pesak vremena
pre 12 godina
To što je u tekstu opisano je deo procesa dekompozicije (raspadanja) istorije, odnosno gubitka njene važnosti. Sto godina posle velike tragedije, jedva da ostaje ikakav trag. Zverski ubijene žrtve bi ionako u tom periodu poumirale. Ruševine i mesta stradanja se raščiste i podižu se šoping molovi. Jedva se iko i seća šta je bila istina. Politika prekreči istoriju i nacrta šta god hoće, ali i ta gadost prođe i postane još jedan deo istorije a istina se priča kao kuriozitet i anegdota ... "Verovali ili ne! Suprotno uvreženom mišljenju, ...". Žrtve (tj. potencijalne žrtve, sunarodnici zemljaci žrtava) osećaju UVREDU još neko vreme, ali su u principu zadovoljne i sa tim što na vidiku nema nove POVREDE, a fini ljudi koji ne veruju u pravu istinu o njima dragim zločincima nemaju dodatne mane i otvoreni su za saradnju na obostranu korist. Zaborav pada preko svega, neko pravi komičnu seriju sa istorijskom temom ... u međuvremenu, možda se dogodi nešto još gore negde drugde i to baca u zasenak stare zločine i nesreće. Npr. ko se još u Srbiji OZBILJNO priseća terora dahija? Zato smo i imali seriju "Crni Gruja". Kroz sto godina, praviće se komedije na temu Prvog Svetskog rata i Albanske golgote, a za sto pedeset na temu Jasenovca i NDH.
Ukratko, protiv nečijih lepih osećanja i sećanja prema lošim ljudima nemam bog zna šta protiv, imam samo protiv novih neprijateljskih akcija. Bolje je da ljudi misle da su zločinci bili sveci i da se ugledaju na izmišljene svetle likove, nego da se poistovećuju sa stvarnim zverskim zločincima i racionalizuju njihove postupke. U narativu gde navodni pozitivci čine zlo, to zlo po logici stvari može biti učinjeno samo nad još većim zlom. U priči, legendi, predanju, stvarna istina nije važna, važna je opšta poruka priče, odnosno namera onog koji je priča. Normalno vaspitanje, civilizacija i svakodnevno iskustvo susreta sa realnim pripadnicima "neprijateljske nacije" će ih naučiti da budu normalna ljudska bića. Ja ih ne bih antagonizovao bez potrebe, a ne bih ni zadržavao dah čekajući dok ne budu spremni da sami saznaju pravu istinu. Uostalom, imamo i mi svoje kosture u ormaru.
11 Komentari
Sortiraj po: