Milijarde ”poreza” na tužbe, žalbe i presude, vraćaju se sudovima. Naime, sa 40 odsto podmiruju se tekući troškovi, a sa još 20 poboljšava se materijalni položaj zaposlenih i u sudovima i u tužilaštvima. Ali, iz ovog novca isplaćuju se i odštete zbog maratonskih suđenja.
Razlozi za deblji konto su efikasniji zakoni, veća javnost rada i više rešenih predmeta u sudovima.
Samim tim, kaže pomoćnik ministra pravde Dejan Pašić, omogućeno je i da naplata sudskih taksi bude veća.
"Drugi razlog je automatsko vođenje predmeta. Pre dve godine, u samo 17 privrednih sudova zaposleni su vodili predmete kompjuterski, a danas to radi više od 5.000 njih u 77 osnovnih, viših i privrednih sudova i blizu 100 sudskih jedinica" , navodi Pašić.
Svi oni, zajedno sa sudijama i predsedincima sudova, mogu da kontrolišu da li je sudska taksa plaćena.
Konkretno - čim neko podnese tužbu sudu, dobije informaciju koliku taksu i u kom roku mora da plati. Ako to ne uradi, sledi mu opomena sa uvećanom taksom.
Ukoliko i tada izbegne plaćanje,
sud ima odrešene ruke da je prinudno naplati. I to tokom celog postupka, i na tužbu, i na presudu i na druge radnje.
"Zahvaljujući ovim mogućnostima, Privredni sud u Beogradu je, recimo, prošle godine povećao naplatu sudskih taksa za čak 70 odsto više nego pre dve godine. Uskoro, ovu mogućnost imaće i svi prekršajni sudovi" , kaže Pašić.
U parnicama čija vrednost prelazi milion dinara za taksu treba izdvojiti 97.500.
Najveća taksa plaća se privrednim sudovima: čak 390.000 dinara za sporove preko 10 miliona.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 1
Pogledaj komentare