Proslavljaćemo Božić 8. januara, a Svetog Nikolu 20. decembra?

Od 2100. godine, Srpsku novu godinu mogli bismo da proslavljamo 14. januara, a dan kasnije slavili bismo i Božić, i krsne slave. Tako bismo se posle Božićnog posta omrsili 8. januara, a Svetog Nikolu bismo slavili 20. decembra. Naravno, ukoliko SPC do tada ne odustane od njega i dane i godine ne počne da prebrojava po gregorijanskom kalendaru, piše Nedeljnik.

Život

Izvor: Nedeljnik

Subota, 19.01.2019.

21:50

Proslavljaćemo Božić 8. januara, a Svetog Nikolu 20. decembra?
Foto: Tanjug/AP

Ali, ako se to desi, onda će se Božić slaviti trinaest dana ranije, a i svaka krsna slava će promeniti svoj "termin".

No, kako SPC nije daleko odmakla u ovim razmišljanjima, vratimo se, bar zasad, nešto izglednijoj budućnosti.

Razlika od 13 dana između dve Nove godine nastala je 1900. godine, kada je po julijanskom kalendaru februar imao 29 dana, a po gregorijanskom 28, a sledeći put će ta razlika nastati 2100. godine, za 14 dana.

Osnovna jedinica u ovakvom merenju vremena je kalendarska godina koja ima 365 dana. Međutim, taj broj ne odgovara u potpunosti prividnom kretanju Sunca ili tzv. tropskoj godini koja ima tačno 365 dana, 5 časova, 48 minuta i 46 sekundi srednjih Sunčevih dana.

Na inicijativu pape Grgura XII, kalendar je reformisan sa prvenstvenim ciljem da ukine nagomilanu razliku od 10 dana, što je i učinjeno kada je posle četvrtka 4. 10. 1582. usledio petak 15. 10. 1582.

Zanimljivo je da su Rumuni, Bugari i Grci, odnosno tamošnje pravoslavne crkve, napustili julijanski kalendar, i od tada prebrojavaju dane po takozvanom revidiranom (reformisanom) julijanskom kalendaru, takozvanom Trpković-Milankovićevom.

Milutin Milanković je svoj novi julijanski kalendar predstavio na Svepravoslavnom saboru 1923. godine u Carigradu. Milankovićev kalendar odmah su prihvatile Grčka, Bugarska, Rumunska, Aleksandrijska, Carigradska i Antiohijska patrijaršija, a kasnije i Kiparska, Poljska i mnoge druge. Milankovićev kalendar su odbacile jerusalimska, ruska, gruzinska crkva i grčki starokalendarci. Za razliku od julijanskog i gregorijanskog, on kasni jedan dan na svakih 28.800 godina.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

254 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: