Dejan Milinković
pre 6 godina
Još samo ovo a u vezi sa vašim najboljim primerima. Zamislimo se nad sledeće 4 tvrdnje. U sredini sa velikim brojem vakcinisanih nema epidemija – vakcine su znači efikasne. U sredini sa velikim brojem vakcinisanih ima epidemija – vakcine su znači neefikasne. U sredini sa malim brojem vakcinisanih ima epidemija – vakcine su znači efikasne. I u sredini sa malim brojem vakcinisanih nema epidemija – vakcine su znači neefikasne. Šta mislite koje od ove 4 tvrdnje imaju smisla? Da probam da vam pojasnim. Kao što na primeru Francuske u kojoj je obuhvat izuzetno mali a epidemija gotovo i nema ne možemo da zaključimo da su vakcine neefikasne, tako isto ne možemo ni da zaključimo da su vakcine efikasne tamo gde je obuhvat veliki i takođe nema epidemija. Prosto, u oba slučaja ne znamo koji je razlog što epidemija nema. Možda se virus nije ni pojavio, možda je stanovništvo natprosečnog imuniteta usled kvalitetnih životnih uslova i ishrane... Isto tako, ne možemo ni da tvrdimo da su vakcine efikasne zato što u nekoj sredini sa malim obuhvatom ima epidemija jer ne znamo šta bi bilo da ta sredina ima dobar obuhvat. Jedino što možemo da tvrdimo je da su epidemije tamo gde je obuhvat odličan nedvosmislen pokazatelj da vakcine nisu efikasne. A takvih primera ima mnogo, ja sam vam naveo samo 3 – Mađarska, Češka i Harvard. Hajdemo sad opet, zarad kog to individualnog ili opšteg dobra, mi odgovorni roditelji treba da dozvolimo da se u našu decu ubrizgavaju opasne materije?
56 Komentari
Sortiraj po: