Hitler: "Nameravam da upadnem u Jugoslaviju snažnim prodorima..." FOTO/VIDEO
Tog 6. aprila nebo nad Beogradom preoteo je užas Adolfa Hitlera. U rano nedeljno jutro usnula prestonica, tačno u 6:30 časova, probudila se u košmaru koji je donela nemačka avijacija zasipajući grad sa 440 tona bombi. Podmukli napad bez najave užasom je prekrio lica ljudi. Bombardovanje Beograda je počelo.
Tačan broj ljudi koji je izgubio život u ovom stravičnom činu agresije nikada nije tačno utvrđen, ali se procenjuje da je nastradalo između 2.271 - 4.000 duša, a nove žrtve odnele su i Luftvafe "štuke" kada su, njih tridesetak, u popodnevnim časovima osule paljdbu po ljudima koji su u panici bežali iz uništenog Beograda.
Među prvim objektima koji su uništeni nalazila se Narodna biblioteka sa 350.000 knjiga, a ovaj cilj, kako se kasnije saznalo, odabrao je lično nemački kancelar Adolf Hitler podstaknut svojom ego manijom.
vropa je uveliko bila zahvaćena plamenom Drugog svetskog rata, a Hitler je želeo da prodre ka Rusiji. Na tom putu nalazila se Kraljevina Jugoslavija. Kako bi olakšala ostvarivanje svojih planova fašistička Nemačka šalje ponudu Vladi Kraljevine Jugoslavije da pristupi Trojnom paktu koji su činile Nemačka, Italija i Japan. 25. marta 1941, Dragiša Cvetković i Vladko Maček, tadašnji politički lideri, u Beču potpisuju pristupanje ovom paktu.
Međutim, Velika Britanija nije želela da dozvoli ovaj savez, smatrajući da će biti koban po ostatak Evrope. Preko svoje agenture u Beogradu, samo dva dana kasnije, organizuje vojni puč koji su predvodili oficiri vojske Jugoslavije sa brigadnim generalom vojnog vazduhoplovstva Borivojem Mirkovićem na čelu.
Operacija je započeta ogromnim demonstracijama u Beogradu i povicima "Bolje rat, nego pakt" i "Bolje grob, nego rob".
U najraćem roku, knez Pavle Karađorđević, dr Radenko Stanković i dr Iva Perović, koji su činili kraljevsko namesištvo bivaju zbačeni sa vlasti, Vlada Cvetković – Maček raspuštena, a Protokol o pristupanju Trojnom paktu poništen.
Ova vest razbesnela je Hitlera u Berlinu. Razjaren, povređenog ponosa i na ivici razuma, nemački kancelar odlučuje da Beograd sravni sa zemljom, a operaciji daje naziv Strafgericht - Strašni sud.
Direktiva 25 – odluka koja je zapečatila sudbinu Beograda
Istog dana kada je izvršen puč u Kraljevini Jugoslaviji, 27. marta 1941. Hitler potpisuje Direktivu 25 u kojoj navodi:
"Nameravavam da upadnem u Jugoslaviju snažnim prodorima iz područja Rijeke, Sofije sa opštim pravcem ka Beogradu i dalje ka jugu sa ciljem da se jugoslovenskoj vojsci zada odlučujući poraz, kao i da se južni deo Jugoslavije odseče od ostalog dela zemlje i pretvori u bazu za dalje operacije nemačko-italijanskih snaga protiv Grčke. Posebno naređujem: da čim se završi koncentracija snaga i čim to dozvole meteorološki uslovi, sva jugoslovenska površinska postrojenja kao i sam Beograd moraju biti uništeni neprekidnim dnevnim i noćnim vazdušnim napadima."
"Vazdušni napad na Beograd 1941. godine imao je prvenstveno političko-teroristički karakter i nije imao ništa zajedničko sa ratom. To bombardovanje iz vazduha bilo je stvar Hitlerove sujete, njegove lične osvete."
Bombardovanje Beograda 6. aprila 1941. stavljeno je pod komandu pukovnika Aleksandera Lera i njegove 4. vazdušne flote. Sam pukovnik dobio je lično od Hitlera posebno naređenje – prvo srušiti Narodnu biblioteku.
Generalu Leru je, posle rata, pred vojnim sudom Jugoslovenske armije suđeno za ratne zločine. Proglašen je krivim, a kazna je bila smrt. Tokom saslušanja Ler je potvrdio da je od Hitlera dobio direktno naređenje za uništenje Beograda u bombardovanju.
Hrabra Jugoslovenska odbrana
Raspoložive snage za odbranu Beograda bile su beznačajne. Protivvazdušna odbrana nije postojala, a upotrebljiva avijacija brojala je svega 150 aviona koji su imali bilo kakve šanse protiv modernih letelica Luftvafea.
Okosnica odbrane sačinjena je od 1. vazduhoplovne lovačke brigade kojom je komandovao pukovnik Dragutin Rupčić, i 6. lovačkog puka iz Zemuna pod komandom pukovnika Božidara Kostića.
Nakon prvog bombardovanja, eskadrile raznih brigada bivaju pridodate za odbranu grada.
Jugoslovensko kraljevsko ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana su 6. i 7. aprila uspeli da obore između 90 i 100 neprijateljskih aviona, dok je JKRV u samo prva dva dana izgubio 24 aviona u odbrambenim misijama i 40 na zemlji.
Nažalost, nemački blickrig i napad bez objave rata sprečili su ozbiljniji otpor odbrane Beograda. Uprkos tome junaci domaće vojske pružili su maksimalan otpor okupatorima.
Svim žrtvama koje su stradale u bombardovanju Beograda 6. aprila 1941. na Novom groblju 1966. godine podignuto je Spomen-groblje čiji je autor arh. Milica Momčilović.
Dvadeset devet mermernih ploča nalazi se na osam ozidanih betonskih humki, koje podsećaju na rovove u kojima su primarno sahranjivani postradali. Na posebnim pločama ispisana su imena 646 identifikovanih žrtava i podaci o 909 neidentifikovanih muškaraca, 393 žene i 59 dece.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U noći između 13. i 14. aprila oružane snage Irana izvele su masovni vazdušni napad na Izrael, u kome je korišćeno na stotine komada lutajuće municije, krstarećih i balističkih raketa.
Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.
Specijalna emisija "Dani sloge" posvećena novom pokušaju usvajanja rezolucije o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama biće na programu Prve televizije u četvrtak, 18. aprila u 17h.
Bivši američki predsednik Donald Tramp razgovarao je u Njujorku sa poljskim predsednikom Andžejem Dudom o ratu u Ukrajini i Dudinom nastojanju da se poveća potrošnja zemalja članica NATO-a za odbranu.
Čuveni srpski muzičar Momčilo Bajagić Bajaga, glavna je tema mnogih na društvenim mrežama zbog svog obraćanja publici povodom reizdanja prve ploče Bajage i Instruktora "Pozitivna geografija"
U potrazi ste za stanom u centru grada koji je dovoljno izolovan od gradske vreve, okružen zelenilom i rekom, a s druge strane vam je podjednako važno da kvart ima odlične saobraćajne veze sa svim delovima Beograda?
Nakon što je imao 10 nominacija za Oskara u prethodnoj godini, Martin Skorseze ima u planu dva nova projekta, a jedan od njih je biografski film o Frenku Sinatri.
The former director of intelligence at Israel's Mossad intelligence agency says that targeting nuclear facilities in Iran is one of the options to respond to an attack on Israel, writes Sky News.
Today at 18:00 at Trg Krajina in Banjaluka, a large rally "Srpska is calling" will be held, from which it will be announced that no one can and will not humiliate the Republic of Srpska and the Serbian people, no matter where and what decisions they make.
The Supreme Commander of the NATO Forces for Europe and the Commander of the European Command of the US Army, Christopher Cavoli, stated that NATO has made a decision to strengthen the reserve forces within the mission in Kosovo and Bosnia and Herzegovina.
Nedavno smo posetili Kinu, gde smo sa kompanijom Honor bili u njihovom sedištu, industrijskom parku i razvojnoj laboratoriji. Fascinirani smo viđenom tehnologijom, a detalje pročitajte u nastavku.
Najveći pritisak na Telegram ne vrše vlade, već američke korporacije Apple i Google, izjavio je izvršni direktor ove platforme Pavel Durov u intervjuu sa novinarom Takerom Karlsonom.
Izvršni direktor jedne od AI firmi u usponu, prozvao je druge kompanije u njhovom poduhvatu da kreiraju takozvanu "generalnu veštačku inteligenciju" (AGI).
Pre nekoliko godina, Samsung je predstavio 8.5Gbps LPDDR5X RAM, koji je tada bio najbrži na svetu. Kako ova tehnologija napreduje, sada je kompanija najavila još brži LPDDR5X.
Komentari 66
Pogledaj komentare