju a samim time i radius kretanja koji je uglavnom 50-100 km u praksi sto cini to vozilo potpuno neupotrebljivo vec u nekom vecem gradu a kamoli neki duzi put. I na kraju setimo se samo koliko smo puta naisli na neki uredjaj kome se zapalila baterija? Nije nikakva retkost da se zapali laptop i mobilni telefon.

dejan

pre 5 godina

Ovde je koliko sam upucen pored radijusa kretanja i punjenja baterije, najvaznija stvar zagadjenje zivotne sredine. Ljudi misle, vozim se na elektricni pogon i ne zagadjujem zivotnu sredinu,ali,da bi se ta baterija proizvela a narocito punila,posto se to mora raditi svakoga dana minimum jedanput,stepen zagadjenja elektricnog vozila ili dizela/benzica je skoro pa isti,tako da ta prica uopste ne pije vodu,sto bi rekao nas narod.

ne znam

pre 5 godina

sve je to jos uvek interesantno,ali,kako jednog dana resiti problem manjka i viska struje,nece to biti bas tako kako se misli,hibrid je bolje resenje

Milan

pre 5 godina

Aloooo...propaganda, prikocite malo, postajete dosadni sa ovim spinovanjem iz dana udan, a stvarnost je takva da su ta ekektro vozila hvala bogu i dalje statisticka greska u poredjenju sa SUS motorima.
Znate kad ce da nestanu SUS motori, za 50 godina, a mozda ni tad.

Joca

pre 5 godina

Već sada, superkondenzatorima može da se startuje auto jednom ili dvaput. Kada se pokrene motor, superkondenzatori se napune za sekund i spremni su za sledeće startovanje, bez obzira na potrošnju ili spoljašnju temperaturu. Zašto se onda ne koriste nego proizvođači i dalje koriste teške olovne akumulatore? Pa zato što ni jedan proizvođač ne može da garantuje da će njegov "savršeni" benzinski ili dizel motor upaliti iz prve i pored svih pomagala i aditiva u gorivu. To je naprosto jedna nepopravljivo primitivna tehnologija, smišljena da zameni konje u ratovanju, a nikada da bi se masovno koristila u civilnom transportu.
Tako su se i na civilni transport preneli militaristički standardi (radijus, brzina punjenja, buka, totalna nebriga za zagađivanje okoline...). Revolucija elektromobila nije u tome da nadmaši mogućnosti naftnih mašina, već da vozači shvate da im ne trebaju militaristički standardi u civilnom životu.

Vozač koji dnevno vozi više stotina kilometara pre svega mora da bude profesionalac i da završi profesionalnu obuku za taj posao. Druga je stvar što milioni amatera misle da su profesionalci, a rezultat je naravno masovna katastrofa. Dilemu benzin ili struja će razrešiti automatizacija vožnje ("autopilot"), prilično izvesno u korist električnog pogona koji je kompatibilniji sa automatizovanim saobraćajem.

Gradimir

pre 5 godina

Svašta čovek može ovde da pročita. Imate internet, istražite dokle su stigli električni automobili. Mogućnosti modernih električnih vozila su dovoljne za 95% korisnika u 95% slučajeva. Tu mislim na neprofesionalce koji ne prelaze stotine km dnevno.
Ja imam dnevno 23 km vožnje. Sa vozilom čija je autonomija oko 300 km ili oko 200 milja (svi noviji modeli ciljaju tu brojku kao zlatnu) mogu 10 dana bez problema da koristim auto izmežu dva punjenja i da pri tome ne punim i ne praznim bateriju do kraja, što je pametan način upotrebe (kao i za automobile sa motorima na ostatke dinosaurusa, bar što se pražnjenja tiče).
Ozbiljan elektro auto ima aktivan menadžment baterije, koji vodi računa o temperaturi baterije pru punjenju i upotrebi i tako joj čuva zdravlje. To nije isti stres za bateriju kao kod vaših mobilnih telefona koje punite svaki dan. Imate statistiku na netu gde se vidi da je i gubitak kapaciteta vrlo mali, od 5-6 procenata prve godine, a kasnije sve manje. Odstupanja od ovih gubitaka su retka ali ih ima zavisno od načina upotrebe.
Što se zagađenja pri proizvodnji tiče, svako normalan bi voleo da je zagađenje minimalno, ali niko ne može da me ubedi da je vađenje NAFTE i prerada, kao i svi mogući transporti sa lokacije na lokaciju manji izvor zagađenja. I pri tome i za vađenje nafte i preradu se troše ogromne količine struje, koja može da se iskoristi i direktno za punjenje baterija. Jednog dana ćemo se čuditi zašto smo uopšte tako dugo koristili mašine na naftu.

Mladen

pre 5 godina

Kolega 'ne znam'.

Postoji nešto što se zove vehicle to grid.
Vozilo kada je potražnja velika može da vraća struju nazad u mrežu i za to bude plaćeno više nego za struju po kojoj se punilo.

Trenutni elektro-energetski sustemi se dimenzionišu po max potrošnji. Sa električnim vozilima, proizvodnja se dimenzioniše po prosečnoj potrošnji.

Po trenutnom sistemu, kada vetrenjače i solarne elektrane imaju višak proizvodnje, ostale elektrane se gase. Po novom, šalje se signal električnim vozilima da povuku više struje. Kada je manjak, vozila vraćaju struju nazad. Vlasnik vozila jedino što ima da podesi je koliko baterije mu treba tog dana (npr 60% da ima kada kreće) a ostalo brine sistem. Cena punjenja pada drastično, jer se vozilo puni na jeftinoj, a prazni na skupoj struji.

Boba NS

pre 5 godina

Sve je to lepo ako se ne napusta grad ili vrlo malo ili ako pricamo o razvijenom delu sveta koji prelazi cca 200-300 km do posla i nazad ali opet uvece stavi na punjenje i ima puno za ujutro.

Cim se krene negde na odmor sa porodicom svako putovanje koje je trajalo jedan dan se pretvara u tri, najmanje a o uzivanju vozeci se bespucu mozemo da zaboravimo

Sta radimo kada stotine hiljada vozila krenu sa severana jug evroe i nazad. Koliko morate imati stanica da napunite vozila koja kroz Srbiju idu u Tursku? i koliko vremena to traje.

botovi nisu ljudi

pre 5 godina

(dejan, 9. maj 2018 12:42)
Nije isti, ni priblizno. A pogotovo na lokalu, gde se vozila najvise i koriste.
Kod nas je, kao i obicno, kontra svemu normalnom i racionalnom

Makki

pre 5 godina

Ima po parizu instalirane punionice sa malim kao smart automobilima na elektricni pogon i biciklima, plati se godisnja clanarina od 500 evra i imate karticu sa kojom pristupate svim tim vozilima i koristite ih po potrebi. Vrlo zanimljiv koncept.

Gross

pre 5 godina

Ne znam za ostale, ali znam zasto Srbin hoce auto na struju. On zamišlja besplatno punjenje, obezbedjeno besplatno parking mesto, putuje na more za 0 dinara, ispira drugima mozak kako je buducnost u ekologiji, ne ide kod majstora... U ekološku svest ne mogu da verujem, jer zivim ovde i gledam sta sve homosapijensi bacaju u reku, sta rade sa plastičnim flašama i kesama, kako seku katalizatore i da ne nabrajam dalje.