Blazena Svetlost Nekomentarisanja
pre 6 godina
Kao prvo, rec je o prelazu iz neolita u bronzano doba, tako da slika plemena u pecini sa krznenim ogrtacima, gde zene ostaju pored ognjista a muskarci odlaze u lov, nije bas adekvatna. Neolitska drustva o kojima je rec su uglavnom farmerska, u susedstvu sa ponekim lovacko-skupljackim plemenom. Drugo, praksa da zene odlaze iz plemena gde su se rodile, a muskarci ostaju, zove se patrilokalna egzogamija, i zabelezena je analizom ostataka ne samo jos nekih neolitskih grobnica, nego i jos ranijih neandertalskih nalaza, a u novije doba znamo da postoji kod nekih plemena u Africi i Australiji. Razlog za patrilokalnu egzogamiju je osim genetske raznovrsnosti, i nasledjivanje po ocevoj liniji, odlika uredjenja koje je doneto sa Indoevropljanima. Zene koje su dosle sa strane bile su integrisane u drustvo, a ne robinje - to se vidi po nacinu sahranjivanja, u istom stilu kao i "lokalci" i zajedno sa njima, a ne u odvojenim grobljima bez zagrobnih poklona. Pogresno je stoga misliti da su zene dolazile u pleme tako sto su bile ugrabljene u razbojnistvu (mada je i toga bilo, naravno, ima grobnica sa tragovima nasilne smrti gde nema mladjih zena). Komentatori to zamisljaju na osnovu prica o vremenima barem 2000 godina kasnije, punim klisea i stereotipa.
Velika zenska mobilnost je doprinela sirenju kulture medju neolitskim grupama i razmeni znanja. U to vreme preci peske 500 km nije bio takav nezamisliv podvig kao danas. Covek je (bio) veoma pokretno bice.
42 Komentari
Sortiraj po: