"Kada krene konačno urušavanje, ono je brzo i brutalno": Pao je, stvorena je nova istorija

Pre tačno 31 godine pao je Berlinski zid. Radi se o jednom od najvažnijih događaja u novijoj istoriji, jer mnogi smatraju da je tog dana uspostavljen "novi svetski poredak".

Život

Izvor: Index

Ponedeljak, 09.11.2020.

15:13

Ljudi iz Istoène Nemaèke preskaèu zid. Foto: Gettyimages/Steve Eason

Dugogodišnji vladar DDR-a Erih Honeker u januaru 1989. javno je prognozirao da će Berlinski zid ostati tu gde je još 50 ili 100 godina. Međutim, do kraja te godine Berlinski zid je pao, a Honeker i njegova komunistička partija su izgubili vlast.

Ove se godine obeležava 31 godina od pada Berlinskog zida 9. novembra 1989, što se smatra simboličnim događajem koji je najavio pobedu liberalne demokratije nad ostalim oblicima društvenoekonomskog uređenja.

Uzroci kraha DDR-a

Komunistički režim Nemačke demokratske republike (DDR) bio je svakakav, ali najmanje demokratski. Građani su se pobunili i počeli masovno, u stotinama hiljada, da napuštaju državu. Oni koji su ostali organizovali su masovne demonstracije.

Glavni "pokrovitelj" DDR-a je bio SSSR, koji je u to vreme imao svojih problema. Sovjetski lider Mihail Gorbačov je Honekera čak i upozorio da će onaj ko se ne menja, vremenom propasti. Bilo je jasno da Istočni Berlin ne može da računa na bezuslovnu podršku Moskve, čime se de fakto raspao i Varšavski pakt.

SAD su pobedile u trci za naoružanje, a DDR je bio pred bankrotstvom, i opstajao je zahvaljujući zajmovima nominalno konkurentske Zapadne Nemačke. Sve se menjalo.

DDR-ov režim jednostavno više nije mogao da kontroliše svoju sudbinu, što se vidi i na nivou apsurdnog načina na koji je došlo do pada Berlinskog zida.

Naime, stvar je zakotrljala nesmotrena izjava člana Politbiroa Gantera Šabovskog, koji je okupljenim novinarima saopštio pogrešan zaključak sa sastanka i izjavio da je prolaz iz Istočnog u Zapadni Berlin slobodan.

Okupljeni građani Istočnog Berlina su se u večernjim satima zaputili u zapadni deo grada, policajci su ih propustili i - ostalo je istorija.
Turisti vire kroz rupe u ostacima zida. Foto: GettyImages/Sean Gallup
"Antifašistički zaštitni zid"

Berlinski zid - koji su komunističke vlasti DDR-a zvale Antifašistički zaštitni zid, izgrađen je u prvoj polovini šezdesetih.

Izgradnja je započela u avgustu 1961, nakon što je godinama iz Istočne Nemačke, čije su se ekonomija i politička struktura temeljile na sovjetskom socijalističkom sistemu, na desetine hiljada ljudi bežalo u Zapadnu Nemačku.

Najpovoljnije mesto za prelazak bio je Berlin. Pretpostavlja se da je u periodu od 1949. do 1961. godine iz Istočne u Zapadnu Nemačku prebeglo više od tri miliona ljudi, među kojima znatan broj obrazovanih mladih ljudi.

Odlukom komunističkog režima, kako bi se sprečio odlazak ljudi iz DDR-a, u noći 17. avgusta 1961. godine počela je izgradnja Berlinskog zida visokog 3,6 metara. Izgradnja, održavanje i nadziranje bili su vrlo skupi i predstavljali su značajan teret za istočnonemačku ekonomiju. Kroz sam Berlin prolazila su 44 kilometra zida.

Danas u Berlinu jedva da ima ostataka zida, a i ono što je ostalo tretira se kao kulturno dobro i istorijski spomenik.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

19 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: