Pesnik je osvajanje Meseca opevao u 1.000 stihova, a TV Bgd je bila budna kao na Titovoj sahrani

Istorijska vest o sletanju prvog čoveka na Mesec, na današnji dan pre tačno pola veka, i to samo 66 godina od kada su se braća Rajt "letećim mašinama" vinula u vazduh, nije digla na noge samo centralu u Hjustonu, već i svetske medije i javnost, među kojima i našu.

Život

Izvor: B92

Nedelja, 21.07.2019.

21:00

Pesnik je osvajanje Meseca opevao u 1.000 stihova, a TV Bgd je bila budna kao na Titovoj sahrani
Foto: EPA / NASA

U redakciji TV Beograd, čija je ekipa od 50 članova, prenosila taj istorijski događaj, bilo je kako kažu više od 40 stepeni, a prava uzbuna je nastala kada je, kako su pisale Večernje novosti od od ponedeljka, 21. jula 1969. Tanjug iznenada javio da će Nil Armstrong iz mesečevog modula, zbog izvrsnog zdravstvenog stanja, izaći nekoliko sati pre očekivanog vremena.

"Prenos je bio predviđen za 6.30, međutim oko jedan čas po ponoći Tanjug je emitovao informaciju da postoji mogućnost da Armstrong kroči na mesec oko tri časa ujutro", preneli su mediji reči nadležnih iz Televizije Beograd, koji su rekli i da su odmah po saznajnu da satelitski prenos može da počne ranije, alarmirali sve na televiziji i telefonom u sred noći budili zaposlene.

Zahvaljujući vesti koju je emitovao Tanjug, cela ekipa je bila spremna za prenos već u 2.00", pisale su Novosti, što pokazuje i razloge za velike udarne naslove popout onoga: "U besmrtnost četiri časa ranije".

Prenos približavanja Apola 11 Mesecu na TV Beograd počeo je u nedelju u podne. Komentarisanje Armstrongovog i Oldrinovog izlaska na mesečevu površinu trajalo je punih pet časova, a kada se sve završilo u sedam ujutro, niko nije izlgedao umorno, jer je to bio veličanstven trenutak, u kome su svi, kako su pisali mediji, izgubili pojam o vremenu.

"'03.56.31 prvi čovek stupio na Mesec', 'Na zemljinom prirodnom satelitu proveli su više od dva časa', 'Najveći uspeh čovečanstva od postojanja', 'Svaki Armstrongov minut na mesecu koštao je (tadašnjih) 150 miliona dolara", pisale su Novosti i Politika.

Bio je to fascinantan korak, kako su prenosili, "najveći od kada se život iz pra mora preselio na kopno", za sve ali ne i za nasledinka Kristofera Kolumba koji se oglasio iz Madrida i poručio da je njegov predak otkrivši "Novi svet, učnio mnogo romatničniji podvig nego prvi ljudi koji su iskrcali na Mesec".

Udarne vesti tih izdanja bile su i bebe rođene te noći, uz akcenat da će se samo sin Milce i Milana Bijelića, hvaliti ceo život da se rodio u trenutku kada je Armstrong kročio nogom na mesec. Rođen je u Narodnog fronta tačno u 3.55 minuta.
Foto: GettyImages / Keystone
Tog jula 1969. godine mediji su pisali da će američkom kongresu biti podnet zahtev da se Dan osvajanja meseca proglasi nacionalnaim praznikom SAD.

Francuski stručnjaci su ocenjivali da je čovečanstvo spremno za pohod na druge planete "ali i da ćemo brže napredovati kada u vasionu budemo slali inženjere i naučnike, a ne samo zdrave astronaute".

"Mali korak za čoveka veliki za čovečasntvo", kako ga je Armstrong opisao, izveden je posle nešto više od stotinu časova letova i posle oko 12 godina priprema.

"Nije li fantastično", upitao je Armstrong čiji su se koraci činili tako jednostavni, dok se sa Oldrinom, kako su mediji prenosili, osećao lakšim za pet šestina svoje normalne zemaljske težine.

Američki predsednik Ričard Nikson direktno je razgovarao sa Armstrongom i Oldrinom za vreme njihvog boravka na Mesecu i čestitao im na obavljanju istorijskog posla. Iz Bele kuće je poručio: "Time što ste učnili nebo je postalo deo čovekovog sveta. Sa nama govorite iz mora tišine i to nas inspiriše da udvosturčimo napore za obezbeđivajne mira i spokojstva na Zemlji".

Čitavo čovečasnstvo, kako su mediji pisali, sa izvesnim izuzecima postalo je svedok tog velikog trijumfa - hiljadugodišnjeg sna svih najvećih umova koji su do sada živeli.

Na Mesecu je ostala zastava SAD, kutija sa mirkofilmovanim porukama i tragovi, a poneli su sa sobom instrumente za uzimanje uzoraka, pisali su mediji i dodavali da je Mesec, bez obzira što je američka zastava pobodena, ostao svačiji.
Foto: EPA / NASA
Nikson je obećao komadić meseca svakom šefu države nakon analize materijala koji će Kolins, Oldrin i Armstrong doneti u Apolu 11.

Kolika je euforija vladala, pokazuje i vest iz tih dana da je pesnik Slobodan Pavićević ispevao poemu o sletanju na Mesec u 1.000 stihova koje je ispisao na traci dugoj 20 metara. Taj urednik kragujevačkog studentskog lista je konsturisao i mašinu na koju se njegova pesma namotava.

Vrač iz indijanskog plemena Irokeza u Otanriju upozoravao je da njegovo pleme slavi Mesec i da ljudi ne treba da ga uznemiravaju.

U Melburnu je napravljen i prvi mesečev meni "čorba od povrća a la Armstrong, pečena jagnenjtina a la Odlirn i kolači a la Kolins"

Građani Lunevila, mesečevog grada iz Francuske uptuili telegram Niksonu, Upravi za aeronautiku i vasionska istraživanja NASA i svim Amerikancima:

"Žitelji Mesecgrada oduševljeno pozdravljaju iskrcavanje na Mesec".

Sedam dečaka rođenih u Limi, u trenuku izlaska Armstronga na Mesec, dobilo je ime po njemu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

15 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: