Kakva će nam leta biti narednih godina?

Nad jugom i jugoistokom Evrope ovih dana prevladava anticiklon koji se širi prema centralnim delovima kontinenta. S njim je u naše krajeve stigao novi toplotni talas koji će prema postojećim meteorološkim projekcijama potrajati desetak, a možda i više dana i doneti temperature koje bi u nekim krajevima mogle da pređu 40 stepeni Celzijusovih.

Život

Izvor: index.hr, Nenad Jariæ Dauenhauer

Ponedeljak, 31.07.2017.

15:19

Kakva će nam leta biti narednih godina?
Foto: Thinkstock

U takvim okolnostima se očekivano češće govori o klimatskim promenama, ali kakav tačno uticaj one imaju na ovakav razvoj meteoroloških prilika? Naime, sličnih ekstremnih vrućina bilo je i ranije, a one se ne mogu direktno i jednostavno objasniti prosečnim porastom temperatura u svetu od oko jedan stepen Celzijusov u odnosu na predindustrijski period. U čemu je dakle stvar?

Blokade i ekstremno vreme

Blokirajući anticiklon je uobičajena meteorološka pojava na srednjim geografskim širinama. On zaustavlja kretanje ciklona koji s Atlantika u Evropu donosi snažna mlazna struja vazduha (jet stream) koja se u višim delovima atmosfere postojano kreće od zapada prema istoku. Rezultat delovanja takvih blokirajućih sistema su periodi dužeg stabilnog vedrog vremena koje leti neretko donosi ekstremne temperature.

Različiti klimatski modeli predviđaju da bi ovakve blokade s globalnim zagrevanjem mogle postati učestalije, što za naše krajeve znači više letnjih vrućina i suša, a s njima i više šumskih požara.

Dva modela – oba na delu

Sledeće pitanje koje se nameće je – na koji način bi klimatske promene mogle da izazovu povećanje učestalosti i intenzitet blokirajućih sistema? Trenutno postoje dva modela koja to tumače. Novije studije pokazuju da bi oba mogla biti na delu, s tim da u nekim krajevima sveta više do izražaja dolazi jedan, a u drugima drugi model.

Prema prvom modelu, koji je 2012. predstavila Dženifer Frensis sa Ratgers Univerziteta u Nju Džersiju, problem je u tome što klimatske promene olakšavaju dublji prodor vrelog vazduha na sever, a hladnog sa severa na jug. Arktik se naime zagreva brže od ostatka sveta, što znači da se razlika u temperaturama između Severnog pola i suptropskih krajeva smanjuje. Arktik se brže zagreva jer se njegova bela površina smanjuje, čime se smanjuje i refleksija sunčevih zraka. Istovremeno se povećava tamna površina mora na severu koja apsorbuje sunčevu svetlost, ali i isparavanje koje deluje kao gas s efektom staklene bašte. Budući da je pomenuta razlika u temperaturama glavni pokretač mlazne struje, ona slabi i usporava. To usporavanje izaziva i njeno krivudanje, kao što reka više meandrira u ravničarskim krajevima u kojima teče sporije. Ovakvo krivudanje omogućava dublje prodiranje toplijeg vazduha s juga na sever leti i hladnijeg na jug zimi. Osim što su ti prodori dublji, oni su takođe i dugotrajniji zbog generalno sporijeg premeštanja sistema sa zapada na istok.

Prema drugom modelu, visinska struja u nekim područjima, više u Evropi, a manje u Severnoj Americi, seli na sever kako se tropska i suptropska područja šire prema severu. To pak znači, da efekat njenog slabljenja i meandriranja u našim krajevima nije primarni faktor koji izaziva blokade i ekstremne vrućine, već je to pomeranje suptropskih klimatskih uslova na sever.

Ekstremne vrućine 10 puta verovatnije

Koji god od modela imao veći uticaj u našim krajevima, najnovije računarske simulacije naučnika World Weather Attribution (WWA) pokazuju da bi toplotni talasi mogli da postanu značajno učestaliji i intenzivniji i da bi velike vrućine, kakve su u junu i julu vladale Evropom, do 2050. mogle postati novi standard. Studija je pokazala da su toplotni talasi, kakvi su izazvali požare u Španiji i Portugalu, a kasnije i u Hrvatskoj, s globalnim zagrevanjem već postali 10 puta verovatniji. Sadašnji toplotni talas zapravo je već četvrti u ovoj sezoni u Evropi.

„Analiza uzroka ekstremnog vremena pokazala je da su toplotni talasi u Evropi postali učestaliji; na jugu Evrope najmanje 10 puta. Od ključnog je značaja da gradovi sarađuju sa naučnicima i stručnjacima za javno zdravlje kako bi se razvili akcioni planovi za vrućine. Klimatske promene već deluju na zajednice, a takvi planovi spasavaju živote“, rekla je za Gardijan Frederika Oto sa Univerziteta Oksford, članica WWA.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: