"Osvajanje" Marsa, otkrivanje planeta i "promena gena" obeležili 2018.

U ovoj godini smo naučili mnogo toga o udaljenim planetama, ali i našoj Zemlji. Takođe, 2018. godina nas je naučila i mnogo o klimatskim promenama i tome kako menjamo i utičemo na našu okolinu, ali i da je krajnje vreme da se svi veoma ozbiljno bave posledicama klimatskih promena.

Život

Izvor: B92

Nedelja, 30.12.2018.

16:00

Foto: Thinkstock

U 2018. godini dogodilo se toliko novih stvari da nam januar i sam početak godine izgledaju tako daleko. Naučnici su objavljivali svoja istraživanja u kojima su pokušali da nam odgonetnu mnogo toga.

Napravili smo listu nekih od najvažnijih naučnih priča iz ove godine.

Život na Marsu

Krajem 2017. godine, američki predsednik Donald Trump naredio je NASA-i da ponovo pošalje ljude na Mesec, umesto što se pripremaju misije za Mars. Čak i nakon toga, Mars je potpuno "zasijao" kada je u pitanju ova godina.

Mnogo toga smo saznali iz bespilotnih letelica koje su stigle na Crvenu planetu. Letelica Mars Ekpres Evropske svemirske agencije je pronašla dokaze o mogućem postojanju tekuće vode na Marsu.

Robotsko vozilo američke svemirske agencije NASA Kjuriositi rover (Curiosity) pronašao je organske molekule stare 3,5 milijardi godina i znake da nivoi metana u planeti sezonski razlikuju – što je bio signal da je planeta možda aktivnija nego što smo mislili.

Bilo je tu još mnogo toga uzbdljivog. I buduća misija NASA-e "Mars 2020" i ESA "EkoMars"” misije objavile su gde će roveri sleteti na Crvenu palnetu. NASA-in InSight lander se bezbedno prošetao pre mesec dana ravnom marsovskom površinom, kako bi "izučio" da li ima potresa na tlu Crvene planete. Samo nekoliko sati kasnije, stigli su kristalno čisti snimci površine Crvene planete.

Ipak, nije sve bilo ružičasto na površini Marsa. Peščana oluja, koja je počela u maju na jednom delu planete, ubrzo se proširila po celom Marsu. Rover Kjuriositi se "izvukao", ali je zato Oportuniti od tada “nem” kada je zbog oluje izgubio kontakt sa Zemljom.

NASA će još narednog meseca pokušati da stupi u kontakt sa ovim roverom.

Pokvarena svemirska oprema

Osim Oportunitija, ove godine je bilo nekoliko misija u svemiru koje su se završile sa nekim kvarom. Svemirski teleskop Kepler u ovoj godini se konačno penzionisao. Ovaj teleskop je u svemir lansiran 2009. godine i 2013. godine je pretrpeo jedan kvar. Otkrio je skoro 2700 egzoplaneta u tih devet godina. Međutim, na kraju je ipak ostao bez goriva. Otprilike u isto vreme, misija Davn, koja je pokrenuta 2007. godine, takođe je penzionisana.

Teleskopi "Habl" i "Čandra" takođe su pokazivale ove godine znakove dotrajalosti, te su oba imala smetnje izazvane neispravnim žiroskopima. Oba su popravljena, a Habu je uglavnom bio potreban restart.

A možda se sećate i da je satelit "Tiangong" završio u Tuhom okeanu, a prilikom tog pada, na sreću niko nije povređen.

I sama NASA ove godine je počela da se suočava sa nekim promenama. Naime, novi administrator NASA-e Džima Brindestina razgovarao je sa kompanijama o mogućoj privatizaciji svemirske agencije.

Otkud tu rupa?

Nedavno se na Međunarodnoj svemirskoj stanici pojavila rupa sa spoljašnje strane, a Rusi su tvrdili da je u pitanju sabotaža, verovatno američka.

Takođe, ove godine smo imali i jedno neuspešno lansiranje Sojuza, te su dva astronauta bila prinuđena da hitno slete.

Tada se postavilo pitanje kada će nova misija krenuti i kako će biti moguće uspešno poletan je, ali i do njega je došlo pre nekoliko nedelja, kada su sa kosmodroma Bajkonur u Kazahstanu poleteli astronautkinja američke svemirske agencije NASA, An Maklejn, Dejvid Sen-Žak iz Kanadske svemirske agencije i Oleg Kononjenko iz Ruske svemirske agencije Roskosmos.

Uvek planirajući unapred, NASA je već odabrala posade koje će leteti na budućim letelicama koje su napravili Boing i Spejs X.

Nova oprema

Sve nedavne vesti o nefunkcionisanju i pogoršanju svemirske infrastrukture možda bi mogle da vas navedu da je čovečanstvo dostiglo dno kada je u pitanju istraživanje svemira, ali je prošla godina pokazala sasvim suprotno.

Naime, NASA je uspešno lansirala istraživačku sondu “Parker” koja je sredinom decembra ušla u atmosferu (koronu) Sunca i pritom se nije istopila. Od tada kruži oko te zvezde. Kao rezultat tog preleta dobijena je prva fotografija tog susreta, koju su naučnici podelili sa svetom tokom susreta Američke zajednice geofizičara.

U septembru ove godine, samo pet meseci nakon lansiranja, NASA orbitalni teleskop “Tess”, koji traži planete izvan Sunčevog sistema, otkrio je dve udaljene planete, objavili su zvaničnici.

TESS otkrio je "super-Zemlju" i "toplu Zemlju" u solarnim sistemima udaljenima najmanje 49 svetlosnih godina, što je prvo otkriće tog satelita lansiranog u aprilu.

Posle dvogodišnjeg jurenja, Nasina sonda stigla je do asteroida Benua. Robotski istraživač Oziris-Reks u ponedeljak se udaljio 19 kilometara od svemirske letelice, a u asteroidovu orbitu trebalo bi da uđe do kraja godine. Nijedna svemirska letelica nikada do sada nije prišla jednom takvom telu.
Foto: Getty
Letelica američke svemirske agencije NASA koja je ispitivala Pluton prilagodila je kurs kako bi došla do novog cilja u dalekom, mračnom i hladnom svemiru. Nju horajzons bi do Nove godine trebalo da stigne do malog ledenog objekta koji je nazvan Ultima Tula, prema srednjovekovnim mapama i literaturi, u kojima su se tako nazivala mesta izvan poznatog sveta. Ta sonda se približila Plutonu 2015. godine. Sledeći cilj je 1,6 milijardi kilometara udaljen od Plutona i 6,4 milijarde kilometara od Zemlje.

I Japanska agencija za istraživanje svemirskih istraživanja (JAKSA) i ESA imale su svoje misije. Dva mala rovera, koja je japanska svemirska letelica "Hajabusa 2" uspešno su se spustila na asteroid Rijugu i poslali su fotografije i podatke sa udaljenog svemirskog tela, u okviru misije koja bi mogla da pruži naznake o nastanku Sunčevog sistema i razvitku same naše planete.

U međuvremenu, američki zakonodavci su raspravljali o tome šta je sledeće za NASA-u. Lansiranje teleskopa Džejms Veb (James Weba Space Telescope) je odloženo do 2021. godine, što je navelo NASA-u da sprovede nezavisnu reviziju da vidi šta je to krenulo po zlu. Kongres je sproveo nekoliko saslušanja kako bi generalno diskutovali o tom teleskopu i budućnosti svemirskih istraživanja. Međutim, neki su zabrinuti zbog obezbeđenja sredstava za ove velike misije u budućnosti.

Šta se dešavalo na Zemlji?

Ovde dole na Zemlji, ljudi su bavili nečim savim drugačijem. Naime, oni su razvijali nove načine na koje je moguće uvećavanje određenih organa. Jedan čovek je tako u svoj polni organ ubrizgao matične ćelije kako bi bio veći, dok je drugi, Aron Traivik, ubrizgao lek "DIY herpes"” na sred bine na jednoj konferenciji. Taj lek, do tada je jedino bio testiran na miševima, a Traivik je tada postao prvi čovek koji je taj lek testirao, uživo, na konferenciji, pred brojnim okupljenima, spuštenih pantalona.
Foto: Thinkstock
On je inače, piše Gizmodo, 28-godišnji direktor jedne biohemijske kompanije, koja uglavnom finansira veoma neuobičajeni pristup u biomedicinskim istraživanjima.

I dok su brojna istraživanja o promeni gena u ljudskom organizmu pokazala da takav čin može da ima brojne neželjene efekte, pre mesec dana kineski naučnik je objavio da je promenio gene bliznakinjama koje su nedavno rođene.

Ta vest je izazvala burne reakcije i osudu gotovo svuda u svet.

Više prirodnih katastrofa

Ovu godinu nisu obeležila samo brojna naučna dstignuća, već i prirodne katastrofe. U avgustu je u Kaliforniji izbio najveći do sada požar.

Klimatske promene, u kombinaciji s decenijama suzbijanja požara početkom 20. veka ali i povećanjem broja ljudi koji žive u blizini šuma, pogoršali su požare i njihove posledice.

Još jedna katastrofa obeležila je ovu godinu kada je na Havajima propardio vulkan Kilauea, šireći lavinu na delovima Velikog ostrva. Dok vulkanske erupcije mogu biti nezgodne ili čak razorne za ljude koji su se preselili u vulkanska područja, oni su prirodni deo Zemlje i razlog zbog kojeg imamo havajska ostrva.

Ove godine ni uragani nisu izbegli obalu Atlantika, pa je tako uragan Florens doneo obilne kiše irenca doneo istorijske kiše Severnoj Karolini. Uragan Majkl je izbrisao gradove iz Floride. I, da, klimatske promene su delimično krive za ove sve intenzivnije uragane.

Naučnici su nastavilid a upozoravaju zbog ovih klimatskih promena, čak poručujući da je poslednji trenutak za spas planete.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

21 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: