Te finansijske gubitke banke su, međutim, prenele na dužnike koji otplaćuju kredite indeksirane u stranoj valuti, saopštio je finansijski portal "Kamatica.com".
U poslednje dve godine, dinar je oslabio prema evru gotovo 50 odsto i svi građani su to mogli osetiti kroz pad životnog standarda i rast mesečnih rata po zaduženjima indeksiranim u stranoj valuti.
Slabljenjem dinara povećavaju se finansijske obaveze banaka prema štedišama koji su svoja sredstva poverili poslovnim bankama u evrima i ostalim stranim valutama.
Vanredni finansijski troškovi, ili negativne kursne razlike, koje poslovna banka ostvaruje na ovaj način, se prebacuju na teret dužnika poslovne banke (građana i privrede) koji su zaduženi kreditima indeksiranim u stranim valutama.
O dramatičnom rastu kursnih razlika govori i podatak da je u prvih devet meseci prošle godine, ukupan iznos negativnih kursnih razlika poslovnih banaka bio oko 25 milijardi, što je 3,5 puta manje nego u prvih devet meseci ove godine.
Od ukupnih 88 milijardi dinara negativnih kursnih razlika, samo tri poslovne banke su ostvarile više od 30 milijardi - Banka inteza 14,9 milijardi dinara, Unikredit banka 8,4 milijardi i Hipo-Alpe-Adria 8,3 milijardi dinara.
Istovremeno, ove banke su uvećale potraživanja prema građanima i privredi zaduženim u stranoj valuti za još veće iznose - Banka inteza 15,6 milijardi dinara, Unikredit banka 8,9 milijardi i Hipo-Alpe-Adria 9,5 milijardi. Ovi podaci pokazuju da su poslovne banke prenele sve gubitke na svoje dužnike.
Uvećavanjem obračunatih obaveza dužnika, poslovne banke dolaze u situaciju otežane naplate dospelih obaveza preduzeća i građana, koji zbog nastajanja razlike između nepromenjenih prihoda i uvećanih kreditnih obaveza prema poslovnim bankama sve teže uspevaju da redovno otplaćuju svojih dugovanja.
Gubitnici u ovoj situaciji su građani i privrednici koji svoje prihode ostvaruju isključivo u dinarima, a zaduženi su u kreditima sa valutnom klauzulom, dok direktnih dobitnika u ovoj situaciji nema.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Uprava za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja Republike Slovenije opozvala je smrznuto šumsko voće trgovačkog naziva Misto di bosco (1 kg) italijanske marke Versilfood.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Prosečna februarska bruto plata je iznosila 129.934, dok je prosečna neto plata, dakle bez poreza i doprinosa, iznosila 94.125 dinara, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Jedna žena podelila je na Fejsbuku svoje iskustvo s rastom cena stanova u Zagrebu, odnosno s čovekom koji je kupio stan kako bi ga mogao preprodati i zaraditi.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
"Izgradnja Beogradskog metroa je jedan od najvažnijih projekata Srbije kakvu zamišljamo u narednim godinama", napisao je danas ministar finansija Siniša Mali na Instagramu.
Svaki novi kilometar auto-puta donosi nove investitore, a Srbija je od 2020. kumulativno privukla 15,9 milijardi evra stranih direktnih investicija, rekao je danasministar finansija Siniša Mali.
Komentari 4
Pogledaj komentare