Krije li se vanzemaljski život u izmaglici ovog nebeskog tela?

Nasina svemirska letelica Kasini tokom svoje misije 'T-114' proletela je pored Saturnovog satelita Titana i zabeležila izgled površine ovog misterioznog nebeskog tela.

Život

Izvor: Daily Mail

Sreda, 09.12.2015.

12:35

Default images
Foto: NASA

Infracrveni zraci omogućili su instrumentima na letelici da prodru kroz izmaglicu i otkriju kako izgleda Titanova površina.

Na jednoj od najboljih fotografija “Zemljinog zlog blizanca“ do sada, prikazane su paralelne, mračne, dinama prošarane regije, zvane Fensal (severno) i Aclan (južno), koje formiraju latinično slovo H.

Ranije ove godine Kasini je uočio ogroman ledeni oblak u nižim i srednjim slojevima stratosfere Titana (oko 300 kilometara visine), ali se ispostavilo da je u pitanju samo vrh ledenog brega – ispod njega (na 200km visine) je pronađen novi sistem oblaka koji je daleko veći.

U poslednjih nekoliko godina, Kasini je beležio smenu jeseni i zime na južnom polu i prvi put u istoriji naučnici su mogli da prate početak zime na Titanu. Pošto svako godišnje doba na Saturnovom mesecu traje oko sedam i po godina, na južnom polu će i dalje vladati zima kada Kasinijeva misija bude okočana 2017. godine.

Ovi oblaci ne formiraju se na isti način kao kišni oblaci na Zemlji. Kišni oblaci nastaju hlađenjem vodene pare u višim slojevima troposfere, kada para dosegne visinu na kojoj odgovarajuća temperatura i vazdušni pritisak uzrokuju kondenzaciju.

Oblaci metana u troposferi Titana formiraju se na sličan način, ali polarni oblaci koji sadrže metanski led nastaju u nešto drugačijem procesu.

Gasovi iz toplog pola prenose se u ledeni pol, gde se topao vazduh spušta poput vode koja otiče iz kade, u procesu poznatom kao ‘sleganje’.

Gasovi koji tonu – mešavina ugljovodonika i nitrila – susreću se tokom spuštanja sa sve hladnijim temperaturama. Različiti gasovi kondenzuju na različitim temperaturama, što dovodi do raslojavanja oblaka na različitim visinama. Kasini je do Saturna stigao 2004. godine, sredinom zime na severnom polu Titana. Kako se tada bližilo proleće, ledeni oblaci bili su nestali.

U međuvremenu su se na južnom polu formirali novi oblaci. Način na koji su se nagomilali ukazuje na to da se smer globalnog kruženja u atmosferi Titana menja.

Kasini će nastaviti periodično da proučava promene koje se odvijaju na Titanu sve do 2017. godine, a veličina, visina i sastav polarnih metanskih ledenih oblaka omogućiće naučnicima sticanje boljeg uvida u prirodu i jačinu zime na Titanu.

A kolike su šanse da se na dalekom mesecu nalazi bilo kakav oblik vanzemaljskog života?

Ne baš velike, navodi Endru Kouts, profesor fizike na Univerzitetskom koledžu u Londonu.

"Iako ima atmosferu, temperatura na Titanu je izuzetno niska, a metanska mora verovatno ne pružaju uslove za život kakve mi poznajemo. Najpogodniji kandidati za javljanje ili nekadašnje postojanje vanzemaljskih oblika života bili bi Mars, Evropa i Encelad”, objasnio je Kouts.

Inače, Titan je jedino nebesko telo sa stabilnom tečnošću koje je poznato osim Zemlje. Ovo nebesko telo, baš kao i Zemlja, ima reke, jezera i padavine.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

36 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: