Zašto je ućutkan čovek koji je 1975. izumeo digitalni fotoaparat?
Radeći u Kodaku, Stiven Sason izumeo je 1975. godine prvi digitalni fotoaparat. Ovo otkriće, međutim, nije naišlo na pozitivne reakcije vodećeg vrha kompanije.
Nedugo nakon dolaska u kompaniju Kodak, Sason je dobio naizgled nevažan zadatak – da utvrdi postoji li praktična primena CCD senzora koji je izumljen par godina ranije.
“Skoro niko nije znao čime se bavim jer je u pitanju bio mali projekat. Nije bila tajna, već jednostavno nešto čime sam se tih dana zanimao kako ne bi radio nešto napornije, pretpostavljam”, kaže Sason.
Naručio je nekoliko senzora koji su beležili dvodimenzionalne svetlosne obrasce i pretvarali ih u električni signal. Sason je pokušavao da načini snimak, ali električni impulsi brzo su nestajali.
Zabeleženi prikaz pokušao je da održi pomoću tara relativno novog procesa – digitalizacije, odnosno pretvaranja električnih impulsa u brojeve. Ali ovo rešenje vodilo je novom izazovu – skladištenju podataka putem RAM memorije, a zatim prebacivanju sadržaja na giditalnu magnetnu traku.
Konačni rezultat bio je Goldbergova mašina koja se sastojala iz objektiva osmomilimetarske kamere, prenosivog digitalnog kasetofona, 16 NiCd baterija, konvertera analognog u digitalni signal i nekoliko desetina električnih kola povezanih sa nekoliko elektronskih ploča.
Možda cela ova skalamerija deluje čudno u današnje vreme, ali treba imati u vidu da je era masovne upotrebe računara nastupila tek deceniju kasnije.
Naravno, problemima ovde nije bio kraj – sada je trebalo izumeti sistem za prikazivanje sadržaja koji bi digitalnu informaciju sa kasete pretvorio u nešto što bi se moglo videti na televiziji – digitalni prikaz.
Zaposleni u kompaniji Kodak bili su vrlo sumnjičavi.
“Bili su ubeđeni da niko nikad ne bi želeo da gleda fotografije preko televizora”, navodi Sason.
Nisu pomogle ni brojne demonstracije. Sason bi odneo kameru u konferencijsku salu i pokazao direktorima rezultate svog rada.
“Beleženje snimka trajalo je samo 50 milisekundi, ali su bile potrebne 23 sekunde da se prebaci na kasetu. Izvadio bih je, predao svom pomoćniku i ubacio u sistem za prikazivanje dobijenog sadržaja. Nakon 30 sekundi pojavio bi se crno-beli snimak veličine 100 sa 100 piksela”, kaže Sason.
Iako je kvalitet bio vrlo slab, objasnio je da bi sa razvojem ove tehnologije rasla i rezolucija. Pokušavajući da uporedi sistem da tadašnjim elektronskim uređajima, predložio je da uređaj zamisle kao “HP digitron sa objektivom”. Čak je počeo da pominje i slanje sadržaja putem telefonske linije.
Ali odgovor kompanije u najboljem slučaju bio bi vrlo mlak.
“Klasične fotografije bile su u upotrebi više od 100 godina i niko se na njih nije žalio, a njihova izrada bila je jeftina. ‘Zašto bi se onda iko zamarao gledanjem fotografija na televizoru?’, rekli bi.”
Najviše primedbi dolazilo je iz odseka za marketing. Kompanija Kodak držala je monopol na tržištu i zarađivala ogromne sume novca u svakoj fazi fotografskog procesa – ako biste slavili dečiji rođendan, kupili biste Kodak film. Ako biste razvijali film, mogli ste da ga pošaljete kompaniji koji bi ga razvila na Kodak foto papiru, koristeći Kodak hemikalije.
U pitanju je bio odličan poslovni model.
Kada su direktori kompanije upitali Sasona u kojem momentu bi novi proizvod mogao da postane konkurentan, objasnio je situaciju Murovim zakonom, prema kojem se napredak u razvoju digitalne tehnologije udvostručava na svake dve godine. Za to bi bila potrebno dostići rezoluciju od 2 miliona piksela, što bi bilo ostvareno u periodu od 15-20 godina. Kodak je svoj prvi digitalni fotoaparat izbacio na tržište 18 godina kasnije.
“Kada tim ljudima pominjete period od 20 godina - kad niko od njih neće više raditi u kompaniji, oni se skoro uopšte ne uzbuđuju. Ali, dozvolili su mi da nastavim rad na digitalnom fotoaparatu, kompresovanju slike i memorijskoj kartici”, objašnjava Sason.
Prvi digitalni fotoaparat patentiran je 1978. godine. Sasonu je bilo zabranjeno da javno govori o svojem prototipu ili ga pokazuje bilo kome van kompanije.
Sa svojim kolegom Robertom Hilsom izumeo je prvi moderni DSLR fotoaparat koji izgleda i funkcioniše poput današnjih profesionalnih modela. Imao je senzor od 1.2 megapiksela, funkcionisao po principu kompresije vizualnog prikaza i sadržao memorijsku karticu.
Kompanija Kodak i dalje nije bila zainteresovana za proizvod jer bi njegovo reklamiranje ugrozilo prodaju filma.
“Nakon toga, rasprava je bila završena. Bilo je samo pitanje vremena, a kompanija je i dalje bila sumnjičava. Taj fotoaparat nikad nije ugledao svetlost dana”, kaže Sason.
Ipak, sve do svog isteka u SAD, 2007. godine, patent je Kodaku doneo milijarde dolara jer se nalazio u vlasništvu kompanije, a ne Sasona. Većina proizvođača digitalnih fotoaparata plaćala je primenu ove tehnologije. Ali, Kodak je sekao granu na kojoj sedi.
“Svaki prodati primerak digitalnog fotoaparata ugrožavao je postojeći analogni model. Filmove uskoro više niko nije hteo da kupi”, zaključuje Sason.
Model koji je izumeo danas je izložen u Nacionalnom muzeju američke istorije “Smitsonijan”, a predsednik Barak Obama odlikovao je Sasona 2009. godine Medaljom iz oblasti tehnologije i inovacija.
Tri godine kasnije, kompanija Istmen Kodak podnela je papire za bankrot.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U noći između 13. i 14. aprila oružane snage Irana izvele su masovni vazdušni napad na Izrael, u kome je korišćeno na stotine komada lutajuće municije, krstarećih i balističkih raketa.
Rusija i Ukrajina su skoro postigle novi sporazum o crnomorskom transportu u martu nakon dva meseca pregovora, da bi Kijev naglo otišao, preneo je Rojters u ponedeljak.
Dvadeset hiljada ljudi demonstriralo je večeras u Tbilisiju, glavnom gradu Gruzije protiv izglasavanja spornog zakona o "stranom uticaju", kojeg kritičari porede s represivnim zakonom Rusije i smatraju "ubistvenim za slobodu".
Dva pripadnika poznate kriminalne bande Bišnoi iz Indije pucali su na stan poznatog bolivudskog glumca Salmana Kana iz osvete što je on ubio dve antilope
Prepoznajući alarmantne nivoe zagađenja vazduha u nekoliko srpskih gradova i značajne zdravstvene rizike koje određene čestice u vazduhu predstavljaju, posebno za decu, kompanija P&G odlučila je da pomogne.
Nakon što je imao 10 nominacija za Oskara u prethodnoj godini, Martin Skorseze ima u planu dva nova projekta, a jedan od njih je biografski film o Frenku Sinatri.
At the Brod border crossing, a victim of international human trafficking was discovered and identified, and it is a five-year-old girl who was accompanied by a foreign citizen, who was detained by order of the acting prosecutor.
Speaker of the National Assembly of the Republic of Serbia, Ana Brnabić, speaks after the end of the meeting where representatives of the government and the opposition discussed election conditions.
The popular Greek portal Pronews announced this morning that the only Greek member of parliament who did not vote "yes" last night in Strasbourg was Nina Kasimati and that, as they wrote, it serves her honor.
Najveći pritisak na Telegram ne vrše vlade, već američke korporacije Apple i Google, izjavio je izvršni direktor ove platforme Pavel Durov u intervjuu sa novinarom Takerom Karlsonom.
Izvršni direktor jedne od AI firmi u usponu, prozvao je druge kompanije u njhovom poduhvatu da kreiraju takozvanu "generalnu veštačku inteligenciju" (AGI).
Pre nekoliko godina, Samsung je predstavio 8.5Gbps LPDDR5X RAM, koji je tada bio najbrži na svetu. Kako ova tehnologija napreduje, sada je kompanija najavila još brži LPDDR5X.
Robot po imenu Atlas, kompanije Boston Dynamics, prethodnih godina impresionirao nas je svojim akrobacijama. Međutim, došlo mu je vreme da ode u penziju.
Nakon što je Evropska komisija primorala Apple da otvori iOS za eksterne prodavnice aplikacija u EU, izgleda da i druge države istražuju Apple zbog antimonopolskih praksi i monopola.
Usluge servisiranja klima u automobilima ovog leta postaće prošlost. Serviseri masovno sklanjaju klima stanice iz svojih auto-servisa, a sada smo dobili i objašnjenje zbog čega je to tako.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija će na zatvorenom sastanku raspravljati o Nacrtu rezolucije o "Međunarodnom danu refleksije i sećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine".
Golman Američke Samoe Niki Salapu našao se među stativama 11. aprila 2001. godine, braneći u najtežem porazu u međunarodnom fudbalu, kada je njegov tim izgubio od Australije 31:0.
Komentari 48
Pogledaj komentare