Protok podataka u fiksnoj internet mreži trebalo bi do kraja godine da iznosi četiri megabita, a u mobilnoj 512 kb/sec, kaže direktor Ratela Milan Janković.
On je objasnio da je to definisano strategijom razvoja širokopojasnog pristupa internetu, ali da smo čak iako to realizujemo u znatnom zaostatku za Evropom.
''Ta četiri megabita su vrlo 'stidljiva', s obzirom na to da je evropskom Digitalnom agendom predvidjeno da do 2020. godine protok iznosi 30 Mb, a u nekim zemljama čak i 100 Mb'', naveo je Janković.
Praćenje tog trenda zahteva velike investicije, zato je pokrenuta inicijativa izgradnje Nacionalne širokopojasne mreže koja bi na efikasniji način trebala da iskoristi sve postojeće resurse u Srbiji i omogući širokopojasni pristup na celoj teritoriji.
''Poznati su neki osnovni, pozitivni elementi koje jedan takav sistem donosi, a to je razvoj privrede, ekonomije, životnog standarda, povećanje BDP za 1,3 odsto, ali i doprinos zaštiti životne sredine'', istakao je Janković.
Prema njegovim rečima, potrebno je da se iskoriste svi resursi koji postoje u Srbiji, kako se ne bi gradila neka nova mreža, jer pored onih koje imaju operatori, odredjene kapacitete imaju Elektroprivreda Srbije, Železnice, a tu je i akademska mreža Amres.
''Ako bi se u taj projekat uključili svi koji raspolažu kapacitetima i ako država prepozna značaj jedne takve infrastrukture, ta Nacionalna širokopojasna mreža bi mogla da se realizuje za dve do tri godine, možda i brže'', naglasio je Janković.
Medjutim, kako je naveo, problem u njenom razvoju ne tiče se toliko same magistralne mreže za velika rastojanja, koliko mreže za pristup koju čine kablovi sa metalnim provodnicima, jer je za kapacitete od 30 i više megabajta potrebno postaviti optiku, što zahteva investicije.
Janković je ukazao da će EU za razvoj širokopojasne mreže izdvojiti oko 250 milijardi evra, dok je Francuska u njen razvoj uložila 4,5 milijardi evra.
On je objasnio da postoje razni modeli finansiranja razvoja Nacionalne mreže, a osim operatora, sredstva može da obezbedi i privatni sektor, ali i država koja bi trebala da shvati pravi značaj IKT.
''Pet odsto BDP Srbije je iz sektora IKT, a prema podacima za prošlu godinu, država je od ovih servisa ostvarila prihod od 1,5 milijadi evra. Ne verujem da ostali sektori mogu da se pohvale takvim prihodima i zato ne vidim razlog da država ne prepozna značaj elektronskih komunikacija'', zaključio je Janković.
Inače, u Srbiji trenutno ima 211 registrovanih internet provajdera, međutim najveći broj je smešten u velikim gradskim sredinama zbog čega je izražen problem digitalnog jaza između delova zemlje.
Telekomu Srbija i Orion telekomu dodeljene su CDMA licence, koje su pored prenosa govora uključivale i prenos interneta, podsetio je Janković.
Oba operatora su postavila svoju opremu najpre u delovima zemlje koji nisu gusto naseljeni ili su nerazvijeni, pa nije bilo ne samo interneta, nego ni telefona, a mobilni operatori takođe mogu jedan deo mesta da pokriju signalom mobilne telefonije, kao vidom univerzalnog servisa, objasnio je on.
Broj korisnika ADSL internet konekcije smanjio četiri do pet puta, dok je DSL, kao varijanta širokopojasne mreže, sve zastupljeniji i koristi ga oko 600.000 građana.
On je dodao i da sva tri mobilna operatora imaju 3G licence, pa 1,2 miliona građana može da koristi mobilni širokopojasni internet.
Janković je naveo da prema podacima iz 2010. godine ima oko 120.000 korisnika, ali da će novi izveštaj o stanju tržišta, verovatno pokazati da je taj broj pao ispod 100.000.
Prema njegovim rečima, dial-up konekcija je prisutna u manjim sredinama, mada nije isključeno da ima korisnika i velikim gradovima, jer zbog loše ekonomske situacije nemaju mogućnost prelaska na savremeniji pristup internetu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemački kancelar Olaf Šolc najavio je danas tokom ILA Berlinskog avio-sajma da će njegova zemlja kupiti 20 dodatnih supersoničnih aviona jurofajter (Eurofighter).
Američka ministarka finansija Dženet Jelen upozorava bankare i tehnološke rukovodice da korišćenje veštačke inteligencije (AI) u oblasti finansija pored nespornih koristi donosi i značane rizike, navodi se u pripremljenim komentarima.
Sindikati lučkih radnika u Argentini odustali su od planiranog štrajka u lukama za isporuku žitarica u regionu Rosario nakon pregovora koje je predložila vlada, naveli su danas sindikalni predstavnici.
Na prvom mestu najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj nalaze se prodavci, rezultat je istraživanja zasnovanih na Indeksu slobodnih radnih mesta, saopštio je danas Ekonomski institut Zagreb (EIZ).
Rusija bi u 2024. mogla da smanji proizvodnju nafte na 515 miliona tona, izjavio je danas potpredsednik ruske vlade Aleksandar Novak na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu (SPIEF).
Komentari 115
Pogledaj komentare