Na vlast je došao 30. septembra 1520. godine kada mu je bilo 26 godina, a njegova vladavina je trajala narednih 46 godina.
Sudbina Sulejmana Zakonodavca, poznatijeg kod nas pod nadimkom Veličanstveni, u velikoj meri vezana je za Beograd. Pohod na današnji srpski glavni grad bio je prvi koji je Sulejman započeo, a otomanska vojska je za njegovu smrt takođe saznala u Beogradu, gde je izvršena primopredaja vlasti posle upokojenja sultana.
Opsada Beograda trajala je celog jula 1521. godine. Ofanziva počinje u avgustu, tako što je 8. avgusta pao Donji grad, a 29. i Gornji. Sulejman je naredio da odmah otpočnu popravke tvrđave, jer je očekivao novi sukob sa Ugarima i Austrijom. Čim je osvojio grad, skinuo je krst sa Hrama Uspenija Presvete Bogorodice, crkva je pretvorena u džamiju i tu su Turci klanjali prve molitve po osvajanju grada.
Turski vojskovođa umro je u ratnom pohodu na Siget, 5. avgusta 1566. godine.
"Smrt su skrivali od vojske tokom tri nedelje, sve dok nije stigao njegov sin i naslednik Selim Drugi", rekla je svojevremeno za domaće medije istoričarka Marina Andrić, te dodala:
"Plašeći se vojne pobune, ukoliko vojnici saznaju za smrt sultana, Mehmed Paša je vešto iz Sigeta mrtvog Sulejmana doveo u Beograd, gde je izvršena primopredaja vlasti".
Tako je Sulejman i simbolično počeo i završio svoju životnu priču u Beogradu.
Pre smrti Sulejman je pozvao poverenike i izdiktirao im svoje tri poslednje želje: da njegovi iscelitelji nose sanduk sa njegovim posmrtnim ostacima tokom sahrane, da zlatnici i drago kamenje ostaje iza povorke po stazi kojom su prošli njegovi posmrtni ostaci kao i da mu iz sanduka vire ruke to tako da ih svi vide.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 168
Pogledaj komentare